4
Nakae wit sano damibo dibianebiobe.
(Matyu 13:1-9; Luk 8:4-8)
Yesuse aamuke Galilie ken ye bianea aleyebea eka nakaia unangai homoni te ge dabaib kesoa e daaknea weseme make ye ofaibbue tem daak tounea naka maki dliba obaiba watnea aalang wat unea eka nakaia unanga ile aamuke ken ninin alim ye mabliba e weng homono alukum saa weng oye bianea mako enangge baabenea Ibo wentine! Naka make wit sano kon sano ulabo oleb monea damibo dibim haabianea dibia unea wit sano mako dilbi daaknoa deib daak uno ole wani teniba doweibbiobe. Eka mako dilbi daaknoa tome sume malanebua dabale tib ute gebanebue dim daak uno ole hebmamsab balbu utlobuo otane dabale sumba kesoa kimkimo gibio tounoa afoko te isak ewit tlanoa fubonoa gatanobiobe. Eka mako dilbi daaknoa aliam misiamo ningsao mitem daak uno ole aliam misiam baka balbi utlanoa ge omtembano kesoa o mo damanota yamo mo balinim blimobe. Otane mako dilbi daaknoa dabale ayame dim daak uno ota ayam balbua utlanoa yamo bali bianoa mako 30 bali biam eka mako 60 bali biam eka mak ole 100 balinanobio kesoa nakaia unangai ne weng olo kla wentomo gabibi kla funaine ge baabesebe.
Yesuse kukubo saa weng ominobe.
(Matyu 13:10-17; Luk 8:9-10)
10 Omito nakaia unangai homoni tlibbuei uniba Yesuse elekiem bia e okok aleyemin nakai 12 isa eka nakaia unangai e tena blib isa i baabaibo Saa weng olo mitmakamo baabenale gesiba 11 e baabenea Gode emaye weng ayok olo mitmakamo e kimanin kukubo ibo alebene otane nakaia unangai bainobo geim blim ile saa wengo olota wente bianiba o mitmakamo mo tekein kenomabibbabe.
12 Inanomabib kesoa
I kino tememomabib otane i inamin namino mo watemomabibbabe. Eka i wengo ye wentemomabib otane o mitmakamo mo tekein kenomabibbabe. I tekein keib mole i hengmino deiboniba Gode bobolo funaniba bainobo geiba e i hengmino omtlabenamabe otane i mo inanomabibbabo ge baabesebe.
Wit sano saa wengo mitmakam otabe.
(Matyu 13:18-23; Luk 8:11-15)
13 Yesuse i baabenea Ibo saa weng olo mo tekein keim blim keib mole ibo saa wengo mako mo tekein kenomabibbabe. Ne saa weng olo mitmakamo alebenamabibe. 14 Wit sano dolinebio naka ele nakae Gode wengo ometnea bib mak bib mako haabianea omkayem haabie etabe.
15 Mako dilbi daaknoa deib daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unanga eli Gode wengo wentebiba Gululame tenea Gode wengo i bobol temo omketouye binabe otabe.
16 Eka mako dilbi daaknoa tome dabal baka genebue dim daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba seimbib otane 17 i klao mo funa omabbaim blim keniba mema yota fun tlaniba nakai Gode wengo omabbubanomo gabibi teniba naka eli kukub misiamo omkayemsiba bobol tem abilo i bobol temo tam tlubenoa i Gode wengo hebmamsab deibonabib otabe.
18 Eka mako dilbi daaknoa dabalim daak unanoa aliamo ningsao yebbaka bela utlobio yole o mitmakamo inaminobe. 19 O makob nakaia unangai Gode wengo wentebib otane dabalim olo inamin namino talo walin kukub osa monio sum olonite galin kukub osa eka inamin namino bobol wayemin kukub osa tam tenanoa i bobol temo Gode wengo omabbubenoa deibonabib otabe.
20 Eka mako dilbi daaknoa dabale ayame dim daak unanoa yamo mako 30 balinoa eka mako 60 balinoa eka mako 100 balinanobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba wafuniba Gode daabenea e titilo omyenea maki e okoko sum okok kebib eka mak ile atosin ota okok kebib eka mak ile men okok kebiam blib itabo ge baabesebe.
Ayalo saa wengobe.
(Luk 8:16-18)
21 Yesuse imin baabenea I ayale mo ei ofanibta bakete obonibta obbubaniba eka biino kitem daako mo ofananomabibbabe. I keim ofaiba dukge tubunamabebe. 22 Inamin namino ayok biamo sinanomo keim anamabobe. Eka inamin namino nakai teilabbubo biaib osa keim anamabobe. 23 Nakaia unangai ne weng olo kla wentomo gabibi kla funaine ge baabenea 24 eka imin baabenea Weng olo wentibo kla funa omabbaine! Ibo inamin namino nakaia unangai okaye binib biamo Gode yang kenea inamin namino wekib mesein kenea doyamabebe. Eka ibo nakaia unangai kukub misiam omyib biamo Gode yang kenea kukubo dot misiamo ibo omyamabebe. 25 Nakai ne wengo wenteniba kukub ayamo wafunib mole Gode daabenea i bainobo galino sbal manomabib otane nakai funaniba Ni bainobo galino sbalobo ge funaniba i kukub ayamo mo wafunim blim keib mole Gode i bainobo galino omtlabenamabebo ge baabesebe.
Wit sano balbu damanobuo saa wengobe.
26 Yesuse imin baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. Naka make wit sano damibo dolinea 27 aalabea amo homono blimanoa wit sano bela damanomo e mo tekein kenamabebabe. O damano e mo tekein keim blim kesoa fatnanota belanota damanone? genamabebe. 28 Dabale ayam kesoa wit sano hebmamsab bela utlanoa damanoa dabo balina bianoa eka damo blong temte binano utlanoa sitanoa damo bobunoa sum anoa 29 sananota naka ele teneta welo oleb moneta am olanamabebo ge baabesebe.
Mastet dabo saa wengobe.
(Matyu 13:31-32; Luk 13:18-19)
30 Yesuse baanea Nibo fatnanobta Gode kimanin kukubo alebenobta inaminobo genomabbione? Nibo fatnamin saa weng ota baanobta o mitmakamo tekein kenomabibe? 31 O makob asiame niniino mastete dabe ulabobe. Mastet dabo dot keng kengobe. Makob fut dabo ulabobe. 32 Otane nakai e dabe dolinimibo bala utlanea damanea beselib anea as afeto gaisonabebe. E tunge beselib ifanea dounebua wani teniba e tung dimo deito fakam binabiobo ge baabesebe.
Yesuse wengo saa weng olota omkeima binebiobe.
(Matyu 13:34-35)
33 Yesuse nakaia unangai saa wengo homono omkeimanea wentib mole saa wengo mak osa imin omkeima baabe baabe binebiobe. 34 E inamin namin wengo alukum saa weng olota oye binebiobe. E wengo keimo mo oyemin blimobe. Saa weng olota oye binebiobe. Ina otane ele okok aleyemin nakai ilita tena biaib ota wengo mitmakamo omkeimaneta weng olo mitmakamo inaminobo geneta aleye binebiobe.
Yesuse glol sume baabanea desebe.
(Matyu 8:23-27; Luk 8:22-25)
35 Am olo dim ota kwinoa Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Nibo walanoba Galili aamuke milim sin da unomo gesea 36 i nakaia unangai ye deibeniba dli daakniba weseme Yesuse toumbie ele tem daak temibole Yesuse temnaniba i weseme ele ye obetniba eka weseme afeto mako ye temnanoa bebiba 37 glol sume te ye bianea aaye mousie halien tlebianea singa dibianea daaknea weseme tem daak unanea aaye weseme tem daake einang genabea 38 Yesus ele weseme kakam tem tab ye bianea filoe obonea gabame obanea aaunebua e okok aleyemin nakai dofufu bianiba baabaniba Aleyemin naka kobo aaye weseme tem daak einea obeb daak unom genabob olole kobo mo tosiambebbayo? gesiba 39 Yesuse hananea glol esa aaye mousi esa baabonea Denale gesea glole denea eka aaye mousie halien tlemino denasea 40 e okok aleyemin nakai baabenea Ibo nimin kenibta tosiambibe? Ib bainobo galino sma men bibebiobo gesea 41 i wenteniba kla tosiananiba i sinwalo baase baase bianiba baaniba Dowe! Naka ele fatnamin naka bieta glol esa aay esa o e wengo wentubanone? geniba bobol tem hekhek fun monsiobe.