6
Ku je̱ jayu je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱ du̱tún
’Ku xa veꞌe xtonda je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱, ka je̱ꞌe̱ ka̱jxap tseꞌe xtóndat je̱tseꞌe je̱ jayu du̱ꞌíxtat juuꞌ veꞌe mtoondup. Pa̱n je̱ꞌe̱ ka̱jx xa veꞌe veꞌem xtonda je̱tseꞌe je̱ jayu mꞌíxjadat, kaꞌa tseꞌe o̱y mtonu̱mpijtu̱xjadat je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm. Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe, ku tseꞌe xputá̱kadat je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe katihꞌijtu̱xju̱dup, kaꞌa tseꞌe anañu̱joma je̱ jayu xtuknu̱jávadat, ku̱x veꞌemeꞌe jyátu̱kada je̱p tsaptu̱jkp je̱ts je̱ja tooꞌ aajy pa̱n pa̱n jatyeꞌe me̱jtsꞌaajta me̱jtsjo̱o̱tta. Je̱ꞌe̱ ka̱jxts je̱ꞌe̱ veꞌe veꞌem du̱tonda je̱tseꞌe je̱ jayu yꞌo̱ñu̱kó̱tsajadat. Tyú̱vam xa a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada je̱ts kaꞌa veꞌe o̱y je̱ Nteꞌyam tyonu̱mpijtu̱xjadat, nvaatani je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe yakꞌo̱ñu̱ko̱jtsidi. Ax kuts miitseꞌe je̱ jayu xmo̱ꞌo̱dat juuꞌ veꞌe katihꞌijtu̱xju̱dup, veꞌem tseꞌe xtóndat je̱tseꞌe ni pa̱na du̱kanu̱jávat. Pa̱n veꞌem tseꞌe xtonda, o̱y tseꞌe mtonu̱mpijtu̱xjadat je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe du̱ꞌixp nu̱jom juuꞌ veꞌe kanu̱ke̱ꞌxnata̱jkip je̱ja je̱ jayu vyinkujk.
Ku je̱ jayu chapka̱ts
(Lc. 11.2‑4)
’Ku miitseꞌe mtsapkó̱tstat, kaꞌa tseꞌe veꞌem mtsapkó̱tstat ax joꞌn je̱ꞌe̱da juuꞌ veꞌe me̱jtsꞌaajta me̱jtsjo̱o̱tta, ténip tseꞌe chapko̱tsta je̱p tsaptu̱jkp je̱ts joma veꞌe je̱ tooꞌ ñavyinnaxyju̱, je̱ꞌe̱ ka̱jxts je̱ꞌe̱ veꞌe veꞌem du̱tonda je̱tseꞌe je̱ jayu yꞌíxjadat ku veꞌe chapko̱tsta. Tyú̱vam xa a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada je̱ts kaꞌa veꞌe o̱y je̱ Nteꞌyam tyonu̱mpijtu̱xjadat, nvaatani je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ jayu veꞌem yꞌíxjada. Ax kuts miitseꞌe mtsapkó̱tstat, tá̱kadats je̱p mtu̱jkp, aka̱ꞌa̱da je̱ mta̱jk, vanꞌit tseꞌe xmukó̱tstat je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm. Pa̱n veꞌem tseꞌe xtonda, o̱y tseꞌe mtonu̱mpijtu̱xjadat je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe du̱ꞌixp nu̱jom juuꞌ veꞌe kanu̱ke̱ꞌxnata̱jkip je̱ja je̱ jayu vyinkujk.
’Ku veꞌe mtsapkó̱tstat, kaꞌa tseꞌe xko̱jtsu̱mpíttat xko̱jtsꞌata̱jtat, veꞌem ax joꞌn jyátu̱kada pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam du̱kaꞌíxada, veꞌemeꞌe vyinmayda je̱ts amo̱tunáxjadap je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam ku veꞌe o̱o̱y tyunko̱tsta. Kaꞌats miitseꞌe veꞌem mjátu̱kadat, ku̱x namkaꞌana miitseꞌe je̱ Nteꞌyam juuꞌ xꞌamó̱tuda, ñu̱jaꞌvipts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe mkaꞌijtu̱xju̱dup. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe mtsapkó̱tstat:
A̱a̱ts je̱ nTeeꞌ,
tsapjo̱o̱tm xa mits je̱meꞌe,
vaꞌajts aaj vaꞌajts jo̱o̱tts mitseꞌe,
je̱tseꞌe myakvinjávat myakvintsa̱ꞌa̱gat.
10 Yakmiinni toꞌk aaj je̱ mkutojku̱n.
Veꞌem ax joꞌn je̱m tsapjo̱o̱tm tyunju̱ juuꞌ mitseꞌe mtsa̱jkp,
veꞌem tseꞌe tyoojnjuvat yaja naxviijn.
11 Mo̱o̱yk a̱a̱ts u̱xyam je̱ kaaky je̱ na̱a̱j juuꞌ a̱a̱tseꞌe jó̱vum xa̱a̱j ntukjoojntykip.
12 Me̱e̱ꞌkxjik a̱a̱ts je̱ nto̱kin,
veꞌem ax joꞌn a̱a̱tseꞌe nto̱kinme̱e̱ꞌkxpa pa̱n pa̱n jaty a̱a̱tseꞌe xmuto̱kintoomp.
13 Kadi a̱a̱ts toꞌk aaj xmasa̱ꞌa̱k je̱ts a̱a̱tseꞌe nkaꞌat je̱m je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap yꞌam kya̱ꞌm;
mitsts a̱a̱tseꞌe xꞌíxup xjayé̱pup, xꞌaxajtókup,
veꞌemts a̱a̱tseꞌe xkahꞌama̱a̱daagat je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱.
Ku̱x xa̱ꞌma ka̱jx mitseꞌe xka̱ꞌma je̱ kutojku̱n, je̱ ma̱kkin, je̱ts je̱ ma̱jin. Amén.
14 ’Pa̱n mto̱kinme̱e̱ꞌkxtup xa miitseꞌe pa̱n pa̱neꞌe mmuto̱kintoojnju̱dup, mto̱kinme̱e̱ꞌkxjadap tseꞌe je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm; 15 ax pa̱n kaꞌa tseꞌe xto̱kinme̱e̱ꞌkxta je̱ jayu juuꞌ veꞌe mmuto̱kintoojnju̱dup, nay kaꞌava tseꞌe je̱ nTeeꞌamda mto̱kinme̱e̱ꞌkxju̱duvat.
Ku je̱ jayu yꞌayooja
16 ’Ku xa miitseꞌe mꞌayoojadat, kaꞌa tseꞌe je̱ mviijnda je̱ mꞌaajta xyakmaꞌattat, veꞌem ax joꞌn jyátu̱kada je̱ꞌe̱da juuꞌ veꞌe ijttup me̱jtsꞌaajta me̱jtsjo̱o̱tta, ku̱x veꞌem je̱ꞌe̱ veꞌe jyátu̱kada je̱tseꞌe je̱ jayu du̱nu̱jávadat je̱ts ayoojidup je̱ꞌe̱ veꞌe. Tyú̱vam xa a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada je̱ts kaꞌa veꞌe o̱y je̱ Nteꞌyam tyonu̱mpijtu̱xjadat, nvaatani je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ jayu yꞌíxjada je̱ts ayoojidupeꞌe. 17 Ax miits, ku tseꞌe mꞌayoojadat, navyimpojjada nayꞌapojjada je̱tseꞌe o̱y mnavyo̱o̱ꞌkjadat, 18 veꞌem tseꞌe je̱ jayu du̱kanu̱jávadat je̱ts mꞌayoojidupeꞌe. Pa̱n veꞌem tseꞌe xtonda, o̱y tseꞌe mtonu̱mpijtu̱xjadat je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe du̱ꞌixp nu̱jom juuꞌ veꞌe kanu̱ke̱ꞌxnata̱jkip je̱ja je̱ jayu vyinkujk.
Je̱ o̱ꞌyin juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm
(Lc. 12.33‑34)
19 ’Kaꞌa tseꞌe xnu̱pa̱jkpé̱ttat je̱ o̱ꞌyin juuꞌ veꞌe yaja naxviijn, joma veꞌe je̱ tó̱tu̱k juuꞌ jaty du̱tukkaꞌyini, joma veꞌe juuꞌ jaty vyinto̱ki, je̱ts joma veꞌe je̱ me̱e̱ꞌtspa tyá̱kada; 20 ñojkꞌó̱yeꞌe xnu̱pa̱jkpé̱ttat je̱ o̱ꞌyin juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, joma veꞌe je̱ tó̱tu̱k juuꞌ jaty du̱katukkaya, joma veꞌe juuꞌ jaty kyavinto̱ki, je̱ts joma veꞌe je̱ me̱e̱ꞌtspa kyatá̱kada. 21 Ku̱x pa̱n joma xa veꞌe yꞌit juuꞌ veꞌe mꞌíxtup mjaye̱jptup, nay je̱e̱jyam tseꞌe yꞌijtpa je̱ mjo̱o̱tta je̱ mjaꞌvinda.
Veꞌem xa veꞌe je̱ jayu je̱ vyiijn ax joꞌn je̱ jayu je̱ jyo̱o̱t je̱ jyaꞌvin
(Lc. 11.34‑36)
22-23 ’Veꞌem xa veꞌe je̱ jayu je̱ vyiijn ax joꞌn je̱ jayu je̱ jyo̱o̱t je̱ jyaꞌvin. Pa̱n o̱y xa veꞌe je̱ mviijnda, mꞌíxtup tseꞌe o̱y. Ax pa̱n maꞌat tseꞌe je̱ mviijnda, ko̱o̱ꞌts tseꞌe je̱ mniꞌkxta je̱ mko̱pkta tyañ. Nay veꞌempats je̱ꞌe̱ veꞌe ma̱a̱t je̱ mjo̱o̱tta je̱ mjaꞌvinda. Pa̱n vaꞌajts tseꞌe je̱ mjo̱o̱tta je̱ mjaꞌvinda, je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱ tseꞌe mtoondup; ax pa̱n mꞌajo̱o̱tidup tseꞌe je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱ je̱tseꞌe vintok mꞌitta, je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱ tseꞌe mtoondup, veꞌemts miitseꞌeda ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe ijtp je̱ja ako̱o̱ꞌts it ja̱a̱t je̱tseꞌe nu̱yojk kuko̱o̱ꞌts tyañ je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ viints jayu.
Je̱ Nteꞌyam je̱ts je̱ meen
(Lc. 16.13)
24 ’Ni pa̱na xa veꞌe kyaꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe me̱jtsk je̱ vyintsá̱n du̱jayé̱pu̱t, ku̱x toꞌkeꞌe du̱tsó̱ku̱t, jadoꞌk tseꞌe du̱tsoꞌoxpá̱ku̱t, toꞌkeꞌe du̱mutónu̱t du̱mupá̱ku̱t, jadoꞌk tseꞌe du̱viijnkꞌíxu̱t. Nay veꞌempa tseꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱m je̱ meen kya̱ꞌm naajkꞌijtjup, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱pana̱jkxu̱t.
Yꞌixp jyayejpp tseꞌe je̱ Nteꞌyam pa̱n pa̱n jaty je̱ yꞌónu̱k
(Lc. 12.22‑31)
25 ’Je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada, kaꞌa tseꞌe xvinmáydat je̱ mkaakyta je̱ mna̱a̱jta ti veꞌe mtukjoojntykadap, ni kaꞌa tseꞌe xvinmaayduvat je̱ mvitta je̱ mxo̱xta juuꞌ veꞌe mjayé̱ptap. Ñu̱má̱jip je̱ꞌe̱ veꞌe nu̱yojk ku veꞌe je̱ jayu jyoojntyka je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ kaaky je̱ na̱a̱j juuꞌ veꞌe jyayejpp; ñu̱má̱jip je̱ꞌe̱ veꞌe nu̱yojk je̱ jayu je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ vit je̱ xo̱x juuꞌ veꞌe jyayejpp. 26 Ixta vintso̱ veꞌe je̱ je̱yyva tá̱nu̱k kyaniꞌipta, kaꞌa tseꞌe je̱ ta̱a̱jm du̱pa̱kmokta, kaꞌa tseꞌe tii joma veꞌe du̱yakꞌíttat je̱ tyukjoojntykinda; ó̱yam tseꞌe vyeꞌema, yakjoojntykijidup tseꞌe je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm. Kadi xvinmayda, nu̱yojk xa miitseꞌe o̱o̱y xtunjaaꞌknu̱má̱jada je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ je̱yyva tá̱nu̱k. 27 Jyatunvinmay je̱ꞌe̱ veꞌe, ¿pa̱nts miitseꞌeda juuꞌ veꞌe o̱ꞌyixjup je̱tseꞌe ñaajkyó̱nju̱t jadoꞌk noox?
28 ’¿Ax tya̱jx tseꞌe xvinmayda je̱ mvitta je̱ mxo̱xta? Ixta vintso̱ veꞌe je̱ ojts ja̱a̱tit pu̱j ye̱e̱ꞌkta, kaꞌa tseꞌe tyonda, kaꞌa tseꞌe pyiiꞌtta kyo̱jta; 29 ax veꞌemts a̱tseꞌe nvaꞌañ je̱ts ó̱yameꞌe je̱ yakkutojkpa Salomón vaꞌajts tsoj tyunnaxya̱xju̱ yꞌijt, kaꞌa tseꞌe du̱muvaaꞌty ax joꞌn je̱ pu̱j. 30 Pa̱n veꞌem tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yaktsoju̱pu̱k je̱ aajy je̱ ojts juuꞌ veꞌe u̱xyam ye̱e̱ꞌkp je̱tseꞌe kep je̱ ja̱a̱jn pyaatjinit, ¿vintso̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam mkamo̱ꞌo̱jadat pa̱n ti veꞌe mnatyukxó̱xjadap? ¡Ve̱e̱ꞌnji xa veꞌe je̱ Nteꞌyam xjaanchjávada! 31 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe, kaꞌa tseꞌe mnaajkvinmáyjadat je̱tseꞌe mvaꞌandat: “¿Tis vineꞌe nkaꞌyumdap nꞌookumdap?”, ukpu̱ “¿Tis vineꞌe nnatyukxo̱jxumjadap?” 32 Ku̱x nu̱jom je̱ꞌe̱ veꞌe, yakvinkó̱pkidupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam du̱kaꞌíxada; ax je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, ñu̱jaꞌvipts je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱n ti u̱u̱ꞌmeꞌe xkaꞌijtjimdup. 33 Ax veꞌem tseꞌe, yakvinkó̱pkada o̱o̱y je̱tseꞌe mꞌijttinit je̱m je̱ Nteꞌyam yꞌam kya̱ꞌm je̱tseꞌe xtoondinit juuꞌ je̱ꞌe̱ veꞌe cha̱jkp, veꞌem tseꞌe myakmo̱o̱yduvat juuꞌ veꞌe mkáydap mꞌooꞌktap je̱ts juuꞌ veꞌe mnatyukxó̱xjadap. 34 Kádits xvinmayda juuꞌ veꞌe kep mínup, ku̱x jé̱japeꞌe kep juuꞌ veꞌe mvinmáydap. Toꞌk toꞌk je̱ xa̱a̱j, veꞌem tseꞌe je̱ vinmaꞌyu̱n du̱yakje̱ja.