12
12:1-8 LLasares-nga Kimulu Maria-ni Yesos-nga Kimbuna Kopungu-Welale Kanjunjurum Temanele
⸤Juda-yambuma-ni puniemanga taki-taki kolea-auli Jerusallem oku akuna sukundu⸥ Pulu Yili-ni eninga anda-kolepalima Naa Topa Ola We Omba Purum mele piliiring enama punie akili wendu ombándu ena angere te-guli we pípili Yesos LLasares mulurum kolea-kelú Betani taon-na purum. Yi kanili yu ui kulurum ónu tiring kene penga Yesos-ni “Wendu ui.” nirim kene yu lomburupa wendu urum. Betani kanuna lku tenga yambuma Yesos wasie langi nungíndu teku mimi tiring. LLasares kimulu Mata-ni langima moke tirim. Yesos wasie langi noku muluring yambumanga te LLasares yunu.
Kanu-kene LLasares kimulu Maria-ni ‘sipaik-nat’ nili kopungu-wel mingi te liipa Yesos mulurumna memba urum. Kopungu-wel kanili yunga mingi tenga manda munjili bunele ap-llita mele, kanili ku-moni aima auli-tepa purum. Liipa memba omba kene, Yesos-nga kimbuselenga kopungu kanjunjupaliinga Maria yunga pengi-lapisale liipa kimbusele kulu tunjurum. Lku-suku kopungu-wel mura aima lakupa turum.
Akiliinga-pe Yesos yunga lumbili anduli yi te, Judas-Iskeriot, yu-ni Yesos penga liipa Yesos yunga ele-túma sirim yi kanili, yu-ni nimba mele: “⸤Yu-ni kopungu-wel ili mura aima lakupa tuli mingele pali nambimuna we naa simuye? Silkanje⸥ kopungu-wel akili ku-moni liilkumulanje ku-moni pulele liilkumula, ku-moni mong wan-tausen akili liipu kene yambu-korupama moke tepu silkimula.” nirim. Akiliinga-pe yu-ni yambu-korupama kondu kolupa kene aku-sipa naa nirim. Yu wa liimbandu nirim. Yu Yesos lumbili anduli yimanga ku-walale nokupa menjipa, eninga ku-moni laliiringma taki-taki yu wa liirim.
⸤Judas-Iskeriot yu-ni aku nirim kene⸥ Yesos-ni pundu topa kene nimba mele: “Ambale-ni tímeliinga ung te naa ni! Na kolumbu kene ónu tingéliinga kopungu kanjumbandu papu nusurum. Yambu-korupama eni-kene taki-taki mulungí akiliinga-pe na eni-kene taki-taki naa molumbu.” nirim.
12:9-11 Pulu Yili Popu Tunjuring Yi-Aulima-ni “LLasares Kepe Topu Konjamili.” Niku Ele-Langi Niring Temanele (kolomong-auli 11:pali kananiko)
Yesos kolea-kelú Betani lku tenga mulurumele Juda-yambu pulele-ni piliiku kene yu mulurumna uring. Yesos mendepolu kanungíndu naa uring. LLasares ui kulurumele Yesos-ni tepa kona liirim yi kanili kona mulurum mele kanungí uringko.
10 Aku tiring-na Pulu Yili popu tunjuring yi-aulima-ni piliiku kene LLasares kepe toku kunjingíndu ele-langi niring. 11 LLasares-kene ulu-tondulu te wendu urumeliinga Juda-yambu pulele-ni eninga Juda yi-aulima munduku kelku Yesos-ni “moliu.” nirim mele ‘Sika’ niku tondulu munduku piliiku yu lumbili anduring kilia LLasares yu kepe “Topu konjamili.” niku ele-langi niring.
12:12-19 Taki-Taki Yi Nuim King Te Kolea Tenga Sukundu Pumba Purum Kene Tiringi Mele Yesos Jerusallem Sukundu Pumba Purum Kene Tiring Temanele
12 ⸤Pulu Yili-ni eninga anda-kolepalima Naa Topa Ola We Omba Purum mele⸥ piliingí uluma tingíndu yambu pulele kolea-auli Jerusallem sukundu-sukundu oku máku toku muluring. Yesos ⸤bonongu mele kolea-kelú Betani LLasares-nga lkuna mulurum.⸥ Penga ulsulam-ukundu yu Jerusallem ombá urum-na yambu máku toku muluring kanuma-ni piliiku kene, 13 enini yala-gomú mare languku meku puku, kupulanum-na Yesos liingíndu puku kene tondulu nangale toku niku mele:
“Ekupu oliu tepa liimba yi kaiéle okum.
Pulu Yi Yawe-ni liipa mundurum-na
yunga kongunale tenjimba okum yili
molupa kunjupili. Konana 118:25-26
⸤Oliu⸥ Isrel-yambumanga yi nuim kingele
molupa kunjupili.”
nilsiliiku puring.
14 Yesos kung-dongki te kanupa liipa kene ola pupa bulu-mingina molupa ⸤urum⸥. Aku tirim kene Pulu Yili-nga bukna ung te, penga wendu ombá mele kórunga-ui niringele, pe sika wendu urum. Ung akili i-sipa mele:
15 ‘Jerusallem-yambuma, mundu-mong naa teai.
Eninga yi nuim kingele
kung-dongki walú tenga bulu-mingina ola
molupa okum kanai.’ Sekaraya 9:9
nirim mele bukna molemú. 16 Yesos ui naa toku konjangi enini-kene mulurum kene yu lumbili anduli yima-ni ulu kanumanga pulele naa piliiring, penga mindi piliiring. Penga Yesos yu yambuma-ni toku kunjuring kanu-kene Pulu Yili-ni yu kelepa mulú-koleana olandu liipa yu tepa kunjurum kene enini ulu akuma, ui yu mulú-koleana naa pupili wendu urum, alsuku piliiku kene, Yesos mana-mania naa upili Pulu Yili-nga ung molemú bukele-ni yundu penga wendu ombá mele ui nimba sirim molemú mele penga yambuma yu-kene tiring mele kepe yu-ni tirim mele kepe piliiring.
17 Yambuma-ni Yesos kupulanum-na we naa lii-puring. Ui kolea-kelú Betani LLasares kolupa ónu-koleana pirim kene Yesos-ni yu “Wendu ui!” nimba walsipa topa suru sirim yambu máku toku muluringma-ni kanuring. Ulu-tondulu kanili Yesos-ni tirim kanuring mele yambu kanuma-ni temanele anduku toku siring. 18 Yambuma-ni Yesos Pulu Yili-ni liipa mundurum yili, Pulu Yili yu-kene tapú-tokulu molembele mele liipa ora sirim ulu-tondulu tirim kanili piliiku kene yu kupulanum-na liingí puring. 19 Kanu-kene yambuma-ni aku tiring mele Perisi-yima-ni kanukuliinga enini eninga yi-aulimandu niku mele: “Eni yu toku mania mundungíndu telemelále kapula naa tekem kanai. we-yambuma pali puku yu lumbili pukumele kanai.” niring.
12:20-26 Grik-Yambu Mare-ni “Oliu Yesos Kanamili.” Niring Temanele
20 ⸤Pulu Yili-ni Juda-yambumanga anda-kolepalima Naa Topa Ola We Omba Purum mele⸥ piliingí uluma tingí enama wendu ombá tirim kene yambuma ‘Pulu Yili popu tonjupu yunga bili paka tunjamili.’ niku Jerusallem puring yambu kanumanga mare Grik-yambu mare enini wasie puring. 21 Grik-yambu kanuma kolea Gallalli distrik lirim kolea-kelú Besaida taon yi Pillip mulurumna oku mawa teku kene niku mele: “Auliele, oliu Yesos kanumulú.” niring. 22 Niring mele piliipaliinga Pillip-ni anju pupa Endru-ndu nimba sirim. Kanu-kene Yesos lumbili anduli yi Pillip kene Endru-sele elsele pukulu Yesos niku siringli.
23 Yesos-ni pundu topa yu nondupa temba mele nimba sipa kene nimba mele: “Mania Omba Mana-Yi Au Talurum Yili alsupa pupa yunga kolea-kaína molupa konjumba enale wendu um. 24 Na-ni enindu aima sika nimbu siker: “Langi-mong te kolupa mana-mania naa pumu lem yu-yunu tiluele mindi we lemba. Akiliinga-pe yu kulum lem mulie topa wendu omba mong pulele tomba. ⸤Aku-sipako na naa kulundu lem nanga yambu pulele naa mulungí, na-nanu mendepulu molumbu.⸥
25 “Yambu te ya mana ‘Na molupu konjupu, na nondupa naa kolambu.’ nimba numanuna piliilimú yambale yu kolupa kene kolea-kísina pupa mindili nomba molupa mindi pumba. Akiliinga-pe yambu te na lumbili andupa nanga kongunale tenjimbandu ‘Na ya ma-koleana mindili nombu mulundu lem kapulako, kulundu lem kapulako.’ nimba numanuna piliilimú yambale yu penga kam-kamu molupa konjupa mindi pumba. 26 Yambu nanga kongunale tenjilimú yambu te yu na lumbili andupa na teliu mele tipili. Na yambuma liipu tapunjupu, Pulu Yili-nga ungele eninindu nimbu simbundu mindili nombu moliu mele molumbu aku-sipa mele yambu kanili-ni nanga kongunale tinjipili. Kanu-kene na molumbu koleana nanga kendemande-yambale kepe wasie tapú-topulu molombulú. Yambu te nanga kongunale tenjipa mulúm lem penga Tata-ni yambu kaniliinga bili paka tonjumba.” niker.” ⸤nirim.⸥
12:27-36 Yesos Kolumbaliinga Ung Te Nirim Temanele
27 ⸤Aku nimba kene Yesos-ni ung te wasie nimba mele:⸥
“⸤Na nondupa toku kunjingéliinga⸥ ekupu na mini-wale pukumu. Nambulka nimbúnje? Tatandu “Tata, ekupu na-kene ulu-pulu wendu ombá okomale ‘Naa wendu upili.’ ni.” niambunje? Akili mólu! Na ‘ulu-pulu ili wendu upili.’ nimbu urundeliinga aku-sipu aima naa nimbú. 28 Tata, nunga bili ‘Ola pípili.’ ni.” nirim.
Kanu-kene ung te mulú-koleana wendu omba kene nimba mele: “Nu-ni tirinu mele telláliinga nanga bili kórunga ola pirim. Pe ekupu tinéliinga kamu ola pemba.” nirim.
29 Máku toku muluring yambuma ung akili piliiku kene, “Mulú topam.” niring.
Mare-ni niku mele: “Angkella te-ni yundu ung te nim.” niring.
30 Yesos-ni nimba mele: “Ung wendu um ili na ‘Liipu tapunjambu.’ nimba ung ili naa nim. ‘Ulu-pulu wendu ombá okomale wendu ombá kene eni numanu tondulu pupili molangi.’ nimba ung ili nim. 31 Ekupu Pulu Yili-ni ma-koleana yambuma “Teku kis-silimelaliinga pundu toku mindili nangi.” nimba enale nondupa ombá tekem. Na kolumbu kene ma-kolealiinga ⸤yi-⸥nuim ⸤Seten⸥nga tondulale mania pumba. 32 Akiliinga-pe na liiku ola panjingí kene na molumbuna yambuma pali “Wai.” nimbú.” nirim. 33 (Yu-ni “Na liiku ola panjingí.” nirimaliinga ‘ ‘Yu kulupili.’ niku unji-perana ⸤toku⸥ ku toku ola panjingí mele yunga lumbili andúlima piliangi.’ nimba yu-ni aku-sipa nirim.)
34 Yu-ni aku nirimaliinga yambu máku turingma-ni niku mele: “Pulu Yili-nga bukna ‘Pulu Yili-ni oliu ‘Nokupa konjumba yi te liipu mundumbu.’ nimba makó turum yi-nuim Kraisele omba kene kului naa kolupa taki-taki molupa mindi pumba.’ nimba molemú kanili piliipu molemulu. Akiliinga nu-ni “Mania Omba Mana-Yi Au Talurum Yili liiku ola panjingí.” nikinu akili nambi-siku nikinuye? ‘Mania Omba Mana-Yi Au Talurum Yi’ nikinele naeye?” niring.
35 Kanu-kene Yesos-ni eninindu nimba mele: “Ena laye-selenga pa tiliele eni-kene wasie molumba. Akiliinga ekupu pa tinjiliele eni-kene molemú kene eni pai. Penga eni sumbulele-ni pipi naa sipili. Yambu súmbulu túlina pulimú yambale pulimú kupulanumele kanupa bi naa silimú kanili. 36 Ekupu pa tiliele eni-kene molemáliinga ‘Oliu pa tílieliinga yambuma molamili.’ niku ‘Pa tíliele sika.’ niku tondulu munduku piliangi.” nirim.
Ungma nimba pora sipa kene, ‘Na naa kanangi.’ nimba Yesos yambuma mundupa kelepa tenga-lupa pupa mo tu-purum.
12:37-43 Yesos-ni Ulu-Tondulu Pulele Tirim Kene Juda-Yambu Pulele-ni “Yu Pulu Yili-ni Liipa Mundurum. Yu Pulu Yili-nga Málale.” Niku Naa-Ko Piliiring Temanele
37 Yesos-ni ⸤Pulu Yili-ni yu ‘kongun tinjipili.’ nimba liipa mundurum, yu wasie tapú-tokulu muluringli mele⸥ liipa ora sirim ulu-tondulu pulele tirim-ma yambuma-ni kanuring akiliinga-pe ui kepe, kanuring kene kepe, “Yu sika Pulu Yili-ni liipa mundurum yili.” niku naa piliiring. 38 Pulu Yili-ni “Ninjui!” nimba ung nimba sirimuma piliipa yambuma nimba sirim yi Asaya-ni ui nirim mele penga kamu wendu ombáliinga enini aku-siku niku naa piliiring. Asaya-ni nimba mele:
“Auliele, oliu-ni nimbu sirimulu ungma
nae-ni ‘Sika nikimili.’ nimba piliirimuye?
Auliele-ni yunga tondulale
nae liipa ora sirimuye?” Asaya 53:1
nirim. 39 Asaya-ni aku nirim akiliinga enini Yesos molupa nilimú mele ‘Sika’ niku tondulu munduku piliingí kupulanum te naa lirim. Aku niku piliingí kupulanum te naa lirimeliinga Asaya-ni ung te wasie nirim, yu-ni bukna turum molemú, akili i-sipa mele:
40 “Pulu Yili-ni eninga monguma pipi sinjipa,
eninga numanuma pipiko sinjilimú.
Pulu Yili-ni nimba mele:
“Na-ni enini tepu kaí naa teambu akiliinga
enini mongale-ni naa kanuku, numanale-ni méle te naa piliiku, numanu topele naa toku
na moliuna naa wangi.” nimba kene
eninga mong numanusele aku-sipa tirim.” Asaya 6:10
nirim. 41 Asaya-ni Yesos-nga tondulale kanupa kene yu-ni Yesos-nga aku-sipa ninjirim.
42 Sika Juda yi-auli pulele-ni Yesos-ni “moliu” nirim mele ‘Gólu tokum. Yi akili naa molemú.’ niku piliiring akiliinga-pe eninga yi-auli pulele-ni ‘Yu yi akili sika omba molemú.’ niku tondulu munduku piliiring. Akiliinga-pe enini Perisi-yimanga mundu-mong tenjiku kene, ‘ ‘Yu sika.’ nimbu tondulu mundupu piliilimulu mele nimbu para simulú kene Perisi-yima-ni Pulu Yili-nga ungele máku topu piliilimulu lkumanga ‘naa wai.’ niku kamu makurungí.’ niku piliikuliinga, niku para naa siring. 43 Enini ‘Pulu Yili-ni kape nimbá kene kapula.’ niku naa piliiku, ‘Yambuma-ni oliu kape ningí kene kapula.’ niku aku-siku we molku, yu ‘Sika’ niku tondulu munduku piliiring mele niku para naa siring.
12:44-50 Yesos-nga Ungele Liiku Su Silimelema Penga Kot Enale Wendu Ombá Kene Yunga Ungele-ni Kotele Piliipa Kene Eninga Ulu Telemelema Apurumba Mele Nirim Temanele
44 Kanu-kene Yesos-ni tondulu mundupa kene nimba mele: “Yambu ‘Na molupu niliu mele sika.’ niku tondulu munduku piliilimili yambuma na mendepulu ‘Sika’ niku tondulu munduku naa piliilimili. Na liipa mundurum yili kepe ‘Sika’ niku tondulu munduku piliilimiliko. 45 Yambu ‘Na sika.’ niku tondulu munduku piliilimili yambuma-ni na kanolemele akili na liipa mundurum yili kanolemeleko. 46 ‘Yambu te-ni ‘Na moliu niliu mele sika.’ nimba tondulu mundupa piliimba yambu te súmbulu túlina naa mulupili.’ nimbu na ma-koleamanga pali pa tinjiliele ma-koleana urundu.
47 “Akiliinga-pe yambu te nanga ungele piliipa teng panjipa naa tímu lem na-ni yu kot naa tenjimbu. Na-ni mana-yambumanga kot piliipu ‘mindili noku molangi.’ nimbu naa urundu kanili. ‘Enini tepu liipu, mindili nolkemela kupulanum-na wendu liipu, na-kene molku kunjingí kupulanum-na liipu monjumbu.’ nimbu urundu. 48-49 Yambu te na liipa bulu sipa nanga ungma ‘Sika’ nimba naa piliipa liimba yambale kot-na piliipa apurumba mélale pelemú. Mulú-masele pora nimbá enale kene ung nimbu siliu ungma-ni yu kot tenjimba. Na-nanu numanale-ni piliipu kene ung ima naa nirindu. Tata-ni na liipa mundurum-na urundu yili-ni “Ni.” nirim mele piliipu kene, nirindu ungma-ni yambu kanili kot tenjimba. 50 Na piliiker, ‘Tatanga ungele-ni yambuma taki-taki molku konjuku mindi pungí ulu-pulele silimú.’ nimbu piliiliáliinga yu-ni nandu “Nikunu si.” nirim mele ungele nimbu siliu.” nirim.
Kolomong-Auli 13-17 Yesos-ni Yu Lumbili Andúlimandu “Eni Mundupu Kelepu Na Tata Molemúna Kelepu Pumbu.” Nirim Temanele