2
Diꞌa ni̱ kuu tá ni̱ kaki Jesús
Ta mií tein kuu̱ dáá ñóó ni̱ saꞌanda ta̱ néꞌe choon káꞌano naní Augusto choon noo̱ ndidaá ña̱yuu dándáki ra ña̱ ná noꞌo̱ na̱ nachikodó ná kuu̱ ná noo̱ tuti ta̱a néꞌe choon ñoo no̱ó ni̱ kaki na. Ta ña̱ yóꞌo ni̱ sa̱ kuu taꞌándá mií no̱ó ni̱ na̱chi̱kodó ña̱yuu kuu̱ ná noo̱ tuti ta̱ néꞌe choon tá nákaa̱ ta̱a naní Cirenio néꞌe ra choon chí kuendá Siria. Sa̱ꞌá ño̱ó ndidaá kúú ña̱yuu ni̱ kee na kuaꞌa̱n nóꞌo̱ ná ñoo no̱ó ni̱ kaki na, dá nachikodó ná kuu̱ ná noo̱ tuti ta̱a néꞌe choon.
Dá ni̱ keta iin ta̱a naní José ñoo Nazaret, ña̱ nákaa̱ chí kuendá Galilea, kuaꞌa̱n nóꞌo̱ rá chí kuendá Judea noo̱ kúú ñoo no̱ó ni̱ kaki rey David, ta naníán Belén. Chi̱ kuendá na̱ veꞌe rey David kúú rá, chi̱ kuaꞌa̱n ra̱ nachinóo ra kuu̱ rá noo̱ tuti ta̱ néꞌe choon xíꞌín María, ta ni̱ xi̱ꞌo to̱ꞌon koo xíꞌín rá. Ta sa̱ yati va kaki de̱ꞌe xi. Ta xía̱n tein ndéi na ñoó, kúú ni̱ kasa̱ndaá va kuu̱ kaki de̱ꞌe xi. Ta ñoó ni̱ kaki de̱ꞌe no̱ó xi̱, ta tayií kúú xí. Dá ni̱ chi̱tuú ñaá ná dáꞌo̱n. Dá ni̱ chi̱ndúꞌu̱ ñaá ná ini noo̱ sásáꞌan kíti̱, chi̱ sa̱ ni̱ chití nda̱ꞌo veꞌe noo̱ nániꞌi̱ ndée̱ ña̱yuu.
Ta ndéi dao ta̱a ndáka léko yati noo̱ nákaa̱ ñoo ñoó, ta ndidaá sa̱kuaá ndéi ra ndaá ra̱ léko ra̱. Kúú iin kuití vá ni̱ naꞌa̱ noo̱ iin ángel ni̱ kii noo̱ satoꞌo yo̱ Ndios noo̱ rá. Kúú ni̱ na̱yeꞌe̱ ndaa iin níí kúú noo̱ ndéi ra ni̱ kee satoꞌo yo̱. Kúú ni̱ yu̱ꞌú nda̱ꞌo ra. 10 Dá ni̱ kaa ángel ñoó xíꞌín rá:
―Ná dáꞌa ni yu̱ꞌú ndo̱, dá chi̱ ña̱ va̱ꞌa va kía̱n ve̱ii kasto̱ꞌin xíꞌín ndó. Ta ña̱ yóꞌo kakuu iin ña̱ dii̱ iní noo̱ ndidaá ña̱yuu. 11 Kuu̱ víti ni̱ kaki iin na̱ ni̱ ka̱sáa̱ dáka̱ki ña̱yuu. Ta ni̱ kaki na ñoo rey David. Na̱ yóꞌo kúú Cristo, na̱ dáka̱ki ñaá, ta na̱ yóꞌo kúú satoꞌo yo̱. 12 Ta ki̱ꞌo diꞌa, dá kandaa̱ ini ndo̱ ña̱ ndaa̱ va kía̱n ni̱ kaꞌi̱n xíꞌín ndó. Chi̱ naniꞌi̱ ndo̱ taleé yóꞌo kátuú xi̱ iin táꞌí dáꞌo̱n, ta kánduꞌu̱ xí ini noo̱ sásáꞌan kíti̱ ―kaá na̱.
13 Kúú iin kuití vá ni̱ naꞌa̱ noo̱ iin tuꞌu káꞌano ángel ni̱ kii chí induú noo̱ íin iin ka̱ ángel ñoó, ta kékáꞌano na Ndios, ta kaá na̱ diꞌa:
14 Ná natiin Ndios ndidaá kúú ña̱ñóꞌó nda̱ noo̱ ió na̱ induú.
Ta ná kandei va̱ꞌa ña̱yuu no̱ñóꞌo̱ yóꞌo, chi̱ xiní va̱ꞌa ñaá Ndios.
15 Tá ni̱ ndiꞌi ni̱ nana ángel kuaꞌa̱n nóꞌo̱ ná induú, dá ni̱ ka̱sáꞌá ndátóꞌón táꞌan ta̱a ndáka léko ñoó:
―Kóꞌo̱ ñoo Belén kande̱ꞌá ña̱ ni̱ kuu, chi̱ mií na̱ kúú satoꞌo yo̱ Ndios ni̱ ka̱sto̱ꞌon xíꞌá sa̱ꞌán ―kaá ra̱.
16 Ta kúú ni̱ ndi̱ꞌi nda̱ꞌo ini ra̱ kuaꞌa̱n ra̱. Tá ni̱ saa̱ ra̱, kúú ni̱ na̱níꞌi̱ rá María xíꞌín José xíꞌín taleé ñoó kánduꞌu̱ xí ini noo̱ sásáꞌan kíti̱. 17 Tá ni̱ xini ra̱ xí, kúú ni̱ ka̱sáꞌá rá nákani ra xíꞌín ná táto̱ꞌon ki̱ꞌo ni̱ kaa ángel ñoó xíꞌín rá saꞌa̱ taleé ñoó. 18 Tá ni̱ sei̱do̱ꞌo ndidaá ña̱yuu ndéi ñoó ña̱ ni̱ na̱kani ta̱a ndáka léko ñoó dión, kúú ni̱ naá vá iní na̱. 19 Tído sa̱ ndidaá kúú vá ña̱ yóꞌo ni̱ taxi va̱ꞌa María nío̱ xí, ta daá kuití ñóꞌo ini xi̱ sa̱ꞌán. 20 Dá ni̱ na̱ndió kuéi ta̱a ndáka léko ñoó kuaꞌa̱n ra̱. Ta kékáꞌano ra Ndios kuaꞌa̱n ra̱ sa̱ꞌá ña̱ ni̱ xini ra̱ xíꞌín sa̱ꞌá ña̱ ni̱ seídóꞌo ra. Dá chi̱ ni̱ xini ra̱ táto̱ꞌon káa rá ió ña̱ ni̱ na̱kani ángel ñoó xíꞌín rá.
Diꞌa ni̱ kuu tá ni̱ saꞌa̱n na̱ veꞌe ño̱ꞌo káꞌano xíꞌín Jesús
21 Tá ni̱ xi̱no ona̱ kuu̱ ni̱ kaki taleé ñoó, dá ni̱ taꞌa̱nda̱ ñíi̱ xí táto̱ꞌon kée na̱ Israel. Dá ni̱ chi̱naní ná xi̱ Jesús, chi̱ ki̱ꞌo dión kananí xí kaá ángel nda̱ rá ko̱ ñáꞌa̱ kakaa̱ xi̱ ti̱xi naná xi̱. 22 Tá ni̱ kasa̱ndaá kuu̱ kánian koꞌo̱n na̱ nduvií ná mií ná noo̱ Ndios, táto̱ꞌon saꞌándá ley Moisés choon ña̱ kánian kee na, dá néꞌe na taleé ñoó ni̱ saa̱ na̱ ñoo Jerusalén, dá naki̱ꞌo na kuendá saꞌa̱ xí noo̱ Ndios. 23 Chi̱ diꞌa kaá ley satoꞌo yo̱ Ndios: “Ndidaá kúú tayií kuálí kúú no̱ó ni̱ kaki ti̱xi naná xi̱ kananí xí kakuu xi tayií kechóon sa̱va̱ꞌa noo̱ satoꞌo yo̱ Ndios.” 24 Ta ña̱ kánian doko̱ ná noo̱ Ndios kúú uu̱ kúku̱ o uu̱ paloma táto̱ꞌon ki̱ꞌo kaá ley satoꞌo yo̱ Ndios.
25 Ta ñoo Jerusalén ñoó ni̱ sa̱ io iin ta̱a ni̱ sa̱ naní Simeón. Ta ni̱ sa̱ kuu ra iin ta̱a ndaa̱ noo̱ Ndios, ta sa̱ kee ra ña̱ kóni̱ Ndios. Ta ndáti ra kasaa̱ na̱ tandaꞌá Ndios ki̱ꞌo ta̱ndeé iní no̱ó na̱ ñoo Israel. Ta ió va Espíritu ii̱ Ndios xíꞌín rá. 26 Ta ni̱ ka̱sto̱ꞌon Espíritu ii̱ Ndios xíꞌín rá ña̱ o̱ ku̱ú taꞌon ra nda̱ ná koni xíꞌín noo̱ rá na̱ ni̱ ta̱ndaꞌá Ndios kasaa̱ dáka̱ki ñaá. 27 Ta mií Espíritu ii̱ Ndios ni̱ kedaá xíꞌín rá, dá ni̱ saa̱ ra̱ veꞌe ño̱ꞌo káꞌano ñoó. Ta kúú ñoó taꞌani néꞌe ñaá na̱ kúú tatá taleé naní Jesús ni̱ ka̱sáa̱ na̱, dá kee na xíꞌín xí táto̱ꞌon ki̱ꞌo saꞌándá ley Moisés choon. 28 Dá ni̱ tiin Simeón taleé ñoó ni̱ sa̱ neꞌe ndaa ra̱. Dá ni̱ ka̱sáꞌá rá kékáꞌano ra Ndios, ta kaá ra̱:
29 Satoꞌo miíi̱, viti kía̱n konó ní ná kuui̱,
chi̱ sa̱ ió va̱ꞌa va inii̱ viti, chi̱ sa̱ ni̱ xi̱nko̱o va to̱ꞌon ni̱ kaꞌa̱n ní xíꞌíi̱n,
30 dá chi̱ sa̱ ni̱ xinii̱ xíꞌín noo̱í na̱ ni̱ ta̱ndaꞌá ní ni̱ ka̱sáa̱ dáka̱ki ñaá.
31 Ta sa̱ ni̱ ka̱sáꞌá ní náꞌa̱ ní na̱ noo̱ ndidaá kúú ña̱yuu.
32 Ta dátoo̱n na̱ noo̱ ndidaá kúú ña̱yuu ko̱ kúú na̱ Israel.
Ta saꞌa̱ mií ná natiin na̱ ñoo ní, na̱ Israel, ña̱ñóꞌó.
33 Kúú ni̱ naá vá iní José xíꞌín María tá ni̱ sei̱do̱ꞌo na ña̱ ni̱ kaꞌa̱n Simeón dión saꞌa̱ xí. 34 Dá ni̱ xika̱ ra̱ ña̱ mani̱ noo̱ Ndios saꞌa̱ ná. Dá ni̱ kaa ra̱ xíꞌín naná xi̱ naní María:
―Kanaꞌón, chi̱ taleé yóꞌo kúú ra ni̱ ka̱sáa̱ kedaá xíꞌín na̱ Israel, dá kuaꞌa̱ ná kue̱i, ta kuaꞌa̱ ná ndakuei. Ta naꞌa̱ Ndios ña̱ ni̱ kii xi noo̱ mií ná, tído diꞌa kañóꞌó vá ñaá ña̱yuu. 35 Dión koo, dá ná natu̱u ña̱ nákani ini iin rá iin ña̱yuu. Tído ndaꞌí nda̱ꞌo ndoꞌo yoꞌó, chi̱ kakian táto̱ꞌon iin yúchi̱ karnee nímo̱n ―kaá ra̱ xíꞌín María.
36 Ta ñoó taꞌani ni̱ sa̱ io iin ñáꞌa̱ naní Ana. Ta ñáꞌa̱ yóꞌo sa̱ ka̱sto̱ꞌon xíꞌín ña̱yuu to̱ꞌon ni̱ na̱tiián noo̱ mií Ndios. Ta kíán de̱ꞌe ta̱a ni̱ sa̱ naní Fanuel, ra̱ kuendá na̱ veꞌe Aser. Ta kíán iin ñáꞌa̱ sa̱va̱ꞌa. Tído tá ni̱ sa̱ kíán tadiꞌí tákí, dá ni̱ ta̱rndáꞌa̱n xíꞌín yíi̱a̱n, tído usa̱ va kuia̱ ni̱ sa̱ ioa̱n xíꞌín rá, kúú ni̱ xiꞌi̱ va ra. 37 Sa̱ ió komi̱ díko komi̱ kuia̱ kíán ñaꞌá kuáa̱n, ta ni iin kuu̱ ko̱ ní kéxooán veꞌe ño̱ꞌo káꞌano ñoó. Nduú ñoó sa̱ káa̱a̱n xíno kuáchíán noo̱ Ndios, chi̱ sa̱ neꞌe ii̱a̱n, ta káꞌa̱n xíꞌín Ndios. 38 Ta mií hora daá ñóó ni̱ ka̱sáa̱a̱n noo̱ ndíta na̱ veꞌe Jesús. Dá ni̱ ka̱sáꞌán náki̱ꞌoán ndivéꞌe noo̱ Ndios. Ta ni̱ ka̱sáꞌán káꞌa̱n saꞌa̱ taleé ñoó xíꞌín ña̱yuu, na̱ ndáti kuu̱ taó xóo Ndios na̱ Jerusalén no̱ó ña̱ ndóꞌo nío̱ ná.
Diꞌa ni̱ kuu tá ni̱ na̱ndió kuéi na kuaꞌa̱n nóꞌo̱ ná ñoo Nazaret
39 Tá ni̱ ndiꞌi ni̱ kee na ndidaá choon saꞌándá ley satoꞌo yo̱ Ndios, dá ni̱ na̱ndió kuéi na kuaꞌa̱n nóꞌo̱ ná ñoo Nazaret, ña̱ nákaa̱ chí kuendá Galilea. 40 Ta sá sáꞌano tayií ñoó, ta sá kúndakí xí, ta sá níꞌi̱ xí ña̱xintóni̱ xí kuaꞌa̱n xi̱. Ta chíndeé nda̱ꞌo ñaá Ndios.
Diꞌa ni̱ kuu tá ni̱ sa̱ io Jesús uxi̱ uu̱ kuia̱
41 Ta ndidaá kuia̱ vá sá sáꞌa̱n na̱ veꞌe xi ñoo Jerusalén kekáꞌano na víko̱ pascua. 42 Tá ni̱ xi̱no xi uxi̱ uu̱ kuia̱, dá ni̱ kee na ko̱kaa na kuaꞌa̱n na̱ xíꞌín xí ñoo Jerusalén kekáꞌano na víko̱ ñoó, táto̱ꞌon ki̱ꞌo sá kée na. 43 Tá ni̱ ndiꞌi víko̱ ñoó, dá ni̱ na̱ndió kuéi na kuaꞌa̱n nóꞌo̱ ná, tído ni̱ ka̱ndo̱o va Jesús ñoo Jerusalén. Tído ko̱ ní kándaa̱ taꞌon ini José xíꞌín María ña̱ ni̱ ka̱ndo̱o xi. 44 Chi̱ ni̱ kaꞌán ná ña̱ ndá ndi kuu ve̱i xi xíꞌín dao ka̱ táꞌan na. Ta sa̱ iin níí vá kuu̱ ni̱ xika na. Dá ni̱ ka̱sáꞌá ná nándukú ñaá ná tein na̱ kúú táꞌan na xíꞌín na̱ ndéi yati xíꞌín ná. 45 Ta sa̱ꞌá ña̱ ko̱ ta̱ꞌón xi̱ nániꞌi̱ ná, sa̱ꞌá ño̱ó ni̱ na̱ndió kuéi na kuaꞌa̱n na̱ ñoo Jerusalén nandukú ñaá ná.
46 Tá ni̱ xi̱no oni̱ kuu̱, dá ni̱ na̱níꞌi̱ ná xi̱ nákaa̱ xi̱ ini veꞌe ño̱ꞌo káꞌano, ta ió xi̱ tein ta̱ dánaꞌa̱ ley Moisés seídóꞌo xi ra̱, ta kúú ndáto̱ꞌón xí ra̱. 47 Ta ña̱yuu ndéi seídóꞌo ñaá ñóó, kúú ni̱ naá vá iní na̱, chi̱ ndi̱chí nda̱ꞌo xi, ta va̱ꞌa nda̱ꞌo nándió néꞌe xi ña̱ ndáto̱ꞌón ñaá ta̱a ñoó. 48 Tá ni̱ xini ñaá na̱ veꞌe xi, kúú ni̱ naá vá iní na̱. Dá ni̱ kaa naná xi̱ xíꞌín xí:
―De̱ꞌe lóꞌo̱, ¿ndiva̱ꞌa ni̱ keeón diꞌa xíꞌín nduꞌu̱? Dá chi̱ yuꞌu̱, xíꞌín tatóo̱n ndóꞌo nda̱ꞌo nío̱ ndú xíonoo ndu nándukú ndú yo̱ꞌó.
49 Dá ni̱ kaa xi̱ xíꞌín ná:
―¿Ndiva̱ꞌa nándukú ní yuꞌu̱? ¿Á ko̱ náꞌá taꞌon ní ña̱ miía̱n ndúsa̱ kánian kakaa̱i̱ keei choon tatái̱? ―kaá xi̱.
50 Tído ko̱ ní kándaa̱ taꞌon ini na̱ ndiva̱ꞌa ni̱ kaꞌa̱n xi̱ dión. 51 Dá ni̱ kee Jesús kuaꞌa̱n nóꞌo̱ xí xíꞌín ná ñoo Nazaret. Ta daá sa̱ seídóꞌo va xi na̱. Ta ni̱ taxi va̱ꞌa naná xi̱ ndidaá ña̱ yóꞌo ini nío̱ ná. 52 Ta sá níꞌi̱ Jesús cháá ka̱ ña̱xintóni̱ xí, ta sá sáꞌano dikó cháá ka̱ xi̱ kuaꞌa̱n xi̱. Ta nátaꞌan ini Ndios xiní ñaá ná, ta nátaꞌan taꞌani ini ña̱yuu xiní ñaá ná.