9
Jesucristo ĩ cũana ñari, “Ado bajiro yiana mani”, ĩna yire gaye
Yʉ ãmoro bajiro yi masibojagʉti Jesucristo ãmoro bajiro cʉdirocʉ ña yʉ. Ĩ oca yʉ goti ucutoni yʉre cũñi Dios. Ĩre moa ĩsigʉ̃ mʉare riasocʉ yʉ. “Pablo ĩ riasorisere tʉocõri, Jesure tʉorʉ̃nʉsʉocʉ mani”, yi tʉoĩarãji mʉa. “Jesús ĩ cũrʉ meje ñami Pablo”, yirã yirãji gajea gãjerã. Yʉ riasorisere tʉocõri Jesure tʉorʉ̃nʉcʉ mʉa. Ito bajiri itina, “Jesús ĩ cũrʉ ñami Pablo”, yi tʉoĩarã yirãji mʉa.
“Jesús ĩ cũrʉ meje ñami Pablo”, ĩna yija, ado bajiro cʉdia yʉ: Jesús ĩ cũrʉ ña yʉ. Ito bajiri yʉ riasore waja yʉre ĩna ecaja, yʉre ĩna ioja cʉni boca ãmire ña yʉre. Gãjerã Jesús ĩ cũana masare riaso ucurã ĩna waja, ĩna manojosãromia rãca wa ucuama. Ito bajiroti ĩna manojosãromia rãca riaso ucurã wama Jesús ocabaji mesa, ito yicõri Pedro cʉni. Ĩna manojo cʉtiado bajiroti sĩgõ Jesure tʉorʉ̃nʉgõ rãca yʉ manojo cʉti ãmoja, manojo cʉti masia yʉ cʉni. Jesucristo oca goti ucuri masa ĩna ña masitoni jeyaro ejabʉa mʉa ĩnareama. “Bernabé, Pablo rãca Jesucristo oca goti ucurã ĩna ña masitoni ĩna moaja quena”, ¿yi tʉoĩati mʉa gʉareama? Gãjerãre moa ĩsirã ñari waja bʉjarã yirãji surara. Rocati ñamena yirãji. Ʉyé otegʉ iti ricare bagʉ yiguĩji. Oveja coderi masʉ cʉni ĩna ya õjegõa bijecõri idigʉ yiguĩji ĩ. Iti yʉ gotirise, “Ĩ tʉoĩarise bʉsiami Pablo”, ¿yi tʉoĩati mʉa yʉre? Bajibea. Ito bajiroti gotia Moisés ñayorʉ ĩ rotire cʉni. Dios rotirise ucagʉ ado bajiro ucañi Moisés ñayorʉ: “Ta wecʉ trigo ajere ĩ wi cʉda codaja, ‘Bajaro ĩ cʉni jabeto’, yirona ĩ ya rise sia biabesa”, yi gotia Dios oca tuti. Ta wecʉ ĩ batoni tʉoĩa ʉsiriogʉ meje itire yiñi Dios. 10 Gʉa ĩ oca riaso ucurãre tʉoĩacõri ito bajiro gotiñi Dios. Gʉare masa ejabʉatoni itire gotiñi ĩ. Weseca moagʉ̃, trigo ajeri codagʉ cʉni, “Ito bajiro bʉjagʉ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩa wanʉcõri moama ĩna. 11 Dios oca mʉare riasosʉorã, wesecajʉ oterã bajiro moacʉ gʉa. ¿Weseca oteri masa ĩna bʉjado bajiro mʉare gʉa bʉjaja, no bajirojada? ¿Gʉa riasore waja gʉare mʉa ejabʉaja, no bajirojada? 12 Gãjerã Dios oca mʉare riasoanare ĩna ñatoni ĩna ãmorise ĩsiyija mʉa. Ĩnare mʉa ĩsija, gʉa mʉare riasosʉoanajʉare queno bʉsa mʉa ĩsija quena. “Mʉare riasocʉ gʉa. Ito bajiri gʉa ñatoni gʉa bojoro bʉjarise ĩsiña”, yi tʉoĩabojarãti mʉare senibiticʉ gʉa.
Ado robojʉa bajicʉ gʉa. Gʉare bare manija, yutabujuri manija, riojoti ñemecʉticʉ gʉa. “Cristo oca mani riasoroca ĩnare mani senija, ĩ ocare boca ãmimenaji ĩna”, yi tʉoĩacõri mʉare senibiticʉ gʉa. Riojoti ñemecʉticʉ gʉa. 13 Judio masa ĩna minijuara wi ĩna moaja iti wi gayeti bocatirãji. Ado bajiro bajia iti. Diore rʉ̃cʉbʉorona ĩna menira casabo waibʉcʉrã sĩacõri ĩna soeriseti bama itijʉ moari masa. Itire masia mʉa. 14 Ito bajiroti bajia Cristo oca riasorãre cʉni. Ĩna riasore waja ĩna riasoana ĩnare ejabʉaja quena. Ito bajiro rotiñi mani Ʉjʉ Cristo. 15 Mʉare seni masibojagʉti coji mʉare senibiticʉ yʉ. Adi yʉ mʉare ucarise cʉni yʉre mʉa ĩsitoni meje uca yʉ. Ñiocõ goda wabojagʉti mʉare senibicʉ yigʉja yʉ. “Senibicʉti masare riasocʉ yʉ”, yi tʉoĩacõri wanʉa yʉ.
16 “Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre masogʉ̃ yiguĩji Cristo”, yʉ yi masare riasoja, “Queno yigʉ ña yʉ”, yi tʉoĩabea yʉ. Ito bajiro yʉ goti ucutoni yʉre cũñi Jesucristo. Masare ĩ oca yʉ riasobeja, quenabeto rẽtaroja yʉre. Iti yʉ riasobeja, wanʉbicʉ yigʉja yʉ. 17 Waja bʉjarocʉ yʉ riasoja, “Waja bʉjagʉ yigʉja yʉ”, yibogʉja yʉ. Ito bajiro meje bajia. Yʉ tʉoĩarise meje riasoa yʉ. Dios ĩ yʉre cũado bajiroti riasoa yʉ. 18 Ado robojʉa bajia yʉ waja bʉjarise. Masare waja senibicʉti, “Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi riasoa yʉ. Waja bʉjarocʉ meje ĩ ocare riasoa yʉ. Itire masicõri wanʉa yʉ. Iti ña yʉ bʉjarise. “Mʉare yʉ riasore waja yʉre mʉa ĩsija quena”, yi masibojagʉti mʉare senibiticʉ yʉ.
19 Gãjire moa ĩsiri masʉ meje ña yʉ. Ito bajibojarocati mʉa jeyarore moa ĩsigʉ̃ bajiro ña yʉ. Jãjarã bʉsa Jesucristore tʉorʉ̃nʉjaro, yirocʉ ito bajiro moa yʉ. 20 Judio masa rãca yʉ ñaja, ĩnare bajiroti ña yʉ cʉni. Jesure ĩna tʉorʉ̃nʉre ãmogʉ̃ ito bajiro ya yʉ. Moisés ñayorʉ rotire cʉdirã rãca yʉ ñaja, ĩna robo bajiroti ña yʉ. Itire cʉdibitirocʉ ñabojagʉti Jesure ĩna tʉorʉ̃nʉre ãmogʉ̃ ĩna bajiroti ña yʉ. 21 Gãjerã Moisés ñayorʉ rotire cʉdimena rãca yʉ ñaja, ĩna bajiroti ña yʉ. Ito bajibojarocati, “Dios ĩ rotire cʉdigʉ meje ña yʉ”, yibea yʉ ĩnare. Jesure ĩna tʉorʉ̃nʉre ãmogʉ̃ ito bajiroti ya yʉ. Cristore cʉdigʉ ñari Dios ĩ rotire ña yʉ cʉdiroti. 22 Jesucristore tʉorʉ̃nʉsʉorã rãca yʉ ñaja, ĩna bajiroti ña yʉ. Ito bajiro ya yʉ bʉto bʉsa Jesucristore ĩna tʉorʉ̃nʉtoni. No masa rãca yʉ ñaja, ĩna rãca gagʉ bajiro ya yʉ. Ito bajiro ya yʉ, “Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre masogʉ̃ yiguĩji Cristo”, yi yʉ riasore tʉocõri Cristore ĩna boca ãmitoni. 23 “Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre masogʉ̃ yiguĩji Cristo”, yire gaye masa ĩna tʉo jeditoni iti gayere moa yʉ. Jesucristore boca ãmicõri masa ĩna wanʉre ti ãmogʉ̃ itire moa yʉ.
24 Masa ĩna ũmaquedija, sĩgʉ̃ rʉyabeto ũmaquedicã. Ito bajibojarocati sĩgʉ̃ti ñaquĩ ejasʉogʉ. Ĩ ñaquĩ ejasʉore waja, waja bʉjagʉ. Itire masia mʉa. Cajero ejasʉorocʉ ĩ ũmaquedisʉoado bajiro Diore queno moa ĩsiña mʉa. Dios tʉ bʉjarona ĩre queno moa ĩsiña mʉa. 25 No cajero ũmaquedi rẽtocũ ãmorã dise ĩna ya rujʉri ñeñorise gayere rẽoama ĩna. Ito bajiro josari moama ĩna jũ suara bedo nocõ mejeti jogari bedore bʉjarona. Maniama jogabiti gayere bʉjarona bʉto Diore moa ĩsia. 26 “Ado bajiro yʉ yire ãmoguĩji Dios”, yi tʉoĩa masicõri, Diore moa ĩsia yʉ. Sĩgʉ̃ rocati ĩ roca wʉebojaro bajiro meje ya yʉ. “Ado bajiro ãmoguĩji Dios”, yi masibiticõri meje ĩre moa ĩsia yʉ. 27 Ado robojʉa bajia. Diore moa ĩsi ãmogʉ̃ ñari, yʉ ãmorise meje ya yʉ. Yʉ ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩabojarocati ito bajiro yibea yʉ. Yʉ ya rujʉre rẽocõri Diore riti moa ĩsia yʉ. Ito bajiro yʉ ya rujʉre yʉ rẽobeja, masare Dios oca riasorʉ yʉ ñabojarocati, “Queno yicʉ mʉ”, yi boca ãmibiquĩji Dios yʉre.