3
Sardis gãnare oca cõare gaye
Gaje ado bajiro gotiquĩ yʉ cãirojʉ:
—Sardis gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ, ito yicõri jʉa ãmojeno ñocõa rʉcogʉ ado bajiro gotiami: Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. ‘Diore queno cʉdirã ñama’, yi tʉoĩabojama gãjerã mʉare. Yʉama godacãna robo bajiro mʉare tia. Yʉre queno cʉdirã meje ña mʉa. Yʉ tija yʉ ocare mʉa cʉdibeja, godana robo bajiro bajirã ña mʉa. Canirã robo bajiro bajirã ña mʉa. Yujiya mʉa. Yʉ tija yʉre tʉorʉ̃nʉ jidicãrã ya mʉa. Ito bajiri, ĩre jidicãme yirona, bʉto bʉsa yʉre tʉorʉ̃nʉña. Yʉ tija, Dios ĩ ãmoro bajiro queno yisabea mʉa. Cajero mʉa riasotigore mʉcana tʉdi tʉoĩaña mʉa. Itire tʉorʉ̃nʉcõri, mʉa ñeñaro yirise jidicãña. Ito bajiro mʉa yibeja, riniri masʉ robo bajiro, ‘Itocõ ejagʉ yiguĩji’, mʉa yi masibeto, mʉa tʉ ejagʉ yigʉja yʉ. Ito yicõri mʉare waja senigʉ̃ yigʉja yʉ. Mʉa Sardis gãna coriarã bʉto ñeñarise yibea mʉa. Ito bajiri mʉa ya yutabujuri ʉeri wõña mana robo bajiro bajia mʉa. Ito bajiri mʉare waja yigʉ yutabuju botirise sãñarã yʉ rãca mʉa ñaroca yigʉ yigʉja yʉ. Noa ĩna ñeñaro yirisere jidicãrã ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Ito bajiro yirãre yutabuju botirise ĩna sãñaroca yigʉ yigʉja yʉ. ‘Adocõ ñama catitĩñare rʉcorona’, yire gaye papera tuti ĩna wame coebicʉ yigʉja yʉ. Ito yicõri yʉ Jacʉ ĩ tiro riojo, ‘Ãna ñama yʉ ñarã’, yigʉ yigʉja yʉ. Ángel mesa tiro riojo cʉni ito bajiroti yigʉ yigʉja yʉ. No gãmo goje cʉtirã tʉoya. Adi ña Diore tʉorʉ̃nʉrãre Espíritu Santo ĩ gotire”, yi ucaya, yiquĩ yʉre yʉ cãirojʉ.
Filadelfia gãnare oca cõare gaye
Gaje ado bajiro gotiquĩ yʉ cãirojʉ:
—Filadelfia gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Ado bajiro gotiami ñeñaro yiĩabicʉ, ito yicõri riojo gotigʉ. Ĩ ñami David ñayorʉ ʉjʉ robo bajiro roti masigʉ̃. Bʉto roti masigʉ̃ ĩ ñajare soje ĩ janaja, ñimʉjʉa gãji bia masibiquĩji. Soje ĩ biaja cʉni, ñimʉjʉa gãji iti sojere jana masibiquĩji. Ado bajiro gotiami: Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. Queno sẽorã meje ña mʉa. Ito bajibojarocati yʉ ocare queno cʉdiĩa ãmoboja mʉa. Ito yicõri, ‘Jesure masibea gʉa’, yibea mʉa. ‘Jesure tʉorʉ̃nʉrã ña gʉa’, ya mʉa. Ito bajiro mʉa yijare, queno mʉare ejabʉagʉ yigʉja yʉ. Mʉare yiari soje jana ĩsicʉ yʉ. Ñimʉjʉa iti sojere biabiquĩji. Ado bajiro yʉ bʉsirise queno tʉoya. Mʉa wato coriarã ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanásre tʉorʉ̃nʉ sʉyarã. ‘Judio masa ña gʉa. Dios ñarã ña gʉa’, yibojama ĩna. Bajibea, rʉ̃mʉ́a ʉjʉ ñarã ñama ĩna. Mʉa riojo ĩna ya rijomunigãna ñini rũjũ rotigʉ yigʉja yʉ. ‘Ĩna ñama Dios ĩ mairã’, mʉare ĩna yiroca yigʉ yigʉja yʉ. 10 ‘Yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, mʉa tõbʉjaroca gãjerã yibojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉtĩñacõa mʉa’, yʉ rotiado bajiroti queno cʉdia mʉa. Co rʉmʉ ejaro yiroja adi sita gãna ĩna tõbʉjaroti rʉmʉ. Gãjerãre ʉsirioro yimenati yʉre cʉdirã mʉa ñajare, iti rʉmʉ iti ejaroca mʉare codegʉ yigʉja yʉ. 11 Masima, yoari mejeti ejagʉ yigʉja yʉ. Yʉre mʉa cʉdirise tʉoĩa jidicãbeja. Ito bajiro mʉa yija, ñimʉjʉa mʉa mʉja waroto camota masibiquĩji. 12 No ĩna ñeñaro yirise jidicãrã ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Yʉ Jacʉ Dios ya wi ĩna ñatĩñaroca yigʉ yigʉja yʉ. Ĩ ya wi botari bʉtirise robo bajiro ñatĩñarã yirãji ĩna. Ʉdia wame ĩnare wame wõgʉ̃ yigʉja yʉ, ĩna ñajedirore. Ado bajiro wame yicʉja yʉ: Yʉ Jacʉ Dios wame, ĩ cʉto wame, ito yicõri yʉ wame mame ñaroti wõgʉ̃ yigʉja yʉ ĩnare. Yʉ Jacʉ ĩ ñaro, mame Jerusalén wame cʉtiri cʉto ñaro yiroja. Iti cʉto ũmacʉ̃jʉna ruji wadicõri, ejaro yiroja. 13 No gãmo goje cʉtirã tʉoya. Adi ña Diore tʉorʉ̃nʉrãre Espíritu Santo ĩ gotire”, yi ucaya, yiquĩ yʉre yʉ cãirojʉ.
Laodicea gãnare oca cõare gaye
14 Gaje ado bajiro yʉre gotiquĩ yʉ cãirojʉ:
—Laodicea gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Diore queno goti ejabʉasotigʉ, ito yicõri riojo gotigʉna sʉoriti jeyaro rujeoñi Dios. Ado bajiro gotiami mʉare: 15 Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. Yʉ rotirise queno cʉdi ãmobea mʉa. ‘Yʉ ãmorocõ cʉdicʉja yʉama’, yi tʉoĩa mʉa. Yʉre ti tebitibojarãti yʉre queno tʉorʉ̃nʉsabea mʉa. Ito bajiri yʉre queno tʉorʉ̃nʉre ãmoa yʉ. Mʉa queno yʉre tʉorʉ̃nʉ ãmosabeja, yʉre mʉa jidicãja quena. 16 Yʉre tʉorʉ̃nʉmena ñari mʉa ãmoro bajiro riti cʉdisotia mʉa. Ide asirise, ide ʉsarise bajiro bajirã meje ña mʉa. Ide asisʉoriseacã bajiro bajirã ña mʉa. Ito bajiro mʉa bajirã ñajare, ide asisʉoriseacã mʉño bategʉ robo bajiro mʉare bucõagʉ̃ yigʉja yʉ. 17 ‘Gajeoni jairã ña gʉa. Gʉa ãmorise ñajediro, dise rʉyabeto rʉcoa gʉa’, yiboja mʉa. Queno itire ti masibea mʉa. Yʉ tija yʉre cʉdimena ñari ado bajiro bajirã ña mʉa. Bojoro bʉjarã, ñe rʉcomena, tʉoĩa oca jairã, cajea mana ito yicõri yutabuju mana bajiro bajirã ña mʉa. 18 Ito bajiro mʉa bajirã ñajare, ado bajiro mʉare goti masioa yʉ. Quenarise yʉre mʉa moa ĩsi ãmoja, yʉre senija quena. Ito bajiro mʉa senija tʉocõri, jaje quenarise mʉa yiroca yigʉ yigʉja yʉ. Ñeñarise mʉa jidicã ãmoja, yʉre senija quena. Ito bajiro mʉa senija tʉocõri, quenarise mʉa tʉoĩaroca yigʉ yigʉja yʉ. Yʉ ya oca mʉa masi ãmoja yʉre senija quena. Ito bajiro mʉa senija tʉocõri, yʉ ocare queno mʉa tʉo masiroca yigʉ yigʉja yʉ. 19 No yʉ mairãre ĩnare goti quenoa yʉ. Ito yicõri no yʉ mairãre ĩna ñeñaro yija, ĩnare waja senia yʉ, ĩna masitoni. Ito bajiri mʉa ñeñaro yirisere jidicãcõri, yʉre queno cʉdiya ĩja. 20 Tiya, soje tʉ code rʉ̃gõa yʉ sãja ãmogʉ̃. No yʉ oca tʉocõri soje ĩ janaja, sãjagʉ̃ yigʉja yʉ. Sãjacõri ĩre baba cʉtigʉ yigʉja yʉ. Ito yicõri ĩjʉa cʉni yʉre baba cʉtigʉ yiguĩji. 21 No ĩna ñeñaro yirisere jidicãrã, ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Ito bajiro bajirã mʉa ñajare, yʉ roti rujiro tʉ yʉ rãca mʉa ñaroca yigʉ yigʉja yʉ. Ito bajiroti rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũcõri, yʉ Jacʉ rotiro tʉ rujia yʉ. 22 No gãmo goje cʉtirã tʉoya. Ito bajiro yami Espíritu Santo, Diore tʉorʉ̃nʉrãre”, yi ucaya, yiquĩ yʉ cãirojʉ yʉre goaĩocacʉ.