15
Huru-huru koro tapá uni Yerusalem ŋuno huruwaŋgurí
Asa uni kumimbo Judia mira rotoro Antiok yendémo* ŋuno umburo iŋondutu uni mande rondaqe yunoro ŋande yaŋgurí, “Ye Mosesko murí rondaqe yunaró ŋu howero koweye kama toŋowaŋgo tiníqo, Anutuko rambaruru koŋgo ye kama yoreweya.” Ŋunde yiqo, Pol koya Barnabas koya saŋgirí parámi tero eneya mandeto kuma taŋgurí. Ŋunde ŋuro uni topo ŋundo Pol, Barnabas ko uni kumi meyowo ŋuya Yerusalem oro asá yerewí uni ŋuya huru-huru koro tapá unindoya mande roŋgaruwowero quro rokó yereŋgurí. Rokó yerero huru-huru unipareto asá yiri uyaro Ponisia mira, Samaria mira kewerowore oŋgurí. Oyate uni topo ŋuno piŋa mande ŋande yimiraŋgurí, ko uni wini meyowo kumimbo Anutusina newonde rohoré taŋgurí, yimiri niŋgu-niŋgu parámi taŋgurí. Oyate Yerusalem mahiqo, huru-huru uniparetoya asá yerewí unindoya huru-huru koro tapá unindoya yorero oŋgurí. Ko Pol koya Barnabas koya Anutuko o soso enewore taró ŋuro yariyó. Quko iŋondutu uni kumi Farisi wini koŋgo qundo otoqoro ŋande yaŋgurí, “Ye ŋande yi qembe, ko uni wini meyowo qundo eneŋo koweye toŋoya§ Moses koro hutuŋo mande ŋu howewaŋgo.”
Yiqo, asá yerewí unindoya tapá unindoya mande ŋu roŋgaruwowero kopaŋgurí. Koporo mande qambu yiqo, Pitako kaŋero ŋande yimiraró, “Uni topo, ye iŋoteŋgo, Anutuko komo ye keweroyemo no rokó niriní miti mande** rero uni wini meyowo yunoyowe iŋoro iŋondutu taŋgurí. Anutuko unipare soso newondeye qene iŋoyote, ko enendo uni ŋuro newondeye qene iŋoro nore nunaró ŋunde qembe Yuqa Surumí re yunaró. Ŋunde tiníqo, kato noreya eneya ronda yerewero mepémo kini. Anutuko eneŋo iŋondutuyewore newondeye riní sara taró. 10 Ŋunde ŋuroko ye date koro, Anutu towoŋato, yero iŋoyoteŋgo? Ye o quhurí piyimi ŋa rero Yesu koro iŋo-iŋo rewero unipareyó†† saŋayemo ma kusiyowero. Komo usi-sinanimboya nore ŋuya quhurí ŋu korowowero mepémo kini. 11 Quko uni wini meyowo ŋundo nore iŋondutu tatowó ŋundiro naŋge Uni Parámi Yesu koro samaka-samaka tuwó ŋuwore iŋondutu tiqo, rambaruru koŋgo yoreweya.”
12 Ŋunde yiní kini tiní mondó yuri Pol koya Barnabas koya Anutuko o wimbí mor采 enesó-enesó kandeyarimo uni wini meyowo keweroyemo taró ŋuro yariyó. 13 Ŋunde yiriqo, Jemsko ŋande yaró, “Uni topo, mandene ŋa iŋoyi. 14 Koretero Saimon ŋande yete, ko Anutuko mahero uni wini meyowo kumi yoriní eneŋo unipareyó tunoqaŋgurí. 15 Ko ye-ye unindoro mandeye ŋuko ŋundiro naŋge. Komo suki ŋande nakayáŋaŋgurí,
16 “Imemoŋgo pitu ko mahero
Dewitko ya qu komo toqaró ŋuko nondo pitu ko rewano.
Ya ŋuro oyó kumi piyo taró,
ŋuko nondo keta rewe pitu ko kaŋeweya.
17 Ŋunde tero uni watí yoteŋgo ŋuya
uni wini meyowo soso neneŋo owéne towoyoteŋgo ŋuya
Uni Parámi seqawaŋgo, peka.
Uni Parámi o soso ŋu riní tunoqete ŋundo ŋundiro yete.
18 Komo suki o soso ŋuro iŋatowó.
19 “Ŋunde ŋuro no iŋo-iŋone muko ŋandiro: uni wini meyowo qundo Anutusina newonde rohoré teyoteŋgo, nore koweyumu kama yunowato. 20 Kini, nore sokome ka eneno nakayáŋoro ŋande yimirowato, ko oka unindo rero anutu kota-kota te inaŋgurí ŋu ma newero, ko se simbururu ma tewero, ko númbowe unindo puŋeye kusiyoyi khumi ŋu ma newero, ko sitú ŋuya ma newero. 21 Dokoro komo suki yate-yate itaka ŋuya Sapat naruko§§ unindo Moses koro hutuŋo mande ŋu Juda koro huru-huru yayemo weyo yesowoyoteŋgo.”
Tapá unindo iŋondutu unipare uni wini meyowo ŋuro sokome ka nakayáŋgurí
22 Ŋunde ŋuro asá yerewí unindoya*** tapá unindoya huru-huru unipare soso ŋuya mande kusiyoro keweroye moŋgo uni irisa rokó yerero Pol koya Barnabas koya Antiok uwero rokó yereŋgurí. Jutas, owí kako Barisapas, koya Sailas rokó yereŋgurí. Huru-huru koro tapá uni irisa ŋu asá yerero 23 sokomeko mande ka nakayáŋoro kandeyarimo ri toŋeŋgurí. Mande ŋuko ŋandiro,
 
Asá yerewí unindoya tapá unindoya, yeŋo topo-topoye, sokome ŋa nakayáŋato ye uni wini meyowo iŋondutu tero Antiok yendé, Siria mira, Silisia mirako yoteŋgo qu, yeno uyarete. Kosa meté.
 
24 Nore koŋgo ŋande iŋatowó, ko uni kumi nore koŋgo uro mande kondé ka yimiriqo, iŋondata tero yeŋo iŋo-iŋoye quhurí teyara. Quko norendo mande ŋu yewero kama asá yeretowó. 25 Asa ko nore newonde kanata na tero mande kusiyoro uni topo irisa rokó yerero asá yereto noreŋo toponani horé Barnabas, Pol ŋuya yeno uteŋgo. 26 Irisa ŋuko eneŋo yoto-yotoyari rotoro Uni Paráminani Yesu Kristo††† koro owímo khoyó teyotiri. 27 Ŋunde ŋuro norendo Jutas koya Sailas koya asá yeretowó. Eneŋo maŋgoyarimbo mande ŋa re ye yunowari. 28 Dokoro Yuqa Surumímboya noreya ŋande ye iŋatowó, ye meté otete kumi naŋge howewaŋgo, o quhurí meyowo ye saŋayemo kama rewato. 29 Otete ŋuko ŋandiro, ye oka unindo rero anutu kota-kota o te yunaŋgurí ŋu ma newero, sitú ŋuya ma newero, númbowe unindo puŋeye kusiyoyi khumi ŋu ma newero, se simbururu ma tewero. Ko ye o ŋu takawaŋgo tiníqo, meté yowaŋgo.
 
Ime yuri.
 
30 Asa asá yiri Antiok uro unipare kopo yerero sokome ŋu re yunaŋgurí. 31 Unipare sokome ŋu weyoyi newondeye wikundiyoní niŋgu-niŋgu taŋgurí. 32 Jutas koya Sailas koyako ye-ye uni.‡‡‡ Ŋunde ŋuro mande meté qambu uni topo yimitoro wikundi yiririyó. 33 Yate naru piru ŋunde rotoní uni topo ŋundo uni irisa ŋu yorero imemo asá yiri oro unindo asá yiri mahiriyó quno ŋuno pitu ko oriyó. 34 (-)§§§ 35 Quko Pol koya Barnabas koya Antiok ŋuno yariyó. Irisa ŋuya meyowo ŋuya mande rondaqe unipare yunoro miti mande* yesowoyaŋgurí.
Pol koya Barnabas koya mande saŋgirí tariyó
36 Imemoŋgo ta Polko Barnabas ŋande miraró, “Nore irisa oya uni topo yendémo Uni Parámimboro mande qu yesowarowó quno yoteŋgo ŋundo date yoteŋgo, ŋu qene iŋowaro.” 37 Barnabasko Jon, owí kako Mak, ŋu re ŋuya owero ye iŋaró. 38 Quko Polko ŋande yaró, “Uni ŋako komo Pambilia yendémo ŋuno norotaró ŋuno qu, enendo noreya kho kama taró, ŋunde ŋuro noreya kama uwato.” 39 Ŋunde yero kiro puso tero usowo-sowo tariyó. Barnabasko Mak rero waŋgowore Saipras noko mosowímo ŋuno oriyó. 40 Polko Sailas riní uni topo ŋuno qundo ŋande yaŋgurí, “Uni Parámimboro samaka-samaka tuwó yariya yoweya,” yi toŋiriyó. 41 Toŋero Siria mirawore ko Silisia mirawore uyaro Anutu koro huru-huru ŋu rukiso yereyariyó.
* 15:1 “Antiok yendé” ŋuko Siria mirako ŋuno yora. 15:1 Komo suki “Mosesko” uni parámi tero Israel unipare sopo yereró. Anutuko Sainai purímo hutuŋo mande inoní mande ŋu rondaqe unipare yunaró. 15:2 asá yerewí uni” ŋuko Yesuko rokó yerero asá yiriní eneŋo khoyó taŋgurí. § 15:5 “kowe toŋowero” murí muko ŋandiro: Juda pareto simó urumuni ka pisiyoní kosa naru kande saŋiyoro kapusa ŋunde rotoní hutuŋo mande howero kowí toŋaŋgurí. Ŋunde tero eneko Anutu koro simó rokóŋaŋgurí. Ko uni wini meyowo qu kato mahero Anutu potoruku tewero kondé iŋaró tiníqo, ene ŋuyako eneŋo kowí toŋaŋgurí. ** 15:7 miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge. †† 15:10 iŋo-iŋo rewero unipare” ŋunde qundo rondaqe-rondaqe unindoya uyaro iŋo-iŋo yunoyaró. ‡‡ 15:12 o wimbí moré” ŋuko o enesó-enesó tunoqiní Anutu koro wimbí ŋunde tunomo yoweya. §§ 15:21 Sapat naru” ŋuko sonda naru weŋa ŋu. Ŋu naruko ŋuno Juda unipareto huru-huru yayemo huruworo Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. *** 15:22 asá yerewí uni” ŋuko Yesuko rokó yerero asá yiriní eneŋo khoyó taŋgurí. ††† 15:26 “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. ‡‡‡ 15:32 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. §§§ 15:34 Komo suki Lukiko sokome soso ŋa nakayáŋaró, yate-yate uni meyowombo mande ka sowe taró. Mande ŋuko ŋandiro: 34 Quko Sailas ŋuno yorowero ye iŋaró. * 15:35 miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.