25
Polko wiri yerete uni Festus toŋímo kaŋaró
Asa Festus* ŋu Judia mirako mahiníqota kosa naru kapusa kini tiní Sisaria yendé rotoro Yerusalem oró. Oní o qa-qa unindoro tapá uni kumimboya Juda koro uni pará-parámboya eneno uyaro Pol mande kho inoyaŋgurí. Ene kondé eneya ŋandiro yaŋgurí, “Keto noreŋo metéŋoya uni ŋu ri Yerusalem areweya.” Ŋunde yaŋgurí, dokoro kheko sóqero, Pol uratoka khumoní, yero taŋgurí. Asa Festusko mande topé yaró, “Pol Sisaria ŋuno kusi-kusi yano yote, ko naru tukuni ta neneŋombo Sisaria uwano. Ŋunde ŋuro tapá uniye muko noya uwato. Ko uni ŋuro quhuríŋo ka yote tiníqo, asa enendo rero mande khono rotowaŋgo.”
Festus eneya yotoro naru kande saŋiyoro kapusape ma kande irisa ŋunde rotoro Sisaria uró. Uní saraŋoníqo, mande kho inowero yakutímo kunditero yimiraró, Pol re mahi qembe, yaró. Ri mahiní Juda uni Yerusalem rotoro umbuŋgurí qundo wuririyoro mande quhurí yero saŋgawaŋgurí. Quko mandeyemboro murí hamó wisiyowero mepémo kini.
Asa Polko mandeye topé ŋande yaró, “Nondo o piyimi ka kama tanowó. Nondo Juda unindoro hutuŋo mande qu kama karóŋanowó, ko Ya Surumínani kama roworemanowó, ko Sisa§ mandí kama wendaqanowó.”
Yiní Festus ŋundo Juda uni meté yerewero Pol ŋande oseseyaró, “Ke date iŋote, meté oyika nondo o quhurí ŋaro Yerusalem ŋuno iŋowanope ma kini?”
10 Polko ŋande yaró, “No itaka Sisa koro ya ŋano naŋge kaŋewe mande kho ŋu iŋoweya ŋuro yeteno. Ya meyowo ŋuno kaŋewero mepémo kini. Ke ŋande iŋote, noko Juda uniko ŋuno o piyimi ka kama tanowó. 11 Quko no oka khumowero quro tanowó tiníqo, meté nuri khumowano. Quko kota mande yero no norero mande khono norototeŋgo tiníqo, asa uni kato norero kandeyemo rotowero wimbí moré kini. Nondo Sisa nekowe roŋgaru nereweya.” **
12 Ŋunde yiní Festus koya eneŋo iŋo-iŋo uniyómboya epe mito-mito tero ŋande yaró, “Ke Sisa nekote. Ŋunde ŋuro eneno oweya.”
Festusko Pol koro sowo mandeyó ŋu yero Agripa miraró
13 Imemoŋgo ta wiri yerete uni ka, owí muko Agripa,†† koya kuwí Berinais koya Sisaria mahero Festus koya naru meté yariyó. 14 Irisa ŋu Sisaria yendémo ŋuno naru piru yariyó, ŋunde ŋuro Festus koya wiri yerete uni ŋuya Pol koro sowo mande ŋuro epe mito-mito tariyó. Festusko ŋande yaró, “Komo Feliksiko uni ka rotoní kusi-kusi yano yora. Itaka yote. 15 Komo no Yerusalem ŋuno owé o qa-qa unindoro tapá unindoya Juda koro uni kembé-kembéyembo mande kho inoro ŋande kira nereŋgurí, ko meté Pol urato khumoweya.
16 “Mandeye topé yanowó, ‘Noreko Rom, noreŋo murínani ŋandiro, uni ka kina kama urato khumoweya. Kini, koretero uni ŋundo danimbo mande kho inoyoteŋgo quro toŋeyemo kaŋero mandeye topé yeweya.’ 17 Asa ko uni pará-pará ŋundo nono mahiqo, mondó kama yoranowó. Kini, saraŋoníqo mande kho inowero yakutímo‡‡ kunditero uni ŋu re mahi qembe yanowó. 18 Ri mahiní eneŋo saŋgiríŋo ŋundo kaŋero mande kho inoyaŋgurí, quko o piyimi taró ŋuko o enesó naŋge. Komo o ŋunde quro kama iŋoyanowó. 19 Kini, eneŋo yambo haririyemboro murí yero uni ka khumaró qu, owí muko Yesu, ŋuro kiro kuma yeyaŋgurí. Polko uni khumaró ŋuro, toŋí yote, yaró. 20 No mande murí ŋu seqanowó, quko no ŋu wisiyowero mepémo kini. Asa ko nondo oseseyanowó, ‘Kepe meté Yerusalem oyika nondo o quhurí ŋuro ŋuno iŋowano?’ yanowó. 21 Quko Polko yaró, ene kusi-kusi yano yowero iŋote, ko imemoŋgo wiri yerete uni parámi horé eneŋombo mande ŋu roŋgaruwoweya. Ŋunde ŋuro nondo kusi-kusi yano yoní yanowó, imemoŋgo nondo asáŋowe Sisa ŋuno oweya.”
22 Ŋunde yiní Agripako Festus miraró, “No neneŋo naŋge uni ŋu iŋowero iŋoteno.”
Yiní yaró, “Kuyepo keto meté iŋoweya.”
23 Asa saraŋoníqo, Agripa koya Berinais koya o nakayá qambu tero kuma unindoro uni kembémboya yendé uni pará-parámboya huru-huru yano maheŋgurí. Mahi Festusko yiní unindo Pol re maheŋgurí. 24 Mahi ŋande yaró, “Wiri yerete Uni Agripa, ko ye uni soso noreya yoteto qu, ye uni ŋa qeni. Juda unipare soso, Yerusalem yoteŋgo quya ŋano quyako uni ŋaro osese nerero kondé nekoyaŋgurí, ‘Uni piyimi ŋunde qundo yowero mepémo kini.’ 25 Quko nondo qeneteno quko ene oka kama taró ŋuro tero kama khumoweya. Quko eneŋombo wiri yerete uni parámi horé ŋu nekoní roŋgaruwoweya. Ŋunde ŋuro tero nondo mande kusiyoro asáŋowe toŋeweya. 26 Quko nondo eneŋo mande date nakayáŋowe uni paráminemo owero quro kama iŋoteno. Ŋunde ŋuro, nondo uni ŋa yeno re maheteno, ko Wiri yerete Uni Agripa, keno ŋuya re maheteno. Nore soso eneŋo murí seqatoqota nondo mande hamó ka meté nakayáŋowano. 27 Dokoro mande ka kama yero kina kusiyoro asáŋowano tiníqo, ore piyimi howeyowano.”
* 25:1 “Festus” ŋuko Rom koro uni ka, enendo Rom koro wiri yerete uni parámi kusuŋoyómo yotoro Judia mira ŋu wiri yereró. 25:6 “mande kho inowero yakutí” ŋunde quno ronda-ronda unindo ronda-ronda mande meté yeweya, ŋu noŋgo naŋge mandí wimbu moré. 25:8 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. § 25:8 Sisa” ŋuko Rom koro wiri yerete uni parámi ŋu. Rom unindo mirane-mirane wini soso sopo yereŋgurí. ** 25:11 Ŋu naruko ŋuno Rom uni soso, Pol ŋunde qembe, ŋande meté yewaŋgo, ko Rom koro wiri yerete uni parámi Sisa ŋundo mande khoye iŋoweya. Asa mande ŋunde yewaŋgo tiníqo, ronda-ronda uni meyowombo mande kho iŋowero mepémo kini. †† 25:13 “Agripa” ŋuko Herot koro sowe qu ka. Enendo Rom koro wiri yerete uni parámi kusuŋoyómo yotoro mira ka Juda uniparetoro miraye sumeyo qu sopo yereró. ‡‡ 25:17 “mande kho inowero yakutí” ŋunde quno ronda-ronda unindo ronda-ronda mande meté yeweya, ŋu noŋgo naŋge mandí wimbu moré.