7
Stivenko uni pará-pará toŋeyemo mande yesowaró
Asa o qa-qa unindoro tapá uni* ŋundo ŋande yaró, “Mande yeteŋgo ŋumbe hamómbe ma kini?”
Yiní Stivenko ŋande yaró, “Uni topo, awa okite, iŋoyi. Komo Anutu meté horé ŋundo Abrahamko tunoqaró. Ŋu naruko ŋuno Abraham Mesopotemia mirako ŋuno watí yora, Haran yendémo kama oró. Asa tunoqero ŋande miraró, ‘Ke mirake, topoke yorotoro mira ka witú kerewano quno ŋuno toŋe qembe,’ yaró.
“Asa ko Abraham Kalitia mira ŋu rotoro Haran oró. Imemoŋgo iwí khumoní Anutuko riní ŋa mira ye itaka ŋano yoteŋgo ŋano maheró. Riní mahero mira tomó karo simburí kama taró, ko simó moré kini taró. Quko Anutuko mande kusiyoro ŋande miraró, ‘Keya sowekepoya mira parámi ŋaro simburí tunoqewaŋgo.’ Yero ŋande yaró, ‘Keŋo soweke uni meyowomboro mirako yotoro kasirayemo yuriqo, kumima naru 400 quroko o piyimi te yunowaŋgo. Imemoŋgo nondo unipareto o piyimi te yunowaŋgo ŋuro yore ronda yerewe sowekepo mira ŋu roto toŋero mahero ŋa mirako ŋano potoruku te nunowaŋgo.’ Ko Anutuko Abraham koya mande kondé ka kusiyoro koweye toŋowero murí ŋu inaró. Ŋundiro naŋge Abrahamko Aisak pisiyoro naru kande saŋiyoro kapusa ŋunde kini tiní kowí toŋaró. Ko Aisakiko Yakop pisiyoro ŋunde naŋge te inaró, ko Yakopko usi-sinani 12 ŋu pisi yerero ŋunde naŋge te yunaró.
“Asa usi-sí ŋundo koneye Josep koro newonde tutu tero towo roti uni kato kimoro Isip ŋuno uŋgurí. Quko Anutuko ŋuno eneya yotoro 10 quhurí soso korowaró ŋu noŋgo rero samakaŋaró. Samakaŋoro iŋo-iŋo meté horé inoní Isip koro wiri yerete uni, “Pero,” ye nekaŋgurí, ŋundo Josep ŋuro metéŋoro riní Isip mira koya wiri yerete unindoro suwisawiyó soso koro uni kembéye yora.
11 “Imemoŋgo korare Isip koya Kenan mirako ŋuno tunoqiní unipareto quhurí parámi korowaŋgurí, ko usi-sinani o newero qu seqaro qenewero mepémo kini. 12 Asa Yakopko o newero qu Isip ŋuno yote ŋu iŋoro naru koretero noreŋo usi-sinani asá yiriní uŋgurí. 13 Ko naru irisayómo ŋuno uŋgurí quno ŋuno Josepko tunomo topé-topé yimiraró, ‘No Josep.’ Ŋunde ŋuro Peroko Josep koro wini quro iŋaró. 14 Asa Josepko iwí Yakop koya suwisawiyómboya soso ŋu mahewaŋgo, yero neko yereró. Ŋuko unipare 75 ŋundiro. 15 Nekoní Yakop Isip ŋuno uró. Yate-yate eneya usi-sinani soso ŋuya khumiqo, 16 ukúye yorero pitu Sekem yendémo oŋgurí. Komo Abrahamko wondo silwa kumi Hamor soweyó yunoro uni tapu ka Sekem ŋuno kimaró. Asa uni tapu ŋuno soso tapu yereŋgurí.
17 “Komo Anutuko Isip rotowero naru karo mande kusiyoro Abraham miraró. Asa naru ŋu kutaqe mahiní usi-sinani qambu tero Isip mira ŋu maŋgoraŋgurí. 18 Ko yate-yate wiri yerete uni ka Isip ŋuno tunoqaró, ŋuko Josep ŋuro kama iŋaró. 19 Uni ŋundo usi-sinani kaná yerero o piyimi te yunoro kondé yimiraró, oŋa pisiyoteŋgo ŋu se sikuno yorotika khumoyi, yaró.
20 “Ŋu naruko ŋuno Moses nimímbo pisiyaró, ko ŋuko simó meté horé. Iwí-nimímbo yano sopoyori kombo kapusa kini tiní 21 rero sikuno rotariyó. Ŋunde rotori Pero koro nambunímbo simó ŋu rero ene naŋuní qembe sopoyaró. 22 Sopoyoní Mosesko Isip koro iŋo-iŋo ŋu soso reyara. Ko ŋuko mande yewero wimbí rero kho kondé teyara.
23 “Asa Mosesko kumima naruyó 40 ŋunde kini tiní eneŋo topé-topé Israel yiyowero iŋaró. 24 Uyariní Isip uni kato Israel uni ka roworemoyaró. Mosesko ŋu qenero Israel uni ŋu samakaŋoro Isip uni o piyimi te inoyaró ŋu uroní khumaró. 25 Ŋunde tero ŋande iŋaró, uni topémbo ŋande iŋoyi tondaŋeweya, ‘Anutuko Moses kandímbo nore rambaruru koŋgo yoreweya.’ Ŋunde iŋaró, quko topé-topémbo kama iŋoyi tondaŋaró. 26 Asa ita saraŋoníqo, uni topé irisa kuma tariyó ŋu yiyoro mepa mande ŋande yaró, ‘Yarikaŋge ŋunde ma tewero. Do karo yariŋombo naŋge roworemoyotiri?’
27 “Uni ŋu topé roworemoyaró ŋundo Moses pitoro ŋande yaró, ‘Ke dando koriní nore wiri nerero ronda nerewero tete? 28 Keto suwo Isip uni ŋu uri khuma ŋunde naŋge nombe nurowero tete?’ 29 Ŋunde yiní Moses sore toŋero mira meyowo, Mitian mirako, ŋuno kunditero, yate naŋo-simó irisa pisi yereró.
30 “Asa imemoŋgo kumima naru 40 ŋunde kini tiní, sambo simó kato mira wimbímo Sainai purí kutaqemo ŋuno te kunzi qayara quno ŋuno eneno tunoqaró. 31 Tunoqiní Mosesko iŋondata parámi tero qenewero woso uyaro Uni Parámimboro maŋgó iŋoní ŋande yaró, 32 ‘No keŋo usiŋgeporo Anutuye, asa Abraham, Aisak, Yakop koro Anutuye,’ yaró. Ŋunde yiní Moses iŋoro yukuworo qenewero sasaro taró.
33 “Asa Uni Parámimbo ŋande miraró, ‘Khe punu-punu kheŋgemo ŋu se roto. Ke mira ŋano kaŋeyote ŋako surumí. 34 No uniparene Isip yoteŋgo ŋu quhurí korowoyoteŋgo ŋu hamó yiyoyoteno. No tendoye iŋoyoteno, ko itaka oroso yerewero koro umbuteno. Asa otoqoka koreweka Isip u.’
35 “Ŋu Moses ŋuko, komo unindo huwóŋoro ŋande yaŋgurí, ‘Ke dando koriní nore wiri nerero ronda nerewero tete?’ Asa uni ŋu naŋge, sambo simó te kunziko tunoqaró quno ŋuno Anutuko asáŋoní wiri yerete uni tero unipare kimo yerewero uni tunoqaró. 36 Enendo unipare yore oro o wimbí moré§ enesó-enesó Isip ŋuno taró, ko windi mandumimo taró, ko mira wimbímo kumima naru 40 quroko ŋunde taró.
37 “Ŋu Moses ŋundo Israel unipare ŋande yimiraró, ‘Anutuko ye keweroye moŋgo ka riní ye-ye uni ka no qembe tunoqeweya.’ 38 Enendo uniparetoro huru-huru keweroko mira wimbímo yora, ko sambo simó Sainai mira purímo miraró koya noreŋo usi-sinanimboya kewero uni tunoqaró. Enendo yoto-yoto koro mande qu ŋu rero nore nunaró.
39 “Quko usi-sinani muko mandí iŋowero piyimiŋaŋgurí. Kini, ŋunde pitoro newondeye rohoréŋoro Isip koro qene nuŋgu tero 40 Aron ŋande miraŋgurí, ‘Keto noreŋo anutunani kumi yondowoka korete uyari yohowewato. Dokoro Moses ŋando nore Isip noŋgo nore ŋano maheró, ŋu dana u, nore kama iŋoteto,’ yaŋgurí. 41 Ŋu naruko ŋuno makao simó kapí-kapí ka toworo anutu kota-kota koro o qa-qa tero oka towaŋgurí ŋuro niŋgu-niŋgu tero hoho teyaŋgo. 42 Ŋunde tiqo, Anutuko huwó yiriní o kondé kumi samboko yote ŋuro potoruku te yunaŋgurí. Kako komo suki ye-ye unindoro sokomeko o ŋuro mande ka ŋande nakayáŋaŋgurí,
 
“ ‘Ye Israel koro wini qu,
komo ye kumima naru 40 ŋunde mira wimbímo ŋuno yotoro
o qa-qa enesó-enesó no kama te nunaŋgurí, hamómbe?
43 Kini, ye Molok koro tuwi yamaru ŋu re hokoro
yeŋo anutuye Repan koro tutu ŋuya re hokaŋgurí.
Ŋu kapo-kapo towaŋgurí ŋu ye potoruku te inoyaŋgurí.
Asa ko nondo ye yohowewe Bapilon amuno uwaŋgo.’
44 “Asa usi-sinanimbo Anutuko hutuŋo mande yunaró ŋuro tuwi yamaru ka raŋgurí. Anutuko ya ŋuro kapo-kapo Moses witúŋoro, ‘Ŋandiro naŋge re qembe,’ ye mironí ŋunde taŋgurí. 45 Ko yate-yate Anutuko mira ŋaro simburí enesó-enesó ŋu yohowiní usisambananimboya Josua koya tuwi yamaru ŋu re maheŋgurí. Ŋano yuri, yate-yate Dewit** tunoqaró. 46 Tunoqiní Anutuko ŋuro metéŋoní Dewitko Yakop†† koro Anutu quro ya hamó ka rewero hariri taró. 47 Quko Solomonko ya ŋu raró.
48 “Ŋunde raró, quko Anutu Koreko Horé yote ŋundo uni ya reyoteŋgo quno ŋuno kama yote. Hamó, ye-ye uni‡‡ kato ŋande yaró,
49 “Uni Parámimbo ŋande yete,
‘Sambo ŋuko neneŋo yakutí kunditewero qu
ko noko ŋuko khene re ŋuno kheteyoteno.
Do ya kiraró ka neneŋo rewaŋgo,
ko dano kunditero imaqewano?
50 Neneŋo kandenembo o soso towanowó, hamómbe?’ ” §§
51 Asa ŋunde yero Stivenko ŋande yaró, “Yeko mande wenda-wenda uni. Yeŋo newondeye, kusumboye muko kape uni ŋunde qembe.*** Ye naru rokóŋoro usisambaye ŋunde qembe tero Yuqa Surumímboya kuma teyoteŋgo. 52 Do ye-ye uni ka yora, asa usisambayembo o piyimi kama te yunaŋgurí? Ko ye-ye uni kato uni roneneŋowí maheweya ŋuro yesowaŋgurí, ŋu ŋuya usisambato yuri khumaŋgurí. Ko itaka yendo uni roneneŋowí ŋu turiri re inoyi uri khumaró. 53 Yeko Anutu koro hutuŋo mandey󆆆 sambo simó kandeye moŋgo raŋgurí, quko ye ŋu kama howeyoteŋgo.”
Wondopo Stiven uraŋgurí
54 Asa uni pará-parámbo mande soso ŋu iŋoro saŋgirí parámi tero Stiven qenero metoye kindotaŋgurí. 55 Quko Yuqa Surumímbo Stiven quroko maŋgoriní, sambo saŋano kondé toŋetero Anutu koro sine parámi qenero, Yesu ŋuya Anutu koro kandí kondésina kaŋeyoní qenero 56 ŋande yaró, “Qeni! Sambo kosoní Unindoro Naŋuní Anutu koro kandí kondésina kaŋiní qeneteno.”
57 Ŋunde yiníqo, kondé piyimi nekoro kusumboye wisumuŋoro otoqoro Stivenko kopo kheŋgeŋoro 58 toworo yendé hoŋgo andusina roti umbuní wondo raŋo utoyaŋgo. Ko uni ene o piyimi taró ŋuro yesowaŋgurí ŋundo kowe punu-punu piruye‡‡‡ se rotoro se simó keta, owí Sol, ŋuro khímo raŋgurí.
59 Wondopo utoyuriqo, Stiven ŋande hariri taró, “Uni Parámi Yesu, yuqane re!” 60 Ko potoruku rero kondé ŋande nekaró, “Uni Parámi, keto quhurí ŋaro topé ma te yunowero.” Ŋunde yero ete khumaró.
* 7:1 o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri soporo ronda-ronda huru-huru owí muko, “Sanedrin,” ye nekoyaŋgurí ŋu sopoyaró. 7:30 sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo. 7:35 kimo yerewero” ŋuro murí muko ŋandiro: unipareto o piyimi kusuŋoyómo kusiyowí yoteŋgo. Ŋundiro naŋge Anutuko kimo tero yoriní kina yowaŋgo. § 7:36 o wimbí moré” ŋuko o enesó-enesó tunoqiní Anutu koro wimbí ŋunde tunomo yoweya. ** 7:45 Dewit” - komo suki Dewitko Israel uniparetoro wiri yerete uni taró. Anutuko Dewit kondé iŋo inaró, ko yate-yate Israel unipare ŋuyako Dewit kondé iŋo inaŋgurí. †† 7:46 Yakop” ŋuko Juda uniparetoro pukoye, owí kako “Israel”. ‡‡ 7:48 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. §§ 7:50 Aisaia 66:1-2 *** 7:51 kape uni” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo. ††† 7:53 hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró. ‡‡‡ 7:58 “kowe punu-punu piru” ŋunde qu unipareto kowe punu-punuye meyowo weheŋoyaŋgurí.