10
Quhurí ŋuno umbu raŋowaŋgo koro
Uni topo, qeni, ye kape-kape tewero ŋuro piyimiŋoteno. Komo suki, usi-sinanimbo soso koporé kusuŋoyómo yoraŋgo, ko soso windi qurowore khete uyareŋgurí.* Soso koporéko, windiko sono rero Moses koya womaŋgurí ŋunde qembe. Yuqa koro o newero qu soso neyaŋgurí. Yuqa koro sono qu soso neyaŋgurí. Dokoro yuqa koro wondo quro koŋgo sono neyaŋgurí, ŋuko eneya yateyaŋgo. Ko wondo ŋu Kristo naŋge. Quko Anutuko unipare qambu quro oteteye ŋuro niŋgu-niŋgu kama taró. Hamó, ukúye muko mira wimbímo ŋuno kinaŋge yorotaró.
O soso tunoqaró ŋuko noreŋo tapara mande tunoqaró. Norendo ene qembe o piyimi ka qene nuŋguwowato koro. Ye anutu kota-kota ma howewero. Usi-sinani kumimbo ŋunde taŋgurí. Sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, “Unipareto kunditero o ne-ne tero otoqoro hoho piyimi teyaŋgurí.” § Ko se simbururu ma tewero. Usi-sinani kumimbo ŋunde tiqo, naru kanata quno unipare 23,000 khumaŋgurí.** Ko Kristo ma towoŋowero. Usi-sinani kumimbo Anutu towoŋoyiqo, sire piyimimbo yikiyi khumaŋgurí.†† 10 Ko kisikasa ma tewero. Usi-sinani kumimbo ŋunde tiqo rambaruru koro sambo simó‡‡ ŋundo otoqo yuroní khumaŋgurí.§§
11 O soso tunoqaró ŋuko tapara mande tunoqaró. Ko noreŋo oresaka mande yewero sowo mande ŋu nakayáŋaŋgurí. Dokoro yate-yate noreno naru weŋa qu tunoqeyote. 12 Ŋunde ŋuroko ke kondé kaŋete ŋuro iŋoyote tiníqo, kondé iŋo. Ke piyo teweya koro. 13 O soso towo yereyote ŋuko o enesó horé kini. Kini, unipare soso ŋuro iŋomukoteŋgo. Ko naru rokóŋo Anutuko yeŋo iŋoní o towo yereyote ŋundo wimbuye kama takaweya. Kini, Anutuko quhurí takawero oreyó qu ka riní tunoqiní ye meté kondé kaŋewaŋgo.
Norendo Anutu koya yuqa piyimimboya irisa-irisa o te yunowero mepémo kini
14 Ŋunde ŋuro, uni topo meté, ye anutu kota-kota potoruku te yunowero otete ŋuro soreya kapiyamo yuri qembe. 15 Nondo unipare iŋo-iŋoye moré; yeŋombo mandene ŋu qene rondaŋi. 16 Qeni, norendo puriŋo koro topa ŋu puriŋoyoro wain ŋu newato quno ŋuno Kristo*** koro sitúŋomboya kopo nereyote, hamómbe? Ko nore bret ŋu romboŋe neyoteto quno ŋuno Kristo koro kowímboya kopo nereyote, hamómbe?††† 17 Bret sombé kanata qu yote; ŋunde ŋuroko nore qambu kowe kanata naŋge yoteto, dokoro nore soso bret sombé kanata ŋu neyoteto.
18 Ye Israel uniparetoro oteteye ŋuro iŋoyi. Uni ka wondo yakutímo o qa-qa teyoteŋgo qundo o qawí ŋu nero wondo yakutímboro simburímboya kopoyoteŋgo? 19 Asa ko ŋu date yeteno, ko anutu kota-kota o te yunaŋgurí ŋuko murí morémbe, ma anutu kota-kota ŋuko o hamó qumbe peka? 20 Ŋunde kini. Quko kape unindo‡‡‡ o qa-qa teyoteŋgo quno ŋuno enendo yuqa piyimi§§§ ŋuro te yunoyoteŋgo. Anutu ŋuro kama te inoyoteŋgo. Asa yendo yuqa piyimimboya kama kopowaŋgo ŋuro ye iŋoteno. 21 Ye Uni Parámimboro wain newaŋgo quno ŋuno yuqa piyimimboro wain ŋuya newaŋgo mepémo kini. Ye Uni Parámimboro yakutí moŋgo o newaŋgo quno ŋuno yuqa piyimimboro yakutí moŋgo ŋuya newaŋgo mepémo kini. 22 Do ka? Norendo Uni Parámimboro newonde piyimi okokowowero quro teteto, peka? Noreŋo wimbunani eneŋo wimbí takate, peka?
Iŋondutu unipareko kina yoteŋgo
23 Uni kumimbo, “No o soso meté tewano, hutuŋo mande kato kama soré nereyote,” yeyoteŋgo. Ŋu hamó, quko o soso ŋundo kama samaka yereyoweya. Ye o soso meté ŋu tewaŋgo, quko o soso ŋundo newondeye kama riní kondéreweya. 24 Kato eneŋo samakaŋowero ŋuro ma iŋowero. Kini. Uni meyowo samaka yerewero ŋuro iŋi qembe.
25 Ye suŋgí soso maketino kimoyoteŋgo ŋuro iŋondata ma tewero.* Kinaŋge ni qembe. 26 Dokoro “noko, o soso ŋuro saŋano yote ŋuko Uni Parámimboro qu.”
27 Iŋondutu kama teyote qu kato eneya o ne-ne tewero ŋuro neko yereweya tiníqo, uya o qoyemboro soso yunoweya ŋuro iŋondata ma tewero. Kinaŋge ni qembe. 28 Quko uni kato keya ŋuno yotoro, “Suŋgí ŋa anutu kota-kota te inaŋgo,” ŋunde kimironíqo, asa uni ŋuro iŋoro o ŋu ma newero. Ye o piyimi tewaŋgo koro. 29 Yeŋo iŋondutuye kama rambaruruwoweya, kini. Uni meyowomboro iŋondutuyó rambaruruwoweya koro. Uni ŋundo suŋgí ŋu qenero, o piyimi, ye iŋoro rotoweya.
Asa qeni, do murí karo uni karo iŋo-iŋoyómbo wehe niriní no iŋo-iŋone howero mepémo kini? 30 No Anutu yuŋgunaŋoro o neyoteno. Asa do karo uni kato oka Anutu yuŋgunaŋoyanowó ŋuro noya mande piyimi yeyoteŋgo?
31 Ye o newaŋgope ma sono newaŋgope ma o kumi meyowo tewaŋgo quno, Anutu owé parámi inowero quro ti qembe. 32 Ye uni soso ŋuro iŋoro, asa Juda unipare, Grik unipare, Anutu koro huru-huru ŋu soso ŋuro iŋoya quhurímo ma yowosowero. 33 No ŋuya ŋundiro teyoteno. No neneŋombo no kama samaka nereyoteno. Kini, no unipare meyowo samaka yerewero khe ka seqayoteno. Ŋunde tero rambaruru takawaŋgo, peka.
* 10:1 Toŋeŋgurí 14 weyo qembe. 10:4 Kristo” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu. 10:5 Qambuye 14:29 weyo qembe. § 10:7 Toŋeŋgurí 32:6 ** 10:8 Qambuye 25 weyo qembe. †† 10:9 Qambuye 21:4-9 weyo qembe. ‡‡ 10:10 sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo. §§ 10:10 Qambuye 14:36-37 weyo qembe. *** 10:16 Kristo” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu. ††† 10:16 “puriŋo koro topa” ŋuko Uni Parámimboro o ne-ne quro yaró. (Mak 14:22-23 weyo qembe.) ‡‡‡ 10:20 kape uni” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo. §§§ 10:20 yuqa piyimi” ŋuko sambo simó ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo. * 10:25 Ŋu naruko ŋuno kape unipareto eneŋo anutuye iŋoro potoruku te inoro nú-qare ka o qa-qa uni inoyi wondo yakutímo qaró. Korin yendémo ŋuno unipareto suŋgi qawí ŋu maketino kimoro naŋgurí. Asa ko iŋondutu unipare kumimbo suŋgí soso qene rondaŋero anutu kota quro o qa-qa newero ŋu soréŋaŋgurí. 10:26 10:32 Anutu koro huru-huru” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.