4
Noreko Kristo koro kowí yoteto
Ŋunde ŋuroko no, Uni Parámimboro kusi-kusi uni ka, nondo ye okoko yerewero ŋande yimiroteno, Anutuko ye neko yereró ŋuro iŋoro khí hamó howeyuri. Yeŋo iŋi umbuní mande ime yero mondó ta yotoro topoye newonde meté yunoro epe samaka-samaka ti qembe. Yuqa* ŋundo newondeye riní ime tero newonde kanata teyote. Asa koweyumu tero newonde kanata ŋu ma rambaruruwowero. Nore soso koporo kowe kanata na teteto, yuqanani kanata naŋge. Ŋundiro naŋge Anutuko nore soso neko yiriní o kanata qu naŋge sopoyoteto. Uni Parámi kanata na, iŋondutu tewero murí kanata na, sono rewero murí kanata na. Anutu kanata na, asa ŋuko nore soso awanani. Enendo nore soso wiri yereyote, noreno kho teyote, nore soso quronanimo kunditeyote.
Kristoko puriŋo nore nunaró, asa ko Anutuko rokó ŋundiro nore kanata-kanata samaka-samaka yunaró. Ŋundiro naŋge sokomeko ŋande yete,
 
“Ene koreko oró quno ŋuno
kusi-kusi uni yorero enemboya oro
uni puriŋo yunaró.”
Mande ŋuko, “ene koreko oró,” murí muko ŋandiro, koretero noko quroyómo ŋuya uró. 10 Uni ŋu komo uró, ŋundo naŋge koreko horé sambo taka koreko ŋuya oró, ŋuko o soso reweka maŋgoriní yero oró. 11 Ko enendo puriŋo enesó-enesó yunoní uni kumimbo asá yerewí unindoro§ kho teyoteŋgo, kumimbo ye-ye mande** yeyoteŋgo, kumimbo miti mande ŋu yesowoyoteŋgo, kumimbo unipare sopo yerero mande ŋu rondaqe yunoyoteŋgo. 12 Puriŋo soso ŋundo nore unipare meté hor醆 ŋu roŋgaru yiriní nore kho tero toponani samaka yerero Kristo koro kowí ŋu rato kondéreyote. 13 Kho ŋu teyoteto, yate-yate nore soso newonde kanata tero iŋondutu kanata tero Anutu koro Naŋun퇇 ŋuro iŋomukowato. Ŋundiro naŋge norendo uni pará-pará iŋo-iŋoye ŋunde qembe tero Kristo koro murí ŋu soso rewato.
14 Ŋunde tero nore oŋa qembe kama tewato. Oŋa ŋunde qembe tatoqo, iŋo-iŋo kate-kate soso ŋundo matú qembe nore okoko yiriní wimbo-wimbo koŋgaŋeyatowó. Uni piyimi mundo iŋo-iŋonani kanáŋoro rambaruru nereŋgurí. Quko ŋundiro naŋge watí kama yowato. 15 Kini, norendo toponanimboro iŋoro murí meté howero mande hamó mu naŋge yimirowato. Ŋunde tero naru rokóŋoro nore soso wotero parámi tero noreŋo kembénani Kristo quroyómo ŋuno yowato. 16 Nore soso eneŋo kowí naŋge, ko enendo nore noriní kowímboro potó-utómbo wimbu nunoyote. Ŋunde tiní nore kanata-kanata khonani tero newonde yunowero murí howatoqo, kowí ŋuko parámi tero kondé yoweya.
Yoto-yoto keta quro yaró
17 Ŋunde ŋuro no Uni Parámi owímo mande ka ye yimirowe teteno. Ye kape uniparetoro§§ khe qu watí ma howewero. Eneŋo iŋo-iŋoye muko wisikaraŋoro 18 iŋondutuye muko huriri tiní Anutu koro yoto-yotoyó ŋu rotoro sewemo yoteŋgo. Dokoro iŋo-iŋoye moré kini ko newondeye kusiyowí tete. 19 Hamó, otete piyimi tewero ŋuro kowi piyo kama tero taŋo moŋgo waka ta teyoteŋgo. Ŋunde tero eneŋo iŋoyoro otete pusú kate-kate qu parámi teyoteŋgo.
20 Quko yendo Kristo*** koro murí ŋunde howewero ŋuro kama iŋaŋgurí. 21 Uni kato Kristo quroyómo mande rondaqe yunoní iŋoyaŋgurí, hamómbe? Dokoro ŋundiro naŋge mande hamó Yesu ŋuno yote. 22 Mande ŋuko ŋandiro: ye newondeye komo quro murí komo howeyaŋgurí ŋu re rotoyi. Ŋu newonde koŋgomu qu ŋuko o kaná-kaná kondé howero eneŋo rero piyo teyote. 23 Ŋu re rotoro iŋo-iŋo ri keta tiní 24 newonde keta qu ŋu ri qembe. Newonde keta ŋuko Anutuko towoní eneŋo murí roneneŋowí hamó ŋu howero meté horé teyote.
25 Ŋunde ŋuro ye kaná-kaná ŋu rotoya mande hamó naŋge topoyemboya yi qembe. Dokoro nore soso kowe kanata yoteto.††† 26 Newondeye tiwi riníqo, ye iŋondataqi qembe. Yeŋo o piyimi tewaŋgo koro. Ye watí saŋgirí tero, yate-yate kosa pusuŋiní 27 Monimbu koro khe ka kosowaŋgo koro.‡‡‡ Ŋu ma tewero. 28 Momo uni kato kaŋuya momo ma tewero. Kini. Meté eneŋombo eneŋo kandímbo kho meté teweya. Ŋunde tero o parámi siyoweya quno ŋuno topé-topé tukuni teteŋgo qu meté samaka yereweya.
29 Ye mande piyimi kate-kate ŋu ma yewero. Kini, mande meté qundo uni wimbí moré kini qu yoriní kondéreweya ŋu naŋge yi qembe. Ŋunde tiqo, mande meté ŋundo uni iŋoyoteŋgo ŋu samaka-samaka yunoweya. 30 Anutu koro Yuqa Surumí§§§ ŋu quhurí ma inowero. Anutuko Yuqayó ŋu yunoroqo ye rokó yereró, ko naru weŋa* quno ŋuno kimo yereweya. 31 Newonde piyimi ko kiro puso ko saŋgirí ko maŋgoto kondé kiwewero ko yesará yereyoteŋgo murí ko murí piyimi kate-kate ŋu soso rotoyi. 32 O meté epe ino-ino tero sikíye te yunoyi. Anutuko yeŋo quhuríye Kristowore se rotaró ŋunde naŋge topoye quhuríye se rotoyi qembe.
* 4:3 “Yuqa” ŋuko Yuqa Surumí naŋge, Anutu koro Yuqa. 4:5 sono rewero murí” ŋuko kanata naŋge, quko Anutu koro huru-huru enesó-enesó sono rewero oteteye enesó-enesó howeyoteŋgo. Oteteye kako oteteye meyowo kama takate. 4:7 Kristo” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu. § 4:11 asá yerewí uni” ŋuko Yesuko rokó yerero asá yiriní eneŋo khoyó taŋgurí. ** 4:11 “ye-ye mande” ŋuko unindo Yuqa noŋgo mande ka rero unipare soso yimiraró. Mande ŋunde quko uniparetoro oteteye rondaŋarómbe ma newondeye rukisoyaró. †† 4:12 unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge. ‡‡ 4:13 Anutu koro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. §§ 4:17 kape unipare” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo. *** 4:20 Kristo” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu. ††† 4:25 “kowe kanata” ŋuko Yesu koro kowí, Anutu koro huru-huru ŋu. ‡‡‡ 4:27 §§§ 4:30 Yuqa Surumí” ŋuko Anutu koro Yuqa naŋge. * 4:30 naru weŋa” ŋuko naru Kristoko pitu ko mahero unipare soso ronda yerero Anutuko o soso hamó wiriyoweya. 4:30 kimo yereweya” ŋuro murí muko ŋandiro: unipareto o piyimi kusuŋoyómo kusiyowí yoteŋgo. Ŋundiro naŋge Anutuko kimo tero yoriní kina yowaŋgo.