14
Uni pará-parámbo Yesu urowero khe ka seqaŋgurí
(Matyu 26:1-5; Luk 22:1-2; Jon 11:45-53)
Ŋu naruko ŋuno o ne-ne naru irisa-irisa, owéyari muko Taka yereró, Bret Yisiyó Moré Kini, ŋuko wambaka tunoqariyó.* Naru ŋu yaŋini naŋge tero o qa-qa unindoro tapá unindoya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya Yesu towo uroyi khumowero quro kota-kota kheyó ŋu seqaŋgurí. Quko tunomo urowero mepémo kini. Ene ŋande epe mito-mito taŋgurí, “Norendo o ne-ne naruko ŋuno unipare toŋeyemo towowato tiníqo, saŋgirí tero kuma tewaŋgo.”
Pare kato Yesu kembémo sono ka hausuwaró
(Matyu 26:6-13; Jon 12:1-8)
Asa Yesuko Betani yendémo kowí piyimi khumo uni ka, owí muko Saimon koro yayómo ŋuno o naró. O niní pare ka mahero noko kumbe tomó ta ka rero rondaŋe sono risá nuŋgurí meté mu Yesu kembémo hausuwaró. Sono ŋu owí “nart,” ŋuro kimoyó parámi horé.
Asa ŋunde tiní uni kumimbo ŋuno kunditero saŋgirí tero ŋande yaŋgurí, “Dokoro ŋunde tiní sono risá nuŋgurí meté ŋu kinaŋge kini tete? Sono ŋu soweyoroqo denarius 300 siyoro uni onoŋoye moré kini qu meté se yunowato.” Ŋunde yero mande saŋgirí pare ŋu miraŋgurí.
Ŋunde yiqo, Yesuko ŋande yaró, “Ŋunde roti. Date koro pare ŋa quhurí inoteŋgo? Enendo o meté nunote. Naru rokóŋoro uni onoŋoye moré kini ŋuko yeya yowaŋgo. Ko naru rokóŋo meté samaka yerewaŋgo. Quko no yeya naru piru kama yowano. Pare ŋando oka meté horé mu nunote. Imemoŋgo tapu nerewaŋgo. Asa ko enendo koretero kowene roŋgaruwote. Hamó ye yimiroteno, unindo mira soso ŋuno miti mande§ ŋu yesowoyowaŋgo quno ŋuno pare ŋando o tete ŋuro ŋuya yewaŋgo, ko pare ŋuro iŋowaŋgo.”
Jutasko Yesu re uni kandeyemo rotowero mande kusiyaró
(Matyu 26:14-16; Luk 22:3-6)
10 Ŋu naruko ŋuno Jutas Isikariot, iŋo-iŋo rewero uni 12** qu kato, Yesu kandeyemo re rotowero quro o qa-qa unindoro tapá unino†† uyaró. 11 Uyaro yimironí niŋgu-niŋgu tero eneŋo khoyó kimowero quro miraŋgurí. Ŋunde miroyi eneŋo kandeyemo re rotowero quro naru meté seqaró.
Yesu koya iŋo-iŋo rewero unindoya Taka yereró koro o naŋgurí.
(Matyu 26:17-25; Luk 22:7-14,21-23; Jon 13:21-30)
12 Asa Bret Yisiyó Moré Kini quro o ne-ne‡‡ koro kosa naru korete quno Juda unipareto sipsip simó ka, owí, “Taka yereró,” yero nekoyaŋgurí ŋu uroyi khumoní qaro naŋgurí. Asa ŋu naruko ŋuno iŋo-iŋo rewero unindo§§ Yesu ŋande oseseyaŋgurí, “Dano nore Taka yereró quro o ne-ne*** ŋu roŋgaruwato ke o ŋu neweya?”
13 Ŋunde yi Yesuko iŋo-iŋo rewero uni irisa neko yerero ŋande yimiraró, “Yendé parámimo ŋuno uyaririqo, uni kato sono kumbe ka re kheko ŋuno mahe wisumu yereweya ŋu. Yari ŋu howiri 14 ya kano oníqo, ya simburí ŋande mirori qembe, ‘Rondaqe-rondaqe uni ŋundo ŋande osese kerete: No iŋo-iŋo rewero uninemboya Taka yereró quro o ne-ne ŋu newato. Ŋuro yakutí ŋu dana?’ 15 Ŋunde yiriqo, ya simburímbo yakutí parámi roŋgaruwaró mu witú yereweya. Asa yakutí ŋuno o newero ŋu roŋgaruwori qembe.”
16 Ŋunde yimironí uni irisa ŋu yendé parámimo ŋuno oro o soso Yesuko yaró ŋuko ŋunde naŋge tunoqaró. Asa ko yakutímo ŋuno Taka yereró quro o ne-ne ŋu roŋgaruwariyó.
17 Asa suwo tiníqo, Yesu koya iŋo-iŋo rewero uni khe saŋiyoro irisa ŋuya Yerusalem oŋgurí. 18 Ya quroko oro o nero Yesuko ŋande yaró, “No hamó yeteno. Ye keweroyemo kato itaka noya o neyotero ŋuko no norero uni saŋgirí kandeyemo norotoweya.”
19 Ŋunde yiníqo, iŋo-iŋo rewero uni soso newonde surumí tero kato-kato oseseyaŋgurí, “Uni ŋu nondope?”
20 Yiqo, ŋande yaró, “Uni ŋuko iŋo-iŋo rewero uni khe saŋiyoro irisa qu ka. Ene noya kondó ŋano kopo neyotero. 21 Unindoro Naŋun톆† ŋuko mande sokomeko‡‡‡ nakayáŋgurí ŋu naŋge howero khumoweya. Quko uni ŋundo Unindoro Naŋuní ŋu re rotoweya quko, o iniyaqe, quhurí piyimi korowoweya. Námbo koretero uni ŋu kama pisiyaró tiníqo, meté.”
Yesuko bret, wain iŋo-iŋo rewero uni ŋu re yunaró
(Matyu 26:26-30; Luk 22:15-20; 1 Korin 11:23-25)
22 Asa o neyate Yesuko bret ka rero Anutu yuŋgunaŋoro romboŋero iŋo-iŋo rewero uniy󧧧 yunoro ŋande yimiraró, “Ri. Ŋako neneŋo kowene na,” yaró.
23 Niqo, kusí ka rero Anutu yuŋgunaŋoro yunoní kanata-kanata naŋgurí.
24 Ni ŋande yimiraró, “Ŋako neneŋo sitúne na, mande kondé* ŋu reweya. Sitúne ŋu unipare qambu koro windoroŋowe teteno. 25 No hamó yeteno. Wain kaŋuya kama newano, yate Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋunoqota, wain keta newano.”
26 Ŋunde yiní yambo ka yi kini tiní mirako uro mira purí Oliv ŋuno oŋgurí.
Yesuko Pitako eneŋo huwóŋoweya quro miraró
(Matyu 26:31-35; Luk 22:31-34; Jon 13:36-38)
27 Yesuko ŋande yimiraró, “Imemoŋgo, iŋondutuye muko piyo tero ye soso norotowaŋgo. Dokoro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró,
 
“ ‘Nondo sipsip sopo-sopo uroweqo
sipsip soso wisikaraŋowaŋgo.’
28 Quko nondo khumoro otoqoroqota ye taka yerero Galili mirako uwano.”
29 Ŋunde yiní Pitako ŋande miraró, “Uni soso iŋondutuye muko piyo tewaŋgo, peka, quko nondo ŋunde kama tewano.”
30 Yiní ŋande yaró, “No hamó kimiroteno, itaka suwonoko kotori naru irisayómo kama yeyoníqota keto naru kapusako neneŋo wawa yeweya.”
31 Quko Pitako kondé ŋande yaró, “No keya koporo nuri khumowaro, quko no keŋo wawa kama yewano,” yiní iŋo-iŋo rewero uni soso ŋuyako ŋundiro yaŋgurí.
Yesuko Getsemani mirako ŋuno hariri taró
(Matyu 26:36-46; Luk 22:39-46)
32 Asa yendé ŋu rotoro mira ka owé Getsemani ŋuno oro Yesuko iŋo-iŋo rewero uniyó§ ŋande yimiraró, “Ŋano kunditeyurika no hariri tewe.” 33 Ŋunde yero Pita, Jems, Jon yorero oroqo newondeye yukuwoní 34 ŋande yimiraró, “Newondenembo quhurí horé tiní no khumowe teteno. Ye ŋano yotoya toŋete sopoyuri.”
35-36 Ŋunde yero soŋga ta kapiyamo oro nokono umbu etero hariri tero Anutu ŋande miraró, “O awane horé, keto o soso koro wimbí teyote. Ke iŋo nunoyaqo, topa newano ŋa rika toŋiní. Quko iŋo-iŋone mu ma howewero. Kini, keŋombo na ti qembe.”
37 Hariri tiní kini tiní mahiní uni kapusa ŋu eteyuri Yesuko Pita ŋande miraró, “Saimon, kepe eteyote? Naru piru kini, tukuni ta toŋetewero mepémo kini. 38 Ye kondé toŋeteya hariri ti qembe. Yate ye osese kano umbuwaŋgo koro. Hamó, yuqaye muko o meté tewero nuŋgurí tete, quko koweye saŋaní ŋuko kondé kini.”
39 Ŋunde yero roto toŋero hariri ŋu pitu ko taró. 40 Tiní kini tiní pitu ko eneno mahero yiyoníqo, eteyaŋgurí, dokoro kupo tero toŋeye quhurí taró. Eteyuri okoko yiriní mande topé tewero mepémo kini taŋgurí.
41 Naru kapusayómo quno mahero ŋande yimiraró, “Yembe watí ete kapeyoteŋgope? Koro ŋu! Qeni, naru tete, unindo Unindoro Naŋuní** ŋu re quhurí uni kandeyemo rota. 42 Ye otoqoyika uyato. Qeni, uni nore uni piyimi kandeyemo norotoweya ŋundo kutaqemo mahete.”
Jutasko Yesu re uni piyimi kandeyemo rotaró
(Matyu 26:47-56; Luk 22:47-53; Jon 18:3-12)
43 Asa waka ta Yesu mande yeyoní naŋge, Jutas, iŋo-iŋo rewero uni 12†† qu ka, ŋundo maheró. Mahero uni wini parámi horé suke parámimboya usú ŋuya se towo eneya maheŋgurí. O qa-qa unindoro tapá uni ŋuya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya uniparetoro uni kembé-kembéyemboya‡‡ uni ŋu asá yiri maheŋgurí.
44 Komo Jutasko rokó karo ŋande yimiraró, “Nondo uni ka mutó inowano. Uni ŋuko Yesu, towoya toŋi qembe.” 45 Asa Jutasko mahero Yesu taŋgímo mahero ŋande yaró, “Rapi,” §§ yero mutó naró. 46 Mutó riní uni mahero Yesu toworo kondé towaŋgurí. 47 Towoyi uni sume yerero kaŋaŋgurí qu kato suke parámiyó rero tapá unindoro sunará simó qu ka utoro kusumbí takaní kusumbí nokono umburó.
48 Ŋunde tiní Yesuko ŋande yimiraró, “Yendo no wiri yerete unindoya kuma teyoteno ŋundiro suke parámi, usú siyoro kondé nondowowero maheteŋgo, peka? 49 Naru rokóŋo Ya Surumímo ŋuno nondo yeya kaŋero mande rondaqe yunoyanowó. Quko ŋu naruko ŋuno kama nondowaŋgurí. Asa meté, ŋandiro mande sokomeko*** ŋuno nakayáŋaŋgurí ŋu hamó tunoqeweya.” 50 Ŋunde yiníqo, iŋo-iŋo rewero uniyó soso Yesu rotoro soraŋgurí.
51 Asa simó keta kato Yesu howeyaró qu tuwi meté mu kinaŋge punuworo ŋuno kaŋaró. Kaŋiní kuma unindo towoyiqo, 52 simó keta ŋu soriní tuwi ŋu wendaŋiní umbuní birimbiri soraró.
Juda koro uni kembé-kembémbo Yesu mande kho inaŋgurí
(Matyu 26:57-68; Luk 22:54-55,63-71; Jon 18:13-14,19-24)
53 Asa uni ŋundo Yesu toworo o qa-qa unindoro tapá unindoro††† yano oŋgurí. Ŋuno uni tapá ŋuya uni kembé-kembémboya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya ŋuno kopaŋgurí.‡‡‡ 54 Pita ŋuya yohowe uyaró. Uyariní tapá uni ŋuro pase quro hoŋgo quroko ŋuno sopo-sopo unindo kunditero kewá qaro rokoyaŋgurí. Rokoyuri Pita ŋuya ŋuno oro kaŋe rokaró.
55 Asa ya quroko O qa-qa unindoro tapá uni ŋuya uni kembé-kembé soso ŋundo Yesu uri khumowero khe ka seqaŋgurí. Ŋunde ŋuro o piyimi ka taró ŋuro mande ka seqayate kama iŋaŋgurí. 56 Uni kumi mande kota-kota yaŋgurí, quko mande enesó-enesó yaŋgurí. Ŋunde ŋuroko mande ŋuro uroyi khumowero mepémo kini.
57 Kumi kaŋero mande kota ŋandiro yaŋgurí, 58 “Uni ŋundo ŋande yaró, ‘Ya Surumí§§§ ŋu rambaruruwano. Ko naru kapusa ŋunde rotoro keta qu towowano. Quko keta ŋuko kandeto kama towowano.’ Ŋunde yiní iŋatowó,” yaŋgurí. 59 Quko uni meyowo-meyowombo mande enesó-enesó yaŋgurí. Ŋunde ŋuroko mande ŋuro uroyi khumowero mepémo kini.
60 Ŋunde yiriqo, tapá uni ŋundo keweroyemo kaŋero Yesu ŋande oseseyaró, “Uni ŋando mandeyari saŋga kerete. Ketope mande topé ka yeweyape ma kini?” 61 Quko Yesuko mondó ta kunditero mande topé ka kama yaró.
Pitu ko ŋande oseseyaró, “Kepe Kristo ŋu, Anutu koro Naŋunímbe, ma kini?”
62 Ŋunde yiní Yesuko ŋande yaró, “Iyo. Ko yendo Unindoro Naŋuní* qeniqo, Anutu wimbí moré ŋuro kandí kondésina kunditiní qenewaŋgo, ko sambo koro koporéwore maheweya ŋu qenewaŋgo.”
63 Ŋunde yiníqo, o qa-qa unindoro tapá uni ŋundo newonde piyimi tero eneŋo tuwiyó romboŋero ŋande yaró, “Do karo uni kaŋuya neko yereto quhuríŋo ŋuro yesowowaŋgo! 64 Ye soso mande piyimi ŋa iŋoyoteŋgo. Date tewato?”
Ŋunde yiní uni kembé-kembé soso ŋande yaŋgurí, “Meté urato khumoweya,” yaŋgurí. 65 Ŋunde yiqo, uni kumimbo tuteworo toŋí pokamoro kandeto utoro ŋande oseseyaŋgurí, “Dani kato kurote?” yaŋgurí. Ŋunde ti sopo-sopo unindo kandeto uraŋgurí.
Pitako wawa mande yaró
(Matyu 26:69-75; Luk 22:56-62; Jon 18:15-18,25-27)
66-67 Asa Pita ya kimbino kaŋero te rokoyoní o qa-qa unindoro tapá unindoro sunará pare ka mahero kondé-kondé qenero ŋande yaró, “Keya Nasaret noŋgo uni Yesu ŋuya yotiri,” yaró.
68 Quko Pitako wawa yero ŋande yaró, “Kini, keŋo mandeke ŋu kama iŋowe tondaŋete,” yero roto toŋero hoŋgo makono uyareró. Ŋuno uyariní kotori kato yaró.
69 Ko pare ŋundo uni kaŋeyaŋgo qu ŋande yimiraró, “Uni ŋuya uni ŋuro wini qu ka.”
70 Ŋunde yiníqo, pitu ko Pitako wawa yero ŋande yaró, “Kini,” yaró.
Imemoŋgo, naru tukuni naŋge, uni kaŋeyaŋgo ŋundo ŋande yaŋgurí, “Iyo, keko Galili uni ka. Asa keko iŋo-iŋo rewero uniyó ka,” yaŋgurí.
71 Ŋunde yiqo, mande kondé ŋande yaró, “Uni yeteŋgo ŋu no kama iŋo inoteno! Ko no hamó kama yeweqo, asa Anutuko no rambaruru nereweya,” yaró.
72 Yiníqo, waka ta kotori kato pitu ko yaró. Komo Yesuko mande ka ŋande miraró, “Itaka suwonoko kotori naru irisayómo kama yeyoníqota keto naru kapusako neneŋo wawa yeweya,” yaró. Asa ŋuro iŋoro newonde surumí tero tendaró.
* 14:1 O ne-ne naru irisa-irisa ŋu naru kanata quno hurí tariyó. Taka yereró quro o ne-ne ŋu kosa naru kanata kano taŋgurí. Ŋu kini tiníqo, Bret Yisiyó Moré Kini quro o ne-ne ŋu sonda kanata quroko taŋgurí. 14:1 Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí. 14:5 denarius” ŋuko wondo musiyó ka, asa uni kato kosa naru kanatako kho teweya quno wondo musiyó kanata ŋunde qu reweya. Asa ko denarius 300 ŋuko wondo parámi horé. § 14:9 miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge. ** 14:10 iŋo-iŋo rewero uni 12” ŋuko Yesu rokó yiriní topé-topé horé tunoqaŋgurí. †† 14:10 o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri sopoyaŋgurí. ‡‡ 14:12 Bret Yisiyó Moré Kini quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka, asa Israel unipareto sonda kanata soso ŋuno bret yisiyó moré kini naŋgurí. Komo suki Anutuko unipare ŋu Isip noŋgo yoriní areŋgurí. Arewero taŋgurí quno ŋuno bret hamó qawero mepémo kini. Kini, bret yisiyó moré kini naŋge, asa plaua, sono naŋge qaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro o tunoqaró ŋuro iŋoro o ne-ne ŋu teyaŋgo. §§ 14:12 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. *** 14:12 Taka yereró quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka. Komo suki Anutuko Israel unipare Isip noŋgo yoriní areŋgurí. Ŋu naruko ŋuno sambo simó saŋgirí kato Isip koro simó urumuni korete qu soso yuri khumaŋgurí. Quko Israel unipareto Anutu koro mandí howero sipsip simó yutoro sitú makoyemo sonowoyi sambo simómbo eneŋo simóye taka yiriní kama khumaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro sipsip simó yutoro o ne-ne teyaŋgurí. ††† 14:21 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. ‡‡‡ 14:21 “sokome” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete. §§§ 14:22 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. * 14:24 mande kondé” ŋuko Anutuko unipareyómboya kusiyaró. 14:25 Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. 14:27 iŋondutu” ŋuko ŋandiro, asa unipareto ŋande kondé ye iŋoyoteŋgo, ko Anutuko meté sopo yereweya. § 14:32 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. ** 14:41 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. †† 14:43 iŋo-iŋo rewero uni 12” ŋuko Yesu rokó yiriní topé-topé horé tunoqaŋgurí. ‡‡ 14:43 Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí. §§ 14:45 Rapi” ŋuro murí muko ŋandiro, “Rondaqe-rondaqe Uni.” *** 14:49 “sokome” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete. ††† 14:53 o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri sopoyaŋgurí. ‡‡‡ 14:53 Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí. §§§ 14:58 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. * 14:62 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. 14:62 Daniel 7:13 weyo qembe.