11
Lasarus lowi
1-2 Ne̱ ɔnyare̱ ko̱ bo̱‑rɔ ne̱ ba te̱e̱ mò̱ ɛ Lasarus. Ne̱ mò̱ aa mò̱ pe̱kye̱e̱‑ana ne̱ ba te̱e̱ bamo̱ ɛ Mariya na Maataa‑ɔ te Bɛtaniya kamaŋgyii‑ro. Mariya mɔ e̱ gye̱ mò̱ ne̱ ane̱ e̱ ba a bo̱ ŋu fe̱yɛ o twiiri laŋpe̱ŋtaa a ɔ we̱e̱ ane̱ nyaŋpe̱ Yeesuu ayaa se̱, na ɔ ba mò̱ ipwii bo̱ kpɛɛ‑ɔ. Ne̱ Lasarus e̱ lɔ. Ne̱ mò̱ pe̱kye̱e̱‑ana a kra bo̱ kyo̱ŋwe̱ Yeesuu tɔwe̱ fe̱yɛ, “Ane̱ nyaŋpe̱, fo̱ nyare̱ timaa e̱ lɔ.”
Yeesuu a nu‑o, ne̱ ɔ yɛ, “Ko̱lɔ mɔ maa baa Lasarus lowi, amaa kaa ba ne̱e̱ a ase̱sɛ nya ŋu fe̱yɛ Wuribware̱ e̱ gye̱ ne̱ ɔ kyɔ ke̱tɔ ke̱maa, na Wuribware̱ mò̱ gyi‑o bo̱rɔ ke̱mo̱ se̱ bo̱ nya ke̱dabe̱ na wuraa.” Yeesuu e̱ kpa Maataa na Mariya na Lasarus ase̱ŋ. 6-7 Amaa amo̱ pɛɛɛ gbaa, mò̱ a nya ŋkra fe̱yɛ Lasarus e̱ lɔ‑ɔ, ɔɔ kye̱na mfe̱ŋ ne̱ ɔ bo̱‑ɔ ŋke ŋnyɔ bo̱ tii si, pwɛɛ ne̱ ɔɔ dɛɛ tɔwe̱ gywii mò̱ agyase̱po̱‑ɔ fe̱yɛ, “Mo̱nꞌ sa a ane̱ kiŋŋi yɔ Yude̱ya swe̱e̱re̱ se̱ mfe̱ŋ ne̱ Lasarus bo̱‑ɔ.”
Ne̱ mò̱ agyase̱po̱‑ɔ a bise mò̱ fe̱yɛ, “Ɔkaapo̱po̱, Yudaa awuye a kpa a bo̱ twe̱e̱ abu bo̱ daye̱ fo̱ mɔɔ‑ɔ, a mo̱ŋ tɛɛ kyee, ne̱ fo̱ be̱e̱ fo̱ e̱ yɔ mfe̱ŋ mbe̱yɔmɔ aaa?”
Ne̱ Yeesuu a tɔwe̱ gywii bamo̱ fe̱yɛ, “Kyɔwe̱ e̱ da e̱dɔŋhwe̱re̱e̱ kudu e̱nyɔ, bɛɛɛ n gye̱ ane̱ŋ ne̱e̱ e̱e̱e̱? Amo̱se̱‑ɔ ɔke̱maa ne̱ ɔ naa mpase̱‑ɔ maa da ke̱yaa pɛɛɛ, a le̱e̱ fe̱yɛ kyɔwe̱ a sa ne̱ to̱ŋ ke̱maa ke̱e̱‑rɔ. 10 Amaa mò̱ ya nare̱ kanye, ɔ da ke̱yaa a le̱e̱ fe̱yɛ ke̱laŋŋe̱rɔ mo̱ŋ bo̱‑rɔ.”
11 Yeesuu a tɔwe̱ amo̱‑ɔ, ne̱ ɔɔ be̱e̱ ba ako̱ bo̱ tii si fe̱yɛ, “Ane̱ nyare̱ Lasarus a di idi, amaa mo̱ e̱ yɔ a n kyiŋŋi mò̱.”
12 Ne̱ mò̱ agyase̱po̱‑ɔ a lee kanɔ fe̱yɛ, “Ane̱ nyaŋpe̱, mò̱ ya di idi fe̱raa, ɔ ko̱so̱ ŋkpa na alaŋfiya‑ro.” 13 Ke̱tɔ ne̱ Yeesuu e̱ kaapo̱‑ɔ e̱ gye̱ fe̱yɛ Lasarus a wu, amaa mò̱ agyase̱po̱‑ɔ fe̱raa nyi fe̱yɛ Yeesuu yɛ idi mɔ ne̱ ɔke̱maa i di‑o ne̱ Lasarus a di.
14-15 Ne̱ Yeesuu a kaapo̱‑rɔ gywii bamo̱ fe̱yɛ, “Lasarus a wu. Amaa mo̱ne̱ se̱‑ɔ, mo̱ akatɔ a gyi fe̱yɛ mo̱ a mo̱ŋ bo̱ mò̱ ase̱ saŋ amo̱. Amaa ane̱ ya yɔ mbe̱yɔmɔ‑ɔ, mo̱ne̱ e̱ kɔɔre̱ mo̱ a mo̱nꞌ gyi kase̱ŋtiŋ. Amo̱se̱ se̱‑ɔ mo̱nꞌ sa a ane̱ yɔ mò̱ ase̱.”
16 Tomas, ne̱ ɔ gye̱ ke̱le̱ŋba‑ɔ, a tɔwe̱ gywii mò̱ bɛɛko̱‑ana agyase̱po̱‑ɔ fe̱yɛ, “Mo̱nꞌ sa a ane̱ aa ɔkaapo̱po̱‑ɔ a yɔ, ne̱ amo̱ e̱ gye̱ lowi ne̱e̱ na ane̱ aa mò̱ a wu.”
Yeesuu e̱ gye̱ ne̱ o kyiŋŋi se̱sɛ a ɔ le̱e̱ lowi‑ro na ɔ sa mò̱ ŋkpa
17 Yeesuu a kpa a ɔ fo̱ Lasarus‑ana aye̱‑ɔ, oo ŋu fe̱yɛ baa kyɔ pure Lasarus, ne̱ ŋke nna a kyo̱ŋ gbaa. 18 Bɛtaniya na Yɛro̱salɛm e̱ waa e̱maye̱re̱ e̱nyɔ. 19 Ne̱ Yudaa awuye bwe̱e̱tɔ a ba Maataa na Mariya ase̱ a bo̱ bo̱ waa bamo̱ daane̱ke̱na bo̱ le̱e̱ bamo̱ pe̱nyare̱ a lowi‑o si. 20 Maataa a nu fe̱yɛ Yeesuu e̱ ba‑ɔ, ne̱ ɔɔ le̱e̱ a ɔ ya gyaŋŋaa mò̱. Amaa Mariya fe̱raa a sii lɔŋ‑nɔ.
21 Ne̱ Maataa a tɔwe̱ gywii Yeesuu fe̱yɛ, “Mo̱ nyaŋpe̱, fo̱ dɛɛ fo̱ bo̱ mfe̱e̱ ne̱e̱, weetee mo̱ pe̱nyare̱ mo̱ŋ wu. 22 Amaa hare̱e̱ mbe̱yɔmɔ gbaa ŋ nyi fe̱yɛ Wuribware̱ e̱ sa fo̱ ke̱tɔ ke̱maa ne̱ fo̱ e̱ ko̱re̱‑ɔ.”
23 Ne̱ Yeesuu a tɔwe̱ gywii mò̱ fe̱yɛ, “Fo̱ pe̱nyare̱ i kyiŋŋi a ɔ le̱e̱ lowi‑ro.”
24 Ne̱ oo lee kanɔ fe̱yɛ, “Ŋ nyi fe̱yɛ kake ne̱ ka gye̱ kaye̱ kɛɛ‑ɔ, o kyiŋŋi a ɔ le̱e̱ lowi‑ro.”
25 Ne̱ Yeesuu a tɔwe̱ gywii mò̱ fe̱yɛ, “Mo̱ e̱ gye̱ ne̱ mo̱ i kyiŋŋi se̱sɛ a n le̱e̱ lowi‑ro, na n sa mò̱ ŋkpa na kukyure ne̱ a mo̱ŋ de kɛɛ‑ɔ. Amo̱se̱ se̱‑ɔ ɔke̱maa ne̱ ɔ kɔɔre̱ mo̱ o gyi‑o, hare̱e̱ gbaa mò̱ ya wu, ɔ be̱e̱ o kyiŋŋi a ɔ bo̱ kye̱na kyure. 26 Ne̱ mò̱ i de ane̱ŋ a ŋkpa‑ɔ, ne̱ mò̱ ya kɔɔre̱ mo̱ gyi, ɔ maa lɛɛ gyi awo̱re̱fɔɔ pɛɛɛ. Fo̱ e̱ kɔɔre̱ amo̱‑ɔ fo̱ i gyi aaa?”
27 Ne̱ Maataa a lee kanɔ fe̱yɛ, “Mo̱ e̱ kɔɔre̱ mo̱ i gyi fe̱yɛ fo̱ e̱ gye̱ Kristoo, Wuribware̱ mò̱ gyi‑o, ne̱ Wuribware̱ yɛ o suŋ a ɔ bo̱ kyo̱ŋwe̱ kaye̱‑rɔ‑ɔ.”
Ane̱ŋ ne̱ Yeesuu a su‑o
28 Maataa a tɔwe̱ amo̱‑ɔ, ne̱ oo kiŋŋi ya te̱e̱ mò̱ tire Mariya keri si tɔwe̱ gywii mò̱ fe̱yɛ, “Ɔkaapo̱po̱‑ɔ bo̱ mfe̱e̱, ɔ te̱e̱ fo̱.” 29 Mariya a nu amo̱‑ɔ, ne̱ ɔɔ ko̱so̱ le̱e̱ me̱naŋ a ɔ ya gyaŋŋaa Yeesuu. 30 Yeesuu mo̱ŋ tɛɛ fo̱ maŋ‑ɔ‑rɔ, ɔ saŋ ɔ bo̱ mfe̱ŋ ne̱ Maataa a gyaŋŋaa mò̱‑ɔ. 31 Ne̱ ase̱sɛ ne̱ bo̱ te Mariya ase̱ ba waa mò̱ daane̱ke̱na‑ɔ a gya mò̱ se̱. Saŋ ne̱ baa ŋu fe̱yɛ ɔɔ ko̱so̱ me̱naŋ le̱e̱‑ɔ, bo̱ nyi fe̱yɛ ɔ yɔ ke̱gye̱raŋta‑ɔ ase̱ a ɔ ya su ne̱e̱.
32 Ne̱ Mariya a fo̱ mfe̱ŋ ne̱ Yeesuu bo̱‑ɔ, mò̱ a de̱ŋ ŋu Yeesuu‑o, ne̱ oo kpuni aŋurii mò̱ akatɔ‑rɔ, ne̱ ɔ yɛ, “Mo̱ nyaŋpe̱, fo̱ dɛɛ fo̱ bo̱ mfe̱e̱ ne̱e̱, weetee mo̱ pe̱nyare̱ mo̱ŋ wu.”
33 Yeesuu a ŋu ane̱ŋ ne̱ Mariya i su‑o na ase̱sɛ ne̱ bo̱ gya mò̱ se̱‑ɔ i su‑o, ne̱ mò̱ bo̱re̱‑rɔ a duŋwi mò̱, ne̱ aa waa mò̱ e̱wɛɛ. 34 Ne̱ oo bise bamo̱ fe̱yɛ, “Mfe̱ne̱ ne̱ mo̱ne̱ a pure mò̱?”
Ne̱ bo̱ yɛ, “Ane̱ nyaŋpe̱, bo̱ ke̱e̱.”
35 Ne̱ Yeesuu a su.
36 Ne̱ ase̱sɛ‑ɔ yɛ, “Mo̱nꞌ ke̱e̱ ke̱kpa de̱maŋte̱ ne̱ ɔ kpa mò̱‑ɔ.”
37 Ne̱ bamo̱ bo̱ko̱ yɛ, “Ne̱e̱ mò̱ ya buŋŋi te̱napo̱ a akatɔ‑ɔ, bɛɛɛ? Ne̱ nte̱tɔ ne̱e̱ ne̱ ɔ mo̱ŋ taare̱ kuŋ Lasarus na ɔ ma wu?”
Ane̱ŋ ne̱ Lasarus a kyiŋŋi le̱e̱ lowi‑ro‑o
38 Yeesuu bo̱re̱‑rɔ a be̱e̱ duŋwi mò̱, ne̱ ɔɔ yɔ ke̱gye̱raŋta‑ɔ ase̱. Baa seri ke̱gye̱raŋta amo̱ ke̱fo̱re̱‑rɔ ne̱e̱ fe̱yɛ ke̱kyaŋ‑ɔ, ne̱ baa taa ke̱fo̱re̱ bo̱ kpuse ke̱mo̱ kanɔ fe̱yɛ po̱ne̱‑ɔ. 39 Ne̱ Yeesuu a tɔwe̱ gywii bamo̱ fe̱yɛ, “Mo̱nꞌ taye̱ ke̱fo̱re̱‑ɔ le̱e̱‑rɔ.”
Ne̱ Lasarus mò̱ pe̱kye̱e̱ Maataa yɛ, “Mo̱ nyaŋpe̱, ane̱ ya taye̱ ke̱fo̱re̱‑ɔ, ane̱ i nu sɔ bɔye̱. Bamo̱ a pure mò̱‑ɔ, ndɔɔ ŋke nna ne̱e̱.”
40 Ne̱ Yeesuu a tɔwe̱ gywii Maataa fe̱yɛ, “N kyɔ mo̱ŋ tɔwe̱ gywii fo̱ fe̱yɛ, fo̱ ya kɔɔre̱ mo̱ gyi, fo̱ i ŋu ane̱ŋ ne̱ Wuribware̱ a ke̱dabe̱‑ɔ du‑o ooo?”
41 Ne̱ baa taye̱ ke̱fo̱re̱‑ɔ le̱e̱ ke̱gye̱raŋta‑ɔ kanɔ. Ne̱ Yeesuu a de̱e̱re̱ so̱so̱, ne̱ ɔ yɛ, “N se̱, mo̱ e̱ sa fo̱ aŋsɛ fe̱yɛ fo̱ a nu mo̱ ke̱bware̱ko̱re̱. 42 Ŋ nyi fe̱yɛ fo̱ kyɔ fo̱ i nu mo̱ ke̱bware̱ko̱re̱ saŋ ke̱maa, amaa ase̱sɛ ne̱ bo̱ bo̱ mfe̱e̱‑ɔ se̱ ne̱ mo̱ a tɔwe̱ amo̱‑ɔ, na bo̱ nya kɔɔre̱ gyi fe̱yɛ fo̱ ya suŋ mo̱.”
43 Mò̱ a tɔwe̱ amo̱‑ɔ lo̱we̱‑ɔ, ne̱ ɔɔ te̱e̱ keŋkeŋ bo̱ kyo̱ŋwe̱ fe̱yɛ, “Lasarus eee! Le̱e̱ ke̱gye̱raŋta‑ɔ‑rɔ ba!” 44 Ne̱ olowipo̱‑ɔ a le̱e̱ ba, ɔɔ le̱e̱ na kyefuri ŋure mò̱ asare̱e̱ na mò̱ ayaa se̱, na kaprakɛɛ i ŋure mò̱ akatɔ se̱.
Ne̱ Yeesuu a tɔwe̱ gywii bamo̱ fe̱yɛ, “Mo̱nꞌ saŋŋe̱ mò̱ a ɔ nare̱.”
Ane̱ŋ ne̱ baa da Yeesuu kuŋu si kikpuni‑o
(Matiyo 26.1–5; Maak 14.1–2; Lukas 22.1–2)
45 Ase̱sɛ bwe̱e̱tɔ ne̱ baa ba a bo̱ bo̱ waa Mariya daane̱ke̱na‑ɔ a ŋu akpe̱ŋe̱ye̱e̱tɔ ne̱ Yeesuu a waa‑ɔ, ne̱ baa kɔɔre̱ mò̱ gyi. 46 Amaa bamo̱ bo̱ko̱ a kiŋŋi yɔ Farisii awuye ase̱ ya tɔwe̱ ke̱tɔ ne̱ Yeesuu a waa‑ɔ gywii bamo̱. 47 Amo̱se̱ se̱‑ɔ ne̱ Farisii awuye‑o na Wuribware̱ alɔŋŋɔpo̱ abre̱sɛ‑ɔ a te̱e̱ maŋ abre̱sɛ bo̱ gyaŋŋe̱.
Bamo̱ a gyaŋŋe̱‑ɔ, ne̱ bo̱ yɛ, “E̱me̱ne̱ ne̱ ane̱ e̱ waa? Mo̱nꞌ ke̱e̱ akpe̱ŋe̱ye̱e̱tɔ mɔ pɛɛɛ ne̱ ɔnyare̱ mɔ e̱ waa‑ɔ. 48 Ane̱ ya yɔwe̱ mò̱, ne̱ ɔ kya se̱ mfaanɛɛ, ɔke̱maa e̱ kɔɔre̱ mò̱ o gyi. Na Roma awuye ba bo̱ ye̱re̱ amo̱ se̱, na bo̱ bwee Wuribware̱ suŋkpa mɔ, na bo̱ kpuri ane̱ maŋ‑ɔ.”
49 Ne̱ bamo̱‑rɔ ɔko̱ ne̱ ba te̱e̱ mò̱ ɛ Kayafas ne̱ ɔ gye̱ Wuribware̱ ɔlɔŋŋɔpo̱ bre̱sɛ kasu amo̱‑rɔ‑ɔ yɛ, “Mo̱ne̱ mo̱ŋ nyi sɛye̱. 50 Mo̱ne̱ mo̱ŋ nyi fe̱yɛ mo̱ne̱ ya sa ne̱ nyiŋkpasɛ ko̱ŋko̱ a wu sa ase̱sɛ pɛɛɛ, a bɔ fe̱yɛ mo̱ne̱ a sa ne̱ maŋ‑ɔ pɛɛɛ a kpuri aaa?”
51 Kase̱ŋtiŋ si fe̱raa, n gye̱ mò̱ fɔŋfɔŋ ke̱yaale̱ŋ se̱ ne̱ ɔɔ tɔwe̱ amo̱‑ɔ. Amaa ane̱ŋ ne̱ ɔ gye̱ Wuribware̱ ɔlɔŋŋɔpo̱ bre̱sɛ‑ɔ kasu amo̱‑rɔ‑ɔ se̱, ɔ tɔwe̱ ne̱e̱ fe̱yɛ Yeesuu e̱ ba a ɔ bo̱ wu sa kade̱‑ɔ. 52 Amaa n gye̱ kade̱‑ɔ wo̱re̱, amaa na bamo̱ aa Wuribware̱ ase̱sɛ ne̱ baa brawe̱‑rɔ‑ɔ tii abɛɛ se̱. 53 Le̱e̱ saŋ amo̱ bo̱ yɔ, ne̱ baa da kikpuni fe̱yɛ bo̱ mɔɔ Yeesuu.
54 Amo̱se̱ se̱‑ɔ Yeesuu mo̱ŋ lɛɛ tu kpa Yude̱ya a e̱maŋ‑ɔ‑rɔ ane̱ŋ ne̱ ase̱sɛ i ŋu mò̱‑ɔ, amaa ɔɔ le̱e̱ mfe̱ŋ yɔ to̱ŋ ko̱ ne̱ a maa kimukee‑o yɔ maŋ ko̱ ne̱ ba te̱e̱ ɛ Ifarim‑o, mfe̱ŋ ne̱ mò̱ aa mò̱ agyase̱po̱‑ɔ a kye̱na kafwe̱e̱.
55 Yudaa awuye kigyibe̱e̱ ne̱ ba te̱e̱ ɛ Wuribware̱-a‑kya-ane̱-yɔwe̱‑ɔ a tɔ‑rɔ, ne̱ ase̱sɛ bwe̱e̱tɔ a le̱e̱ bamo̱ e̱maŋ se̱ yɔ Yɛro̱salɛm maŋ‑nɔ a bo̱ gye̱ ŋkpɛɛ ya gyee, na bo̱ fwe̱e̱ bamo̱ atɔ buŋsɛ pwɛɛ a bo̱ dɛɛ taare̱ ya gyi ateese‑o. N gye̱ ane̱ŋ, bamo̱ iyisi e̱ nye̱ra bamo̱ mbo̱ ne̱ baa baa bo̱ lɔŋŋɔ Wuribware̱‑ɔ. 56 Ne̱ ba buwi ba kpa Yeesuu, ne̱ baa gyaŋŋe̱ Wuribware̱ suŋkpa‑ɔ kabuno. Mfe̱ŋ ne̱ baa bise abɛɛ fe̱yɛ, “Ane̱ e̱ fa fe̱yɛ ɔ ba kigyibe̱e̱ mɔ‑rɔ, bɛɛɛ ɔ maa ba aaa?” 57 Ke̱tɔ se̱ ne̱ baa tɔwe̱ ane̱ŋ‑ɔ e̱ gye̱ fe̱yɛ Wuribware̱ alɔŋŋɔpo̱‑ɔ na Farisii awuye‑o a sa kanɔ fe̱yɛ ɔke̱maa ne̱ o nyi mfe̱ŋ ne̱ Yeesuu bo̱‑ɔ, bo̱ tɔwe̱ gywii bamo̱, na bo̱ nya ya kra mò̱.