2
Na vahuana Moses
Tana bona vaghana eni, sakai na mane ma sakai na vaivine tana kemana Levi, toro taulaghi. Na vaivine te bohe me vahua na meomeo mane. Ma gaia te righia te matakage na meomeo me poloa e tolu na vula. Mi tana bona te mua tangomana ge ke poloa na meomeo, gaia te lavia na kei tara gonia tana ade, mara tita pungisia nia na tar kolua nia na vovongo. Gaia te lavia na meomeo me talua ilokana na kei, me va talua ighobuni na ghaghau tana kabara ni beti tina Nile. Mana vaivinena na meomeo te tughuru sagauvia, ge ke vatogha na hava ke kalea.
Mua hau vaso imurina eni, sakai tadira dalena na vunaghi haba na vaivine te horu ni siu tana beti, ma nina lei tahula ni lutu tara sakusakutua tana lilighi ni beti tina. Mi tana bona na vinahogho te righia na kei pile kikia ighobuni na ghaghau, gaia te bosa vania sakai nina tahula ni lutu, ge ke lavia mai tatana. Tana bona na vinahogho te hangavia, gaia te righia na meomeo mane. Nina tangi ngangaraha te taho ke hanga, te tabea nia na tobana. Gaia te ghaghua, Sogea agaia eni, na dalena siki vaivine ni Israel/Jew.”
Kakeri, na vaivinena na meomeo te mai dutuvia na vinahogho, me nongia, Ivei tea, ku tona mu ku kenea sakai na vaivine ni Israel/Jew ke righitaonia na meomeo vanigho?”
Na vinahogho te bosa tughu, “Eo, ko nea!” Keri ge na tahula te tona tana komuna, me holoa na tinana na meomeo. Na dalena vaivine na vunaghi haba te bosa vania, “Ko lavia na meomeo eni, mo ko righitaonia vaniu, mi nau ku pelugho ta nimua na hahanga.” Mana tinana na meomeo te lavia vaa tana komu, me righitaonia.
10 Murina eni, tana bona te sule ghalagha, tinana te laviolia vania na vinahogho te kutia vagha na dalena. Mana vinahogho te vatua nia Moses, na pukuna te ghaghua, “Inau tu lavi horua mai tana beti.”*
Moses te sogha va i Midian
11 Subo na niulu te padi, Moses te sule ghalagha, gaia te rughuhoru ni kaoadira kulana na vure, na Israel/Jew. Mete vagha te righia ivei te vagha na vaholana na lutu tara hera. Ta nina na kao, gaia te righia na mane ni Egypt te labua sakai na mane ni lutu na Israel/Jew. 12 I murina te reirei kolili, geke bei righia gea siki sakai ke bungutia, Moses te labumatea na mane nina Egypt, me pari kuvia tana saghalea. 13 Mi tana dani vaolu, te vagha a Moses te ghoi va kaora so kulana na vure, me righi topora erua na mane ni Israel/Jew toro vese. Moses te bosa vania gaia te hahi, “Na hava na totobo ia toro gonia, ge oro labughau heghemiu so te vagha keri?”
14 Na mane te bosa tughu, “Ahei to ghanaghana ahei ghoe? Ahei te viligho, ge ko vunaghimami mo ko nimami na mane ni dete? O ghanaghana ge ko mateu vagha to nea iga na mane ni Egypt i bongi?” Moses te mataghu ngangata na pukuna gaia te ghilala na lei tinoni soko, tara ghilala na hava te gonia.
15 Me manahana uto, tana bona na vunaghi haba (Pharaoh) ke rongovia eni ke, gaia ke nia hevei na bosa vanira ge kara lavia Moses ma kara labumatea. Keri ga sogha Moses tana na vunaghi haba (ta Pharaoh) me va polo i Midian. Mi tana bona Moses te sara i Midian, gaia te sopou i lilighina na teke. 16 Itaeni te kale, na mane gehegehe ni Midian te loghora ra vitu na dalena na vaivine, tara mai talau tana teke eni na holaa beti, maia na heo ghadira na beti na lei bolo nina tamadira. 17 Mana balu righitaoni sheep ghua tara mai haia ghua iga, mara ghurukehara haia na lei tahula, kolura didira na lei sheep. Hauva Moses te tapatughuru me hangara na lei tahula tana ghobudira na lei mane righitaoni sheep. Keri ge gaia te hangara na heo beti ghadira na lei sheep. 18 Mi tana bona na lei tahula tara pulohi vaa ta tamadira Reuel, gaia te huatira, “Ivei tea, ge au minamina na heo ghadira beti na sheep itaeni?”
19 Gaira tara bosa tughu, “Na mane ni Egypt te hangaghai tadira na lei mane righitaoni sheep. Gaia te heo beti vanighai, me heo ghadira beti ghua na sheep.”
20 Reuel te huatira, “Mete vagha keri ke, mi vei gaia itaeni? Ivei tea, au sani lea vamua ikakeri? Tona ma kau bosa vania me ke mai tana komu, ge kau kutia.” 21 Moses te nia togotogo na hoholo, me kabu kolura, me ghaha kolura tua, Mi tana kabu koluadira, Reuel te vahea Moses na dalena vaivine, Zipporah, geke tauna. 22 Murina eni rogaira toro loghoa na meomeo mane, ma Moses te vatua ni Gershom na pukuna gaia te bosa, “Inau tu sinogho haghe mai tana kema vaolu.”
23 Subo na niulu te padi, mana vunaghi haba ni Egypt te mate. Mana vure ni Israel tara vahaghitaili so isarana didira na hohola ni tinoni ni lutu. Gaira tara tangi horu nia na hahanga, ma didira na ghanaghana ni lavikehaadira te dato vania a God. 24 Ma God te rongovia didira na tangi me ghanaghanaolia nina na baubahu te bahua nia Abraham, Isaac ma Jacob. 25 Gaia te rei horu ivuvungadira na Israel/Jew, me righiadidira na ghanaghana te lalo me mavatira.
* 2:10 Moses Tana leu ni Jew te vagha na bosa na ghanaghana ilokana ‘lavi horua.’ 2:22 Gershom Tana leu ni Jew te vagha na bosa na ghanaghana ilokana “na sinogho”.