Yeisu I Kaikaiwo ge Pe-iwoine wana Topadavae I Palapuid
8
(Sapta 8—10)
Yeisu I Pamolu Toraupoga Hotiya
(Mak 1:40-45; Luk 5:12-16)
Sauge Yeisu i hudi he bobokun, boda lahine si dumuyai heine. Toraupoga hotiya i luwom i lipwakoko Yeisu he hana hao, bwen i liwo i nga, “Guyau, hebe nuwam, i bosowaine u bagavetaheyau.”
Yeisu nimane i pamwalao ge i pihasik tolomo yake, habe i nga, “Bam, nuwau. Tuwam i dohob!” Ge petaege hana raupoga i mwao. Habe Yeisu i liwo heine i nga, “Tab tolomo hotiya wana wase u egiyau. Gen u lok u la topowo heine ge tuwam i yeuneyan. Iloke man u howo ge topowo i powoyan Helak heine, sohode Moses wana logugui, iloke bobode si lapu tolosuwok tuwam hobak i dohob.”
Yeisu I Pamolu Gagama Roum Hotiya wana Tokaiwo
(Luk 7:1-10)
Saugeine Yeisu i setuk Kapeniyam, Roum wedi tosasagiyao hedi todedei hotiya i luwom Yeisu heine ge i hawanun labe kaiwane. I nga, “Guyau, lo tokaiwo mwage i hinhiyene he guwole, tuwane i mwalomwalo ge i tilao suwok.”
Yeisu i liwo heine i nga, “Ta lok ge a la a pamolu.”
Todedei i golase Yeisu halingane i nga, “Guyau, tab. Kaiwane nau taine lo dohob i degan ge a deho luwomiwo he lo guwole. U liwo egene, bwen lo tokaiwo i molu. A lapu bosowaim u ginawi sohode, kaiwane nau a miye lo tonuwakau lalahine wedi logugui he gabulane, ge he gabulau lo tosasagiyao-yan i gan. Hebe a liwo hotiya heine, ‘U lok,’ bwele i lok, ge hebe a liwo hotiya hedi heine, ‘U luwom,’ bwele i luwom. Ge hebe a liwo lo tokaiwo heine, ‘Ga yeya u ginawi,’ bwele i ginawi. Sohedi hedi huwo, bosowaim u liwo ge lo tokaiwo i molu.”
10 Sauge Yeisu i longe lihu yake, bwen nuwane i hape, ge i liwo hebwaden si sedumuyai heidiye i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, taine tolomo hotiya a depaidi he Isrel gamwadiye wana goru hana kaikai sohode te tolomo ga yeya. 11 A liwo heimiu, bobode si hoyowate bwele si hudi parae wana bagasai ge wana bagadobiyek, iloke Helak he wana bagalogugui he-bwaidiye Eibraham, Aisak ge Jeikob si tuwodau ge si haga toyao. 12 Agegene Isrel, bwagane tage sidiye bagalogugui bobodeidiye, bwele si yok taganid he gogou, iloke si mitantan ge si sangsangapatad ngingidiye.”
13 Bwen Yeisu i liwo tosasagiyao wedi todedei heine i nga, “U sehavile! Bwele a ginawi sohode lam goru.” Ge sauge yake wana tokaiwo i molu.
Yeisu I Pamoluid Bobode Si Hoyowate
(Mak 1:29-34; Luk 4:38-41)
14 Sauge Yeisu i la Pita he wana guwole, i paidi Pita bwatane i hinhiyene, i bole ge tuwane i dayave. 15 I pihasik nimane bwen tuwane dayaveine i mwao, habeto i suwoyuk i ginawi haga ge i giyau Yeisu i han.
16 Parae i dobiyek bwen hebwaden yayaluwo bikbikine si setuk heidiye, si hoyowate si pagoluwomid Yeisu heine. I liwo ege iloke yayaluwo bikbikine si setagi, ge tobolebole bwabwaligadiye i pamoluid. 17 I ginawi sohode iloke profet Aiseya wana lihulihu i tabwa tolosuwok, i nga, “Iye hada bole i ho yok ge hada gide i hiyewo.”
Bobode Topadine Tage Si Edumuyai Yeisu heine
(Luk 9:57-62)
18 Saugeine Yeisu i paidi boda si mipainan, habe i liwo wana topadavae heidiye i nga, “Ta hadopanek ta la panhiyebe.” 19 Logugui hana topapalapu hotiya i luwom heine ge i nga, “Topapalapu, se hiyebe u ela heine, bwele a dumuyai heim.”
20 Yeisu i golase halingane i nga, “Hehewo bekikine hedi goi i gan, ge manman hebwaden si iviwowo he hauhawal hedi win i gan, age nau Tolomo Natune taine lo bagamiye i degan ge a dehiyene.”
21 Tolomo hotiya hedi, iye Yeisu wana topadavae, i liwo heine i nga, “Guyau, u taemanau a la a matan tamau gen i mate ge a holem, habe a dumuyai heim.”
22 Agegene Yeisu i liwo heine i nga, “U dumuyai heyau. Tomate habe si holem wedi tomate.”
Yeisu I Topahad Yangak ge Bagod
(Mak 4:35-41; Luk 8:22-25)
23 Yeisu i sesai he wage habe wana topadavae si sai, bwen si waleli. 24 Sauge hawesine ege yangak rarareine i towo he soge, ge bagod i ligin dohedohe he wage gamwane. Age Yeisu i hiyene. 25 Habeto wana topadavae-yan si la si paik Yeisu ge si liwo heine si nga, “Guyau, u pamwadai! Hawesine ege bwen ha dobiyek ge ha hao!”
26 I golase halingadiye i nga, “Sahe kaiwane hu matok? Lemi goru taine i dekai.” Habeto i suwoyuk i midi, bwen i liwo yangak ge bagod si malum, ge i mahave suwok.
27 Bobode nuwadiye si hape ge si nga, “Age heto tolomo ti ya? Bwagane yangak ge bagod, si longe halingane.”
Yeisu I Patileid Yayaluwo Bikbikine Si La Si Setuk Bobo heidiye
(Mak 5:1-20; Luk 8:26-39)
28 Sauge Yeisu i hadopanek i la i tan Gadara he wedi ganahao, i paidiid tomo ho-iwo si setagim he haliwage. Yayaluwo bikbikine si solavi heidiye, iloke wedi page i ngak suwok, tan bosowaine bobode si dedodogan he hiyede yake. 29 Petaege si gon si nga, “Helak Natune huwo, bwele mwatan u ginawi pagan heyai? Age nuwam u pelaseyai? Taine pepelase hana sauge sohode ti ya.”
30 Bobo hedi non lahine si miyemiye he yake ge si hagahaga, taine hedi bwage i demwalao. 31 Bwen yayaluwo bikbikine si hawanun heine si nga “Hebe u patile taganai, u patileyai ha setuk bobo hana non yake heidiye.”
32 Habe i liwo heidiye i nga, “Hu yogo!” Bwen si setagi ge si setuk bobo heidiye. Habeto bobo hedi non bwabwaligadiye si pededok he busunud, si la si pededau he soge ge si matadau.
33 Hebwaden si mamatahasik bobo habekik si patadei si la he hiyebe habeto bigi bwabwaligane si waseyan, ge si waseyan sahe i youmate tomo ho-iwo heidiye, hebwaden yayaluwo bikbikine si miye heidiye. 34 Bwen bobode bwabwaligadiye si leke hudiim he hiyebe si paidi Yeisu. Sauge si paidi, si hawanun gaigaisi heine tage i eseyok wedi ganahao.