15
Judahi’walaŋ fek foloohik diki foloŋ tagiŋ wendok mede mintaguk
Judiyahi noli Antiyokde wooŋ metam nohiye nadisukilitihinit Judahi’walaŋ feknit mokit uŋoŋ hatigiŋ indiŋ yeniyehitubu-didimegiŋ. “Hidi Judahi indi’walaŋ titiŋnik keleeŋ Mosesdi yodidimeguk unduŋ sigihik gitnem diki foloŋ fek mu tineeŋ adi Wapumdok gigit mu tineeŋ.”
Unduŋ yobune Pol dut Banabas adi nadiŋa siwe wapum tiŋa me noli Pol yakat dut Jelusalemde wooŋ Aposel heki eŋ me wapuhi dut bopnedok yogiŋ. Unduŋ tiŋa Pol dut Banabas adi Antiyokhi me noli kayoŋbopdi yenindapmaune noŋgoŋ ugiŋ. Wooŋ Fonisiya eŋ Samaliya maaneŋ yawooŋ me noli Judahi’walaŋ fekhinit mokit heki Bepaŋ’walaŋkade udanegiŋdok gigit yenintaune nadiŋa nohiye adi nadifo wapum hinek tigiŋ.
Unduŋ titawooŋ Jelusalem wosuwaune kayoŋbop hekidi yabuŋa nadifo tigiŋ. Kaŋ meyatdi kwanai tubune Bepaŋdi nemenemek tuguk wondok kahat tiyemgumuk. Kaŋ me nadisukilitihinit noli Falisi heki’walaŋ bophik gineŋ hatigiŋdi indiŋ yogiŋ, “Me nadisukilitihinit Judahi’walaŋ feknit mokit adi sigihik gitnem diki foloŋ fek tiŋa Moses’walaŋ Yodoko Mede keleneeŋ wondi kedem. Eŋ mu keleneeŋ wondi tuwot mu hinek tibaak.”
Unduŋ yogiŋ kaŋ Aposel heki me wapuhi dut noŋgoŋ bopneeŋ mede u yonadigiŋ. Yagigi hinek ila yonadigiŋ kaŋ Pitadi pilali indiŋ yoguk, “Hidi nu Bepaŋdi me noli Judahi’walaŋ feknit mokit Mede Momooŋ yenimbe nadiŋa nadisukilitineŋ yoŋa hidi’walaŋ lekiŋgoŋhik foloŋ naniŋguk u agaŋ nadiiŋ. Tiŋa Bepaŋ me welehik maaneŋ kadapmalakdi metam fekhinit mokitdok maaŋ nadiyemilak u mintadakaledok yoŋa Uŋgoniŋ Munabuli inditok kamenimguk undugoŋ hinek aditok maaŋ kameyemguk. Adi talik molomolom mu keleeŋ ninigikuk. Adi be indi, talik kubugoŋ gineŋ nihitubu-lodaaŋ ninigilune nadisukilitigumun doktiŋa welenik youtewalandaguk. 10 Kaŋ hidi maŋgoŋde Bepaŋ tikamanda timiŋa nemek malabumuŋ u koom mamani-papaniyedi be inde tagimnedok tuwot moŋ, u me feknit mokit Imeyout tigiŋ adibo tagiyemne yoiŋ. 11 Jesu Kilisto’walaŋ welesiloŋŋiŋdi indi be, be me feknit mokit heki maaŋ nihitubu-lodaaŋ ninigitak doktiŋa unduŋ mu titiŋdok.”
12 Me bop uŋoŋ hakiŋ adi kabup ila nadilune Pol dut Banabas adi Bepaŋdi saŋiniŋ yembune adi’walaŋ kudi tugumuk wendok kahat tiyembu nadigiŋ.
13 Pol yakat adi mede yodapmaune Jemsdibo indiŋ yoguk, “Me notneye, hidi mede i nadineŋ. 14 Saimon adi kobuk tububihila Bepaŋdi me fekhinit mokit hekidok maaŋ nadiŋa yabudokooŋ netok yehikahileguk u ninindakaleune nadiyam. 15 U polofet hekidi koom youkiŋ undugoŋ hinek mintalak. Koom indiŋ youkiŋ,
16 ‘Mindaŋkade Wapumdi kotigoŋ udaneeŋ buŋa Dewit’walaŋ yot gologuk u kotigoŋ tubupilalaat yolak. Nemek kadakagiŋ u kotigoŋ tutumbaaŋ makambiyalaat. 17 Kaŋ me Judahi’walaŋ feknit mokit yehikahile tugut heki adi maaŋ Wapum lohineeŋ. 18 Mede i Wapumdi koomkwaha yobu nadigiŋ.’
19 “Nu’walaŋ nadinadine adi indiŋ. Me fekhinit mokit Bepaŋ’walaŋkade udaneiŋdok malabumuŋ mu yemnim. 20 Adi tobo pepa hogok indiŋ youyemne kunali nadineeŋ. Nanaŋe bepaŋ yalayalaŋdok siloŋ tiyemiiŋ u mu nanaŋdok yeninim. Unduŋ tiŋa kefifile mu tiyaneeŋ. Tiŋa undugoŋ kale naŋgathinit mu nayaneeŋ, doktiŋa kale kodihik foloŋ ibikilitiune kumiiŋ u maaŋ undugoŋ mu nayaneeŋ. 21 Moses’walaŋ Yodoko Mede u Judahi indi’walaŋ bopyot indigoŋ tuwot Sabat nai foloŋ hogohogok kunalu nadiiŋ, be medeŋiŋ yokwet wapuhi indigoŋ yohautaune nadiiŋ.”
Judahi’walaŋ feknit mokit agaŋ nadisukilitigiŋ aditok pepa youyemgiŋ
22 Unduŋ yobune Aposel heki eŋ me wapuhi noli adi kayoŋbop dut noŋgoŋ bopneeŋ me neeŋ yehitubu-mintaaŋ yeniŋkulune Pol yakat dut Antiyokde uuŋdok yonadigiŋ. Yonadiŋa meyat lufom me wapuhi dabugoŋ yabunadiyagiŋ wohik Sailas dut Judas (wou noli Basabas niyagiŋ) yehitubu-mintaŋ 23 pepa indiŋ youyembu tiŋa ugiŋ.
“O notniye, Judahi’walaŋ feknit mokit, Antiyok, Silisiya eŋ Siliya kwet hatiiŋ.
Aposel eŋ me wapuhi indi hiditok welemomooŋ mede kamehamam. 24 Me noli indi’walaŋ bop gineŋ iŋoŋ ugiŋ wooŋ mede hanimbune hidi welemulap be nadilakata tigiŋ u indi’walaŋ manik mu tiŋa wooŋ yogiŋ. 25 Unduŋ doktiŋa indi iŋoŋ me noli maaŋ medenik tiŋa wooŋ hanindok yoŋa Pol yakat dut yeniŋgumun. 26 Meyat adikuyeŋ hatihatihik Wapumnik Jesu Kilistodok mindapmagumuk. 27 Kaŋ indi me yehitubu-mintagumun Judas dut Sailas, ala adi mede pepa gineŋ youhamam u mahikdi maaŋ hanimbune nadineeŋ.
28 Indi Uŋgoniŋ Munabuli dut welekubugoŋ tiŋa malabumuŋ mu hamdok yoŋa mede indiŋ hogok keleeŋ hatidok yoyam. 29 Hidi nanaŋe bepaŋ yalayalaŋ yemiyaneeŋ u mu nayaneeŋ, be kale naŋgathinit mu nayaneeŋ, be kale kodihik foloŋ ibikilitiu kumiiŋ u mu nayaneeŋ, tiŋa kefifile maaŋ undugoŋ mu tiyaneeŋ. Kadakaniŋ hogohogok indihi u sigilulum tiyemiŋa kedem hogok hatiyaneeŋ.
Unduŋ hogok.”
30 Pepa unduŋ youla yembu tiŋa Pol yakat dut Antiyokde wooŋ metam nadisukilitihinit yehibopneeŋ pepahik yemgiŋ. 31 Kaŋ metamdi yeniŋkiliti mede pepa foloŋ kunali kaŋ nadifo wapum hinek tigiŋ. 32 Sailas dut Judas adi nehi polofet doktiŋa metam yehitubu-kilitiŋa mede momohi noli yeniŋgumuk. 33-34 Unduŋ tiŋa uŋoŋ muniniŋ hatigumuk kaŋ nohiyedi kotigoŋ welekulema foloŋ yapmeune me yeniŋkulu bugumuk’walaŋ udanedok yeniŋgiŋ.* 35 Kaŋ Pol dut Banabas adi Antiyokhi’walaŋ talitimeŋ heki dut uŋoŋ hatiŋa metam Wapum’walaŋ Mede Momooŋ yeniŋa yenindidime kwanai tiŋa hatigiŋ.
36 Hatitauyeeŋ heleniŋ Poldi Banabas indiŋ niŋguk, “Kamiŋ yokwet wapuhi gineŋ Wapumnik Jesu Kilisto’walaŋ Mede yoyaugumutneŋ wooŋ me notniye debek hatiiŋ yabudim.”
37 Unduŋ yoguk kaŋ Banabas adi Jon wou noli Mak adi maaŋ noŋgoŋ nagila uuŋdok yoguk 38 iŋgoŋ Pol adi koom talik nai niŋ yaugiŋneŋ mu yaudapmaaŋ Pamfiliya uŋoŋ wooŋ talik baniŋ yapmeeŋ uguk, doktiŋa nadiune tuwot mu tuguk. 39 Unduŋ doktiŋa nehi uŋgoŋ siwe tugumuk tiŋa daneeŋ Banabas adi Mak nagila Saipalasde ugumuk. 40 Kaŋ Pol adi Sailas kahileeŋ nagilune kayoŋbop nohiye adi Wapum’walaŋ kulema foloŋ yapmeune ugumuk. 41 Wooŋ Siliya dut Silisiya maaneŋ yauŋa kayoŋbop yehitubu-kiliti tiyaugumuk.
* 15:33-34 Nadinadi me nolidi mede niŋ maaŋ yowo 34 gineŋ hata yoiŋ. Mede u indiŋ 15:34 [Iŋgoŋ Sailas adi uŋgoŋ hatidok yoguk.]