11
Petoro Eŋe Kornilius Wane Donkisi Mali Malip Magu Yerusalem Edange
Petoro eŋe qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino Anutu wane don edange, aposolo natne so mali malip magu Yuda kepe korop Anutu wane don kisi ea detkakoi. Naso yewao mali malip magu keueno ŋine ŋei natne edo iwa yale rakoi, “Ŋei qelaŋ natne Yuda ŋadino eŋe Yesu mogat kakei wane, yaene solaine kitasikei.” Pakimo, Petoro eŋe Yopa ŋine zinge Yerusalem ari lotkeki paki, Yuda ŋei edo Petoro ra wetkakoi, Eŋe iwa yale rakoi, “Ŋei ea eŋe yaene solaine mi kitatkoi, ge eŋane matko arikone, ari ŋei yewa eŋe yaene solaene mi kitatkoi, ge eŋerop mere ŋara nekone!”. Yale rau so Petoro eŋe kine kine wakonge, ea korop ra qelaŋane edange.
“Kaiwe mane na Yapa matko meŋenka more kulu kulu mane kakole, laplap suaine wakonge, kine kine natne eŋe laplap ea nat parom etke so etke piseke so yale waka laplap qeliwo ŋine qeredege ket more, naŋane osono lotkeke, na mat osomine, osom zubaine, koma, logum, parewa so naŋi zubaine laplap kotino ongole. Pakiso, ŋei maneŋo nolatke, ‘Petoro, ge wie more engu nenom!’ Ŋo, na mainge rakole, ‘Waom, na mi okanikale midakaka! Mose eŋe osom kine kine mi nenine rake, sogino na osom ea mi nekole’ . Ŋei ea qeliwo ŋineŋo koso nolatke, ‘Anutuŋo kine kine ea mo raki libeka okange, ge maine misuk raikene, ‘mi nenine.’ 10 Atak karewe laplap ket wakongi kawe, so koso qeliwo wake. 11 Naso yewao Kornilius wane ŋei karewe Sisaria ŋine Simon wane matko lotkekoi. 12 Asu Koboboineŋo naŋano wakonnane rake, ‘Ge eŋerop ikop arinom.’ Ŋei 6 ŋenze mali malip magu, Yopa ŋine eŋe narop weneŋ Siraria arikoi, paki ŋene koropŋo Kornilius matko wa ketkone. 13 Eŋe eŋine donkisi ŋedange, eŋe aŋelo maneŋo matine koto wakonkaki paki olatke, ‘Ge ŋei mane Yopa birakanom, eŋe ari Saimon Petoro maratka more, iwa iwenka sariake. 14 Petoroŋo don welerop ŋidaniake, ea wane Anutuŋo ge so dokoŋone baŋ korop ma menaŋ ŋuniake’ 15 Pakiso, na eŋe don kieke edanbe, so Asu Koboboineŋo eŋane kuteno ketke, Asuŋo sogino ŋenane kutzo ketke, masi yaleka okane ketke. 16 Ketki, so na don mane detsorokkole, Waomzeŋo rake, ‘Yohane eŋe ŋei ŋerep doku tauonge, ŋo, noŋo ŋine Asu Koboboine ŋibonikale.’ 17 Sogino ŋene Waomze Yesu Kristo mogatkaŋem so Anutuŋo ŋene Asu Koboboine ŋebonge, naso iwa na kaulukmaile, yalewaka, Anutuŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino, Asu Koboboine ebonge, na Anutu maine mi rawetkakole!”
18 Petoro eŋe raki qoeki, mali malip magu eŋe dere more, Petoro mi rawetka more, Anutu wane eŋetine mau waki rakoi, “Anutuŋo rake, ‘Ŋei ŋerep qelaŋ, Yuda ŋadino, eŋe sotene ŋadek kaikeiwo, na eŋe ebuwe gege togongo wakesikei.’ ”
Mali Malip Magu Eŋe Antiok Matko Gekoi
19 Naso sogino Kaunsol eŋe Stiwen qeu seukki, so mali malip ŋei ŋerep wikile suaine detkoi, ea wane kakak nagu arikoi, eŋe Yerusalem ŋine Ponisia kepe, Saiprus sia so Antiok matko arikoi. Eŋe Yuda ŋei ŋerep eŋanoka don kisi maine ra qelaŋane edangoi. 20 Ŋo mali malip ŋei natne, Saiprus sia so Sairin matko ŋine eŋe qelaŋ ŋei ŋerep, Yuda ŋadino gekoi, eŋano yaleka ra qelaŋane edangoi, eŋe Waomze Yesu wane don kisi maine Antiok matko ra qelaŋane edangoi. 21 Waomzeŋo ŋei ea zonom ebonge, ea wane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom malipka more, Waom wano wetene maingekoi.
22 Mali malip magu Yerusalem kotino gekoi, eŋe donkisi ea dere more Barnabas, Antiok matko birakau arike. 23 Barnabas eŋe Antiok ari lotke more, so Anutuŋo dalino ŋei ŋerep mosop onge, eŋe ea ka more bakomine kitoke. Eŋe ŋei ŋerep qebinone rake, “Ŋine Waomze wetŋineŋo naso baŋem malip kaikei.” 24 Barnabas eŋe ŋei wele, mali malip so Asu Koboboineŋo eŋano watke rokop kake, ea wane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom mogat kakoi.
25 Urata ea qoeki so Barnabas eŋe Tarsus matko ari Saul ziaŋkake. 26 Barnabas eŋe maratka more, Saul iwenkaki ere Antiok arikoik. Koma weku Saul so Barnabas mali malip magu eŋerop lewaŋgoi, ere ŋei ŋerep magu suaine kito ebongoik. Antiok mat welaine eŋe malip malip magu eŋane masi ka more, eŋetene “Kristen” edorakoi. Eŋet iwa sogino mi wakonge.
27 Naso yewao propet ŋei natne eŋe Yerusalem ŋine Antiok arikoi. 28 Ŋei mane, eŋetine Agabus, eŋe mali malip magu keueno wie okora more, Asu Koboboine eŋane zonomineŋo olatki rake, “Ŋara wane bodi suaine kepe baŋem kepe baŋem wakoniake”. Naso Klaudius, Roma kepe ware ware geke, naso ea ŋara wane bodi wakonge. 29 Mali malip magu, eŋe lewage rau togoleke, “Ŋene bonep bonep wesi aboŋze wane kop qeturage more, mali malip kimaze Yuda kepeo birakakene.” 30 Yale ra more wesi aboŋ qeturage more, Barnabas so Saul eponbi, so Barnabas so Saul ere Yerusalem ma ari more, mali malip magu ŋei suaine ebongoik.