27
Paulo Roma Ariakane Eŋe Seki Make
Ŋene seki ma more, Itali arikenane don mo ma togolekoi paki, eŋe Paulo so mulap ŋei natne, ea kawali ŋei(100) zaleene yalewaŋo eŋane ware ware ŋetne, eŋetine Yulius, eŋane meteo biraongoi, kawali ŋei yewa eŋe Sisa wane magu. Ŋene Adramitium eŋane seki mane eŋe Asia mat suaine ea wane sawekino ariakane okangi, so ŋene yewa wane kutno sontake wakone, pakiso qoe arikone. Aristarkus eŋe Tesalonaika matko, Masedonia kepeo ŋine, eŋe ŋenerop weneŋ arikone. Kaiwe maneo ŋene ari, Saidon ea lukkone, yewao Yulius eŋe Paulo masi maine okankake, paki Paulo eŋe ari kimakoune one more, eŋano ŋine ŋara kine kine maratkake. Ŋene Saidon qelige ariŋem, momoŋo qebin ŋonge, ea wane seki eŋe wa Saiprus ŋadino arike. Ea wane, ŋene Silisia so Pampilia osoetno yewaka kiwet kitare sari, Lisia kepe wane mat mane, eŋetine Maira, ea lotkeakane. Mat yewa wane kawali ŋei eŋane ware ware ŋetne kapten mane, oŋo Alekzandria eŋane seki mane, Itali ariakane okange, eŋe maratka more, so ŋebu ari seki yewao biraŋongi wakone.
Paki ŋene ea ŋine qoe more, seki yewa eŋe bororom bororom ariki, ea qeka geŋem naso natne midake, paki ŋene urata suaine ma sari mage, Nidas mat osino lotkekone, paki momo suaineŋo numa leŋŋongi, koso arikenane numaze mi lotkeki, ŋene Salmone osino Krit sia ŋadino lolike arikone. Eŋe urata suaine mau, Krit sawek qe kororoŋ mogare gemage, baŋ mat mane eŋetine, Seki Wake Waket Maine, ea ari waketkone, eŋe Lasea mat suaine osino.
Ŋene naso kiroroine yewa metkone, met mageŋem takotke numa ari ari, eamo zok kiwet borike, onoka wane naso yewao Yuda eŋane Tau Met Met naso ea mo yuange. Ea wane Pauloŋo edane rake, 10 “Ŋei nau, na kamaile, yemo ŋenane numaze iwa ŋine koso arikene, eamo baŋ kakarauk kaikene, eamo baŋ aboŋ korop so seki weneŋ mataliake, so ŋei gegeze weneŋ midayake.” 11 Ŋo kawali ŋei eŋane ŋetne, eŋe seki ware ware so seki welaine erane don dere malipkake, ŋo Paulo wane don ea yemo mi malipkake. 12 Ŋo momo nasoo sawek yewao seki okora okora wane zake mat maine mida, ea wane ŋei loutne seki kutno metkoi, eŋe ea qelige more maine ari Piniks lotke more, mat yewao mesikei wane ra togolekoi, onoka wane momo suaine puange, ea wane, Piniks ea yemo Krit wane sawek mane seki okora okora wane basis maine. Qekatno wane momo maine mi puaniake.
Dibom Suaine Wakonge
13 Rai momo lupluwine kieke puangi, so eŋe rakoi, ŋene don tegoze au more pisekone, ea maine teweke okangene, eso eŋe aŋka warageu waki, so seki mau qalak mogare Krit sia osino arike. 14 Ŋo mi azongi momo togogole mane “Yawara,” oramami, siao ŋine puangi ketke. 15 Ket eaŋo seki qe main qein maki, so sekiŋo momo oken ariakane kop mi okange, ŋene ea maŋem ariakane, eamo yeine qeliŋgone pakiso, momoŋo tewekŋone arike. 16 Ŋene sia nigatne Kauda yuane raiwoken arikone, yewao ŋene qekatne natne marat kakone, yewa ŋene qeka maka natne weneŋ maratka more, seki wane digi mulapŋo lukkone. 17 Eŋe digi ea waraŋkau, seki kutno waki so mulap natneŋo makatake sekiwo walipka more pisekoi. Eŋe sekiŋo Libia wane qalak meuno wa soŋageakane kaetonge, eso eŋe seli mau ketki so seki qeliŋkau, momoŋo qebinkaki arike. 18 Momo suaine takotke qeki, dibom suaine, eso kaiweine maneo yemo eŋe kieke, seki wane aboŋ qakeu kiwetko ketke. 19 Pakiso kaiwe karewe yewao eŋe seki wane mulap so aboŋ natne enŋene metenenŋo ma qakeu kiwetko ketke. 20 Kaiwe loutne ŋene kepe deine me serekin mane mi kakone, so momoŋo takotke togogole puange, naso yewao ŋene waetne arikenane wetkekone, ŋo koso seukkenane weneŋ detkone.
21 Urata ŋei eŋe ŋara mi nene naso kiroine yaup tau gekoi, ŋado Pauloŋo ŋei kaiteno wie okora more rake, “Ŋei nau, ŋine naŋane don maine detpi rap, paki ŋene Krit sia mi qelige sariŋem rap, yemo ŋene kakarauk korop iwa so aboŋ, ea mi mataliŋem rap, 22 ŋo, na iwa qebin ŋunmaile, ŋine togoleu, ŋinano ŋine manŋo gegeine baŋ mi qeliŋgi siukeake, sekiŋoka weku yemo baŋ siukeake. 23 Na Anutu wane urata ŋei, na eŋane ewine kito okanmaile, yatne ruoo Anutu wane aŋeloŋo naŋano sari more, nolale reke, 24 ‘Paulo, ge misuk kaet ganiake, ge Roman gavaman ware ware suainane kaitko siluŋ okorakene, so Anutu eŋe eŋine wet menaŋinane okanmaike, ea wane eŋe geŋane ra more, ŋei korop seki koto gerop gemami mapik oniake.’ 25 Ea wane, ŋei nau, ŋine togoleu! Na Anutu malip kamaile, eŋe don kine kine nolalike, ea wane rokop baŋ korop mayake. 26 Ŋo momoŋo ŋene baŋ puan ŋongi, qalakko sia natne mane waikene.”
27 Ruo 14 okangiso, momoŋo ŋenane seki qebinkaki, Mediterenian kiwetko wawa ket ket lolike pake. Ruo banino, seki wane urata ŋei eŋe detpi, ŋene kepe osino lotkekone, yale okange. 28 Ea wane eŋe wesi mane mulapko luke kiwetko birau ketki, koso warageu saki mulap darapŋo kiwetko ketke, ea dapotkoi. Mulap wane kiroineine ea 40 mita. Nigatne ari ari more, eŋe mulap ea koso kiwetko birau ketki, koso warageu saki dapotpi, 30 mita yale okange. 29 Ŋenane sekizeŋo karabaŋ kutno wayakane eŋe kaetonge, eso eŋe aŋka etke so etke(4) ŋadino ŋine biraonbi ketkoi, pakiso kepe qayakane meŋenkakoi. 30 Seki wane urata ŋei eŋe sekiwo ŋine kaet arikei wane okane, eŋe digi mane qei qoroŋ qoroŋ kiwet kutno ketki, isione more rakoi, eŋe aŋka natne seki sotno ŋine birau kiwetko kesikei, 31 ŋo Paulo eŋe one more kawali ŋei ŋetne so kawali ŋeikoune edange, “Seki wane urata ŋei eŋe seki kutno mi mere more seki qeliŋ kaikeiwo, ŋine korop seukkei.” 32 Yale raki, so kawali ŋei yewa eŋe digi wane mulap kitatpi paki, qeliŋkau arike.
33 Kepe mo qayakane okangi, Paulo eŋe ŋei yewa edo ŋara nekei wane raone rake, “Ŋine toma sari mageu, mo kaiwe 14 ukude lelemaike, ea wane na ra ŋunmaile. 34 Na ŋine meŋen ŋunmaile, ŋine ŋara natne neu, ŋinane leweŋine zoune mane baŋ mi siukeake, wikile mane mi desikei.” 35 Paulo eŋe yewa raki qoeki, ŋado bret natne ma more eŋane kaiteno korop Anutu bakomine kito more, ea mapokike paki, kieke neke. 36 Pakiso eŋe korop zonomene motki, yaleka ŋara natne nekoi. 37 Ŋene ŋei korop 276ŋo seki kutno gekone, 38 ŋei korop ŋara neu rokop ongi, so ŋado sekiwo ŋine wit peike qakeu kiwetko ketki so seki ewekke.
Seki Qalakko Borike
39 Pakiso kepe qaeki, seki wane urata ŋei eŋe kepe yewa mi detkakoi, ŋo eŋe sotne mane qalakine weneŋ pake, eso eŋe dere rakoi, maine yale okaniakeo, yemo ŋene seki maŋem qalak yewao kere kitoyake. 40 So naso yewaoka eŋe aŋka etke so etke ea wane mulap kitatkoi, so mulappa dama dama malipkaki mainge okanmaike, ea siwot warekoi. Pakiso eŋe seli abonbi, sotno waki, so momoŋo puane seki qebinkaki arike, paki qalalage qalakko arike. 41 Ŋo seki eŋe lawao wa qe more, qalakko soŋage metke, seki sotne eŋe makatake metki, mau mi qoe weteke, eaka dibom suaineŋo seki kainoken eamo rasipokki, din bun wiri ket arike.
42 Kawali ŋei eŋe mulap ŋei korop engu wareu, eŋano ŋine maneŋo kaet logone qalakko mi ariakane wetkekoi. 43 Ŋo, kawali ŋei ŋetne eŋe Paulo loloŋ kayakane wekeke, eso ea wane eŋe ŋeikoune yewa mi okanikei wane rawetonge, ea wane turuŋine yemo eŋe ŋei korop logo logon wane kine detkoi, eŋe alakane sontake kiwetko ket more, logone ari qalakko wakei wane edange. 44 Wele korop eŋe palaŋ kutno so seki wirike, ea wane eki sisine eaoka more qesuŋka more, logone arikei wane edange, ŋene yalewa okane more koropŋo maineka qalakko ket warekone, ŋo ŋenano ŋine maneŋo mane mi siukke.