4
Petoro So Yohane Epu Lukotkoi
Petoro so Yohane ere ŋei ŋerep don yeka edane okorauk, pris so Bakom Urum wane tebe ŋei ware wareene so Sadusi ŋei eŋe erano sarikoi. Eŋe sot osi osi okangoi, yemo onoka wane mida, Petoro so Yohane ere ŋei ŋerep miti edane more Yesu eŋe seu seuo ŋine wisikae wieke, ea wane kine, so ŋei seu seune eŋe baŋ ge mage korop wisikae wie warekei, ea wane kine korop ra qelaŋane edan warekoik, ea wane eŋe erane detpi borike. Pakiso eŋe epu lukore more, dongo biraotkoi, ŋo kepe mo qoekane mulap urumgo bira otpi pauk, kepe qaeke. Ŋo Petoroŋo miti don edangi detkoi, eŋano ŋine ŋei ŋerep loutneŋo don yewa detluke malipka warekoi, ŋei ŋerep yewa eŋane zaleene 5 tausen.
Petoro So Yohane Kaunsol Eŋane Kaiteno Don Rakoik
Kepe qaeki, Yuda ŋei wawaine, ŋei ŋetne, so don ra rokop wane kine dereret ŋei, eŋe Yerusalem lewaŋgoi. Pris suaine eŋetene Anas so Kaiapas, Yohane so Alekzander, so natne Pris Suaine eŋane magu, eŋe weneŋ korop lewaŋgoi. Paki rau, aposolo etke ere epu ari kaiteno biraotpi okorauk, so qeson ore rakoi, “Ŋire ma zonomgo kine kine yewa okanmamik? So ma eŋetko masi yewa mamamik?”
Pakiso, Petoro eŋe Asu Koboboineŋo kotino watkeki edane rake, “Yuda ŋei wawaine, so ŋei ŋetnekopze korop rawe detpi, Ŋere ŋei mane kine boriworine iwa qesiŋka more mate menagike, ea wane ŋine iwa ŋere qeson ŋotmami, ŋei yewa eŋe daleo okane menage numa gegeine wakonike, ŋine ea wane kine desikei wane zok pidiŋ ŋotmami. 10 Ea wane yemo rawe ŋine so Israel magu korop detwareu, ŋei iwa ŋinane kait ŋino okoramaike, yemo Yesu Kristo Nazaret matko ŋine, eŋe ŋido kibeŋ qabego qeu seukke, pakimo, Anutuŋo ma wirik kaki, wisikae wieke, eŋane eŋetinane zonomŋo maki menagike. 11 Yesu eŋe weku, mokaka Dawitŋo Yesu wane ra more Anutu wane papiao iwa yale qeke,
‘Mat mama ŋei ŋine Yesu eŋe bosiŋ qotkoine ra qikkau, eaŋo qeinge more bosiŋ togogole okange okoramaike.’
12 Qesi qesiŋ yemo eŋano weku paki kamaine, kepe baŋem ea ŋine Anutuŋo eŋet kuneŋine mane mi ma wakone sikan ŋonmaike, oŋo koso ŋebuyakane. Miti don yemo ŋeiwo mi pamaike, me ŋei mane wane eŋetko lipaŋka more mena menaŋ eamo kepeo mi pamaike.”
Ŋei Don Teweke More Waom Don Qeli Qeliŋ Yemo Mi Pamaike
13 Kaunsol eŋe otpi, Petoro so Yohane ere ŋei yauwine, ere kibi urumgo mi gekoik ŋo kaet etne midaine don togoleka ra qelaŋane edanbik, eŋe dere more ze qokonge, so ere Yesurop mo weneŋ gekoi, yewa eŋe mo detluk otkoi. 14 So ŋei solaine mauk menaŋge, numa gegeine wakonge, eŋe mo yewa ererop okoraki kakoi, ŋo siluŋ ea wane don turuŋine mainge etanikei wane numa zuaŋgoi. 15 Zuage more, Petoro so Yohane ra otpi, ere Kaunsol urum qelige qeinat ketpik so eŋe enŋeneka don urata suaine zok auye more rakoi, 16 “Ŋene ŋei etke iwa daleo okan osikene? Ere masi kine mane memik, ea wane don kisiineŋo mo Yerusalem ariki, ŋei ŋerep koropŋo detwaremami, ea ŋene maine mi motkekene. 17 Ŋo ge mage don yewaŋo sua ŋei ŋerep eŋano yau yaup ariakane, ŋene togoleka ra togole otŋem ere koso ŋei ŋerep natne Yesu wane eŋet mane mi ra qelaŋane edane arikeik.”
18 Eŋe yale rau paki, koso etorau, ere urum koto wauk, eŋe Yesu wane don kisi mane mi ra qelaŋane edanikeik wane, so eŋet yewa ŋei ŋerep natne koso mi kito edanikeik wane ra togole otkoi. 19 Ŋo Petoro so Yohane eto yemo mainge edane rakoik, “Ŋine ŋidom ra detpi, ŋere ŋinane don tewekete paki, Waom wane don qeligete Waomŋo detki menageake me? 20 Iwa yale wane, ŋere kine kine mayakatne mo wakongi, deseŋo kakote, so ketseŋo det warekote, yewa ma waluke ma gege eamo mi okanikete.” 21 Paki, Kaunsol eŋe don togoleka etane more bira otpi arikoik, iwa yale wane, ŋei ŋerep eŋe masi wakonge, Waom bakomine kitokoi, ea wane etkukei wane numaine zuage more qeliŋgoi 22 Ŋei kine borikine Petoro ŋo Yohane eto mauk menaŋge, eŋe komaine mo 40 yuange.
Ŋei Ŋerep Mali Malip Korop Eŋe Togolekei Wane Waom Meŋenkakoi
23 Petoro ŋo Yohane ere zinge kimakopetne eŋano ari more pris suaine so ŋei ŋetne edo donba etangoi, yewa wane don kisi korop edan warekoik. 24 Pakiso, eŋe detwareu qoeki, wetene qeturage more, iwa yale rau paki, Waom meŋenkakoi, “O Waom, ge qeli so kepe so kiwet so yeye kine kine ea wane kotino pamaike, korop ma wakon warekone! 25 Goŋo Asu Koboboine tale kanom oŋo ŋaboze Dawit, geŋane qelit ŋei, eŋane wetino don motki, iwa yale rake,
‘Qelaŋ ŋei eŋe onoka wane koto gerep zok okane gekoi, ŋei ŋerep eŋe onoka wane wet yau yaup motkoi? 26 Kepe baŋem ŋei waom eŋe mo aboŋene makoi, ware ware eŋe mo wekuoka qeturaŋgoi, Waom so Mesiaine ŋaba osikei wane.’
27 Welekatne, Herot so Potius Pilat ere mo mat suaine yewao qelaŋ ŋei so Israel ŋei ŋerep eŋerop qeturage more, Yesu geŋane qelit ŋei koboboine, ge Mesia bira kakone, eŋe ŋaba kakei wane lewaŋgoi. 28 Eŋe qeturage lewaŋgoi, yemo ge mokaka geŋone zonomŋonane so wetŋonane don togonŋone ra togole motkone, wele ŋado wakoniakane, yewa korop ma wakon wareke. 29 O Waom, iwa yemo ge eŋane qom sua don gereunerop ramami, yewa dere ma papap kaikene, paki, qelit medewekopŋone ŋene qesiŋ ŋonnom togole more, don kisiŋone kaet midaine ra qelaŋanikene. 30 Okanŋem, ge meteŋone ma wie more, zoma ŋei ŋerep ebunom menaŋgei, so masi kine kine togole korop qelit ŋeiŋone koboboine, Yesu wane eŋetko ma warekene.”
31 Yale ra meŋenkau qoeki, matpa lewage metkoi, yewa qiseke, pakiso, Asu Koboboineŋo ket more korop qe watone rokop ongi, Waom wane don kisi yewa kaet midaine togole more ra qelaŋane arikoi.
Doku Tau Tau Magu Eŋe Wet Weku Okane Gekoi.
32 Doku tau tau magu mali malip korop eŋe wetene so dereretene wekuku motpi paki gekoi, maneŋo kine kineine mane ea wane iwa nae bonepne yale mi ramaŋke, midakaka, eŋe yeye kine kineene bonep bonep yewa korop qeturaŋene pa ebongi, ma poke amanagu okane gekoi. 33 Pakimo, aposolo eŋe Waom Yesu seu seuo ŋine wisikae wieke, ea wane don kisiine zonom gorop ra qelaŋane ariu, enŋene don so dereretene ea manerop sua ariki paki, Waomŋo doku tau tau magu yewa eŋane zok manerop siminkaki, qesiŋone more mauluk one mosoponge. 34 Eŋane keueno ŋine ŋei maneŋo aboŋ kine kineine midaine ma zuaŋ mane mi okane geke. Ŋei natne kepe saienerop me matenerop, eŋe ŋei natne sunonbi, edo ea wane lewine wesi ebon okangoi. 35 Pakimo, eŋe wesi yewa mainge ma sari aposolo ebon okangoi, eso aposolo edo wesi yewa mage more ŋei ŋerep yeye kine kine mane wane zuaŋgoi, yewa ma poke qesiŋone gekoi. 36 Eso ŋei mane geke, eŋetine Yosep, aposolo eŋe Barnabas oramaŋkoi, ŋenze dongo, “ŋei wetze ma togole,” eŋe Lewi, Yuda wane magu maneo ŋine, Saiprus Siao wakonge, 37 eŋe kepeine sisine nat ŋei mane mangi, oŋo lewine wesi mangiso, wesi yewa koropka mainge ma sari aposolo ebonge.