9
Saul Eŋe Wetine Maingeke
Naso yewao Saul eŋe Waom suainane dokoine engu mataliongi, seukei wane don togogole rake, ea wane eŋe Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋano ari, olale rake, “Ge kibi mane Yuda magu Damaskus matko gemami, eŋane qe ninnom, ge iwa yale qekene, ‘Ŋene Saul iwa bira kaŋem ŋinano umaike, eŋe ŋei so ŋerep magu Yesu mogat kamami, ea ziaŋge ebu ma waraŋone, Yerusalem sari mulap urumgo biraoniake, ea wane birakamaine.’ ”
Eso Saul eŋe Yerusalem mat qelige more, moea Damaskus arike, eŋe ari Damaskus osino lotkeki, ikop eaka qelaŋan mane qeliwo ŋine yewaka eŋano ket more qelaŋan kake. Qelaŋan yewa mo zok manerop togogole. Paki Saul eŋe mo eaka kepo ket rasu pa more, detki ŋei maneŋo don mane iwa yale olale rake, “Saul, Saul, ge onoka wane na neku matali qetali okan nanmaine me?”
Saul eŋe rake, “Waom, ge maŋo?”
Pakimo eŋe rake, “Na Yesu, ge na zok manerop matali qetali okan nanmaine. Ŋo ge siluŋ wie more, Damaskus mat suaino waketnom, pakimo baŋ ŋado ŋei maneŋo ge kine kine mane onokaka makene, ea eŋe golasiake.”
Ŋo ŋei natne eŋe Saulrop weneŋ arikoi, eŋe doneene midaki, zonomene ketki okorakoi, so eŋe don rake, ea detkoi, ŋo eŋe ŋei eŋine mane mi kakoi, Saul eŋe wie deine pore kaki, deine zok mupke panamange, ea wane eŋe qesiŋka more, metino malipka ma ari Damaskus matko waketkoi. Eŋe kaiwe karewe yale deine yeka mupke metki, eŋe ŋara doku mi neke yaupka pake.
10 Yesu wane qelit ŋei mane eŋe Damaskus matko geke, ŋei ea eŋetine Ananias, eŋe kulu kulu mane kaki, Waomŋo Ananias orake, paki eŋe olale rake, “Ananias!”
Ananias eŋe dere more mainge rake, “Waom, na iwa metmaile.”
11 Waom eŋe Ananias olale rake, “Ge wie, numa eŋetine, ‘Numa Koboine,’ yewaka ari Yudas wane matko wa more, ŋei mane eŋetine, Saul, eŋe Tarsus matko ŋine, eŋe ka more, eŋine eŋetinane qesonnom, so eŋe yewa meŋenka metmaike, ea marat kam paki, eŋine kanom, 12 Saul eŋe solainane deine ea mo welekatne mupkeke, ŋo eŋe kulu kulu mane iwa yale kake, eŋe kaki ŋei mane eŋetine, Ananias, eŋe sari saket metine mawa eŋane kutno motke, paki eŋe deine ea koso mo maine menaŋkake.”
13 Ananias eŋe Waom wane don dere mainge rake, “Waom, ŋei ŋerep loutne eŋe ŋei ea wane donkisi nolatkoi, eŋe Yerusalem mat kotino geŋane ŋei ŋerep magu masi kine kine qotkoine okan one more zok manerop matalionge, so koso, 14 Mosop Ŋei Suaine eŋano ŋine rako rakok kibi maki, ŋei ea iwa Damaskus birakake, eŋe ŋei ŋerep iwa geŋane eŋet gora magemami, ŋei yewa oŋo geŋone magu ea ebu ari mulap urum togole bira oniakane sarimaike.”
15 Pakiso Suaineŋo iwa yale olatke, “Ge arinom, na ŋei ea naŋane qelit qeqe uratane mayakane mo birakakole, oŋo Israel kotino ŋei ŋerep, so ŋei ŋerep Israel ŋadino qelaŋ gemami, so kepe ware ware suaine, eŋane kaiteno naŋane eŋetne ra qelaŋoniake, ea wane ge arinom, 16 eŋe naŋane ra more wikile desiake, na noŋom wikile kine kine mo ea sikan kaikale.”
17 Waomŋo yale raki, Ananias eŋe ari more mat ea wane kotino waket more, metine mawa Saul wane kutno more rake, “Saul kimane, ge iwa sari dumao Yesu kene, Waomze Yesu oŋomka na geŋano bira nanmaike, ea wane Yesu eŋe deŋone ma menaŋgane more, Asu Koboboine qe watke more rokop ganiake.” 18 Ananias eŋe don olatki qoekiso, ikop yewaka kine kine natne, zawon lesoine yaleŋo Saul wane deino ŋine qoe qake ketpi, deine menaŋge, so eŋe wie okoraki mo Ananiasŋo doku taukake. 19 Saul eŋe ŋara neki ŋado zonomine koso motke.
Saul Eŋe Damaskus Matko Don Maine Ra Qelaŋange
Saul eŋe malip malip ŋei ŋerep eŋerop Damaskus matko kaiwe kareweka geke, 20 so eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo koboine ari more, Yesu eŋe Anutu wane gipole ea ra qelaŋange.
21 Ŋei ŋerep korop eŋe Saul wane don ea dere more, oŋaene qaeki, auye rakoi, “Ŋei yewaŋo ŋei ŋerep loutne eŋe Yesu wane eŋet ora bukeu wake, yemo korop mo Yerusalem mat kotino ŋine enguki seuke siukwarekoi, wane eŋe koso ŋei ŋerep ea yaline eŋe ebu more Mosop Ŋei Suaine, eŋano bira oniakane matzo iwa sarike.” 22 Ŋo Saul wane don raraineŋo yemo zok manerop zonominerop, ea Yuda eŋane Damaskus matko ra qelaŋange, so Yesu eŋe Kristo eŋe kepe ŋei magu borikino ŋine makok ŋoniakane, Magakŋo birakaki ketke, eŋe Saul wane don ea dere more Yuda ŋei Damaskus gekoi, oŋaene qaeki qiseu paki, don natne ra maket birakakei wane mi okangoi. 23 Kaiwe loutne qoekiso, Yuda edo lewage more Saul qeu seukeakane don numaine ra ma togolekoi, 24 ŋo ŋei maneŋo Saul don dereret ea mo olatke, paki Yuda ŋei eŋe mat suainane madet baŋem ea mo korop warekoi, ea mo ruoo so kaiweo Saul qeu seukeakane ra more yale okangoi. 25 Ŋo ruo mane Saul wane dokoine, eŋe Saul ma more mat wane wesi sen aŋaine mau lotkeki iwenka ari rosa suaine kotino birakau waket metki, so dokoine eŋe rosa mulapŋo bororom bororom mau qoroŋ qoroŋ ket kepo kitoki, Saul eŋe saket arike.
Saul Eŋe Yerusalem Geke
26 Saul eŋe Damaskus qelige more, Yesu wane dokoine marat oniakane Yerusalem arike, eŋe Yesu dokoine eŋerop weneŋ lewaŋgoi wane ra arike, ŋo Yesu wane dokoine eŋe Saul mo Yesu wano takotkike, ea wane donkisi yewa dere mi malip kakoi, yemo eŋe koropŋo manerop zok kaetonge. 27 Pakiso, Barnabasŋo Saul qesiŋka more, aposolo eŋano iwenka ari edange, “Waomzeŋo Saul Damaskus matko numao maratka more olatke, Saul eŋe Yesu wane eŋetko Damaskus kaet midaine ra qelaŋange.” 28 Yale raki, so Saul eŋe aposolo eŋerop weneŋ geke, eŋe Yerusalem mat korop ari sari ge more, Waomzane eŋet kaet midaine ra qelaŋange, 29 ea wane Yuda ŋei natne eŋe Grik don rakoi ea Yerusalem gekoi, Saul eŋe ŋei ea don ra kitat okane aukoi, ŋo ŋei eaŋo Saul qekei wane ra numa dale maratka more qeŋem seukeake ra okangoi. 30 Pakimo, doku tau tau magu eŋe don kisi ea dere more, Saul Sisaria matko iwenka ari more birakau, Tarsus matko arike.
31 Saul eŋe ariki, so doku tau tau magu korop Yuda kepeo, Galili kepeo so Samaria kepeo eŋe ŋei maneŋo mi borikine kine kine mane okanongi, eŋe korop peamine gekoi, Asu Koboineŋo doku tau tau magu qesiŋongi togolekoi, maguo ŋei ŋerep zaleene suakiso ŋei ŋerep korop eŋe Waomze ewino kito gekoi.
Petoroŋo Lida So Yopa Matko Arike
32 Petoroŋo mat baŋem mat baŋem ari sari okange, so Anutu wane ŋei ŋerep natne Lida matko gekoi, atak mane Petoroŋo ŋei ŋerep ea eŋano ari geke. 33 Naso yewao ea ge more, ŋei mane eŋetine, Ainias maratkake, Ainias wane kie metine yemo zok seu seune pake, ea wane Ainias eŋe koma eit(8) yaline kulu papainoka naso baŋem pageke. 34 Petoroŋo Ainias olatke, “Ainias, Yesu Kristoŋo ma menaŋ ganmaike, ge wie kulu papaŋone maulukenom!” Raki, ikopka Ainias eŋe aŋaine teweke, yewa kamde eweke more wieke. 35 Lida matko ŋine ŋei ŋerep korop so Saron kepe mat digin togogole ŋei ŋerep yewa gekoi, eŋe Ainias kau, mo menage wekumane okange, yale ka more, eŋe wet maingeu paki, zinge Waomze mogat kakoi. 36 Naso yewao, mali malip ŋerep mane, eŋetine Tabita Hebru dongo, Yopa matko geke, eŋane eŋetine mane Grik dongo ea mo Dorkas, eŋet ea wane kineine, yemo noniŋ zuba, ŋerep ea Yesu mogat ka more naso baŋem naso baŋem masi weku mane ma more, ŋei ŋerep aboŋene midaine qesiŋonge, 37 naso yewao Petoro eŋe Lida wane matko geke, naso maneo yemo Tabita zoma suaine zok manerop kaki pa eaka seukke. Seuki so kimakoune eŋe pareŋine ea saukka more, mat aŋaone mane kutno weti yewao birakau pake. 38 Yopa ea mat amaŋ mida, bamgo Lida osino metke, ea wane doku tau tau ŋei ŋerep Yopa gekoi, eŋe Petoro wane don kisi dere more don more more ŋei etke Yopa biraotpi, Petoro wano ari olatkoik, so eŋe rakoi, “Ge siluŋ mi mesikene, ge ikop ŋenano sarinom, ŋerep mane eŋe mo seukeakane okanmaike, ge siluŋ ikop mide biririke sarinom!” 39 Petoro eŋe aboŋine mauluke more, ererop weneŋ ari Yopa matko lotkeke, pakiso eŋe Petoro iwenka ari mat kutno weti aŋaine mane yewao wakoi. Ŋerep mala loutne eŋe urum eao watke rokopkekoi, Dorkas eŋe wisika geke, naso ea eŋe takot suaine so nigatne loutne ma more, ŋei ŋerep aboŋene midaine ebonge, ŋerep mala yewa eŋe takot ea Petoro sikanka more arokkoi. 40 Petoroŋo ŋerep korop urumgo ŋine raongi ket wareu eŋe wa wetine qe meŋenka more zinge pareŋ olatke, “Tabita wienom!” Yale raki so deine pore Petoro kaki paki mo eaka wie more metke. 41 Petoroŋo metino ma qesiŋkaki wie okorake, pakiso, eŋe doku tau tau ŋei ŋerep so ŋerep mala edora more, Tabita mo wisikae wie more, koso gege maratkamaike, ea edane sikanongi pakiso, birakaki metke. 42 Don kisi yewa Yopa mat Petoroŋo make, ea wane korop lolike watke rokopkeke, ea wane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom detlukka malipka more mogat kakoi. 43 Pakiso, kaiwe loutne Petoro eŋe Yopa matko geke, so ŋei mane, eŋe bulamakau so osom solaine natne ma urata natne eaŋo mamaŋke, ŋei yewa wane eŋetine Saimon, eŋe ŋei ea eŋerop eŋane matko geke.