15
Yesu Wie Wieinane Don
Eso kima kopne, iwa yemo Sigi Maep Don Maine ŋidanbe detkoi, ea waneka koso ra ŋidanbe detpi! Ŋine sigi maep mo ma gemami pakimo yewao gesoke malipka togole okoramami. Sigi Maep Don yewa ŋine ŋidangole, ea wane ŋine Anutuŋo ŋibuyake, ŋine Sigi Maep Don Maine ŋidangole, yewa malipka ma gekeiwo, me malipke mageu siuke ŋibongeo, yemo mali malip wele midaine.
Na sigi maep Don lewine weku ningi makole, yewaka ŋine ŋibongole, don wele iwa yale, Kristo eŋe miti don sogino mo qekoi, ea wane rokopko borikine zane turuŋine seukke. Paki eŋe deŋesereo birakau kaiwe karewe pa more wisikae wieke. miti don sogine mo qekoi, ea wane rokopko. Wie more mikepka Petoro wakonkake, yewa ŋo Aposolo magukoune 12 wakononge. Pakimo ŋado magukoune 500 eŋano wakongi naso wekuoka kakoi. Eŋano ŋine koropŋo wisika gemami, so natneŋo mo seukkoi. Pakimo ŋado koso Yakop wakonkake, ea ŋine koso aposolo magukoune korop wakononge.
Paulo na dokoine eŋane magu kotino mi gekole, ŋado na qoi qoine wakon nange, naso yewao aposolo magukoune eŋano takotnange. O, na aposolo korop eŋane ketkele meene, ea wane na ŋeiŋo aposolo maine mi norakei wane, na Anutu wane doku tau tau magu engu matali qetali okanongole. 10 Ŋo na aposolo okangole, yemo Anutu wet maepinane ra more okangole. So wet maepine ninge, yewaŋo naŋano wele midaine mi okange. Midaka. Na urata gerereune makole, eaŋo aposolo natne korop eŋane rokop yuanmaike. So na noŋomka onokaneŋo mawerap, Anutu wet maepine naŋano pakane makole. 11 Eso ea wane mo noŋo makole, me edo makoi, ea wane don mida. Ŋene koropŋo miti iwaka ŋidan okanmaine, pakimo ŋine kisi maep yewa dere malip kakoi.
Yesu Seu Seuoŋine Wiekane Ŋene Wiekene
12 Iwa Kristo eŋe Anutuŋo seu seuoŋine ma wirikkaki wisikae wiekeo, ŋene miti don sigi maep yalewa ra ŋidan okanmaine. Pakimo ŋinane keuo ŋine natneŋo onoka wane seu seuoŋine wisikae wie wie mi pamaike ra okanmami me? 13 Seu seuoŋine wisikae wie wie welekatne mi pamaike, yale ra bisop kekeneo, yemo ŋene Anutuŋo Kristo seu seuoŋine mi ma wirikkaki wieke yewa ra bisop kaikene. 14 So Kristo eŋe Anutuŋo seu seuoŋine mi ma wirikkaki wisikae wiekeo, yemo sigi maep raraze wele midaine okaniake, so mali malipŋine yaleka wele midaine okaniake. 15 So yewaka mida, ŋene Anutu eŋe Kristo seu seuoŋine mi ma wirikkaki wisikae wiekeo, ŋene aŋazeŋo ra takot okanka more iwa yale raikene, eŋe Kristo seu seuoŋine ma wirikkaki wisikae wieke. Yale ra more Anutu wane isi ŋeikoune okanikene. Onoka wane ŋene Anutu eŋe Kristo seu seuoŋine ma wirikkaki wisikae wieke, yale ra wakongone. Ŋo Anutuŋo ŋei seu seune welekatne mi ma wirikongi wisikae wiekoiwo, yemo eŋe Kristo yaleka mi ma wirikkaki wisikae wiekirap. 16 Onoka wane ŋei seu seune Anutuŋo mi ma wirikongi wisikae wiekei yale raikeneo, yemo Anutuŋo Kristo yaleka seu seuoŋine mi ma wirikkaki wisikae wieke raikene. 17 So Anutuŋo Kristo seu seuoŋine welekatne mi ma wirikkaki wisikae wiekeo, yemo mali malipŋine wele midaine okane mi qesiŋ ŋuniake. Pakimo ŋine borikine ŋinerop ge more midakei. 18 So Kristo detlukkau paki seukkoi, eŋe yaleka mo siuke mida lelekoi. 19 Ŋene Kristo wane dereret ge more, kepe iwa wane gege mage ea waneka weku toma gekeneo, yemo ŋei natne qom borik okan okanmami, eŋe korop yuan one more ŋedo qom borik zok manerop okangene. Baŋ Kristoŋo ŋene mi ŋebuyake.
Seu Seuoŋine Wisikae Wie Wie Yemo Tegeoo Wiekei
20 Ŋo yale mida, Kristo eŋe welekatne Anutuŋo seu seuoŋine ma wirikkaki, wisikae wieke, ea mo euo kine kine mo lewine kieke wele wakon okanmaike, yalewa ŋei seu seune pamami, eŋe alakane ebongi paki wieke, ea wane ŋei seu seune eŋe baŋ wisikae wiekei. 21 Ŋei maneŋo seu seu kieke ŋebonge, yaleka ŋei maneŋo seu seuoŋine wisikae wie wie kieke ŋebonge. 22 Adam wane ra more seuk okanmaine, yale waka Kristo wane ra more seu seuoŋine baŋ korop wisikae wie warekene. 23 So weku weku wiekenane rake, rokop wisikae wie warekene, lewine Kristoŋo alakane wieke, ea wane, ŋadino Kristo sariake, naso yewao magukoune korop wie warekene. 24 Wie wareŋem mo naso qoe wareake, pakimo Kristo eŋe wawaine, ŋei waom urata, ware ware zonom gorop, so sorin borin gorop, korop ebu ket biraon wareake. Pakimo ŋei waom urataine ea mo mainge Anutu Magak maniake. 25 Onoka wane, iwa yemo Kristo eŋe Ŋei waom urataine ma arimage qoeki, Anutuŋo ŋaba koune korop ebu ket kinane bano biraone more lapelek onwareake. 26 Eŋe ŋabakoune natne ma ket biraon ware mo ŋaba suaine eŋe ŋado qe matali kayake yemo seu seu. 27 Onoka wane Miti sogine Anutu wane Papiaŋo iwa yale ramaike, “Yeye kine kine korop Anutuŋo eŋane kinane bango biraon wareke.” Don iwa yemo Anutuŋo eŋine Kristo wane bango weneŋ mi ramaike, eŋe yeye kine kine korop ebu ket more Kristo wane bango biraongane ramaike. Ea wane ŋene don iwa mo didiwo detmainane ŋene koso maine detŋem “Yeye kine kine korop,” yewaŋo Anutu wane weneŋ mi okaniake, midakaka! 28 Kristo eŋe Magakŋo qesiŋkaki yeye kine kine korop ebu ket more eŋine bango biraon warekane, Medepine eŋine yalewaka ket more Anutu wane bango geake, pakimo Anutuŋo baŋ yeye kine kine korop qopotke ware mo ea wane lewet okan wareake.
29 Don iwaŋo welekatne mi okanmaikeo, yemo ŋinane keuo ŋine onoka wane ŋei natneŋo seu seune eŋane tungo, miti doku tauon okanmami? Ŋo welekatne, ŋei seu seune maneŋo mi wisikae wieakeo, yemo eŋe onoka wane seu seune eŋane tungo miti doku tauon okanmami? 30 Eso ŋenzane yaleka, ŋene don isisine ea wane ra more ŋetne ŋetne kutno wikile gekoneŋo gemaine? Midakaka. 31 Kimakopne, na Kristo Yesu ŋenane Waomze, eŋane ra more uratanane wele ŋine okangoi ea wane wetne menaŋmaike. Don iwa welekatne. Na kaiwe baŋem ŋinane ra more seu seu maratka okanmaile. 32 Na Epeso matko gekole, eao naŋane ŋaba ŋei korop osom zubaine yale eŋerop kawali qekole. Ea sola mawa mawa wane okangoleo, yemo onoka maine mane maikale? Mane mida! Seu seuoŋine wisikae wie wie mi pamaikeo, yemo yeine. So ŋei qelaŋ natne ra okanmami, iwa yale, “Ŋene ŋara so doku ne bat okanŋem. Ŋene qaeki maine seukkene. Seukŋem oŋa oŋaze siukeake. Waomze mane mi gemaike, yemo sot turuŋze mi maratkaikene!” Na don ea ramaile, wele midadaine!
33 Ŋo ŋei natneŋo misuk isiŋunikei, “Ŋei borikine yau yaup gegine eŋerop geu, matali ŋunbi miti qeliŋgei.” 34 Ŋine qelaŋ masi yeine qeliŋgei, pakimo wetŋine wisikaeki, koboboine ge more, borikine koso mi maikei. Ŋinano ŋine natneŋo Anutu ŋaŋae kamami. Na don iwa rawe dere gamu ŋuniake.
Seu Seuoŋine Wisikae Wie Wie Kine Mane Mane Wiekene.
35 Ŋei natneŋo iwa yale mane qesonikei. Ŋei seu seune eŋe daleo okane wisikae wiekei? Eŋe sola tanikene dalino ma more wiekei? 36 Ŋine qelaŋ ŋei! Ŋine kine kine ebot okanmami yewa yaup mi sa okanmaike, eseune gototki komine sa okanmaike. 37 So ŋine kine kine kepeo ebot okanmami, yemo kaweunerop mi ebot okanmami. Ŋine segoŋ me wit me kine kine natne ea woune ka ebot okanmami, pakimo komine so metine ŋado sa okanmaike. 38 Pakimo, Anutu eŋe detluke more tanikine ra mange, ea wane kopka sa more wakon okanmaike, wounane kop tanikine kine mane kine mane wakon okanmaike.
39 Sola korop, ea wane kine yale waka wekuka mi pamaike, ŋei solaze eŋe wekuka, osom eŋane solaene eŋe mane, naŋi eŋane solaene eŋe mane, zawon eŋane sola eŋe mane.
40 So qeliwane kine kine pamaike, so kepe wane kine kine. Ŋo qeli wane kine kine eŋane kibiene weku, kepe wane kine kine eŋane kibiene mane. 41 Kepe deinane kibiine weku, meso wane kibiine kine mane, so serekin eŋe kineene kine mane kine mane.
42 Seu seuoŋine wisikae wie wie, ea wane kine yewaka pamaike. Sola kepeo dukonmaine, eaŋo mida midaine. Sola wisikae wiemaikeŋo yemo mi midayake. 43 Kepeo ebotmaineŋo ewine midaine, wisikae wie wieŋo qelaŋanerop. Kepeo ebotmaineŋo zonomine midaine, wisikae wie wieŋo zonomine gege togon gorop. 44 Sola kepeo motmaineŋo kepeo solarop, sola wisikae wie wieŋo qeli solarop. Kepe sola pamaike yalewaka qeli sola qelaŋan zonominerop pamaike.
Adam Ŋosa Ŋabo
45 Ea wane Anutu wane Papiaŋo iwa yale ramaike, “Adam alakan wakonge, eŋe oŋa oŋarop okane wisikae wieke.” Ŋado Adam mane eŋe Asurop okane gege ma wakone ebo ebon ea wane welaine okange. 46 Asu wane kine kine yewaŋo alakan mi wakonge, kepe wane kine kine yewaŋo alakan wakonge, ŋo Asu wane kine kine yewaŋo ŋado wakonge. 47 Alakan Adam eŋe kepeo ŋine, Anutuŋo kepeŋo make. Ŋado Adam mane eŋe qeliwo ŋine. 48 Kepeo ŋine ŋei geke, rokop yewaka kepeo ŋine ŋeikoune gemaine. Qeliwo ŋine ŋei geke, rokop yalewaka qeliwo ŋine ŋeikoune gekene. 49 Eso ŋene kepeŋo ŋei Adam make, eŋane oŋa oŋaine gemaine rokop, yale waka qeliwo ŋine ŋei Yesu ketke eŋane oŋa oŋaine gekene.
Yesu Lotkeki Kepe Gege Wane Sola Kito Qokkene
50 Kimakopne don mane iwa rawe detpi. Solaze kepeŋo mamaine yewaŋo Anutu wane qeli mat gege togon mi maratkayake. So kine kine mida midaineŋo geuluke, gege togon maine mi maratkayake.
51 Na don sane mane ŋidanbe detpi. Ŋene korop mi seuk warekene, ŋene baŋ koropŋo kepe solaze kito qokkene. 52 Naso qoi qoino romon ŋado arokki ikopka deze ilikitneŋo kilitikmaike, yale tureŋongi yale okangene. Romon arokki, ŋei seu seune eŋe gege togon wane wisikae wiekei, pakimo ŋene wisikaune gemaineŋo solaze korop kito qokkene. 53 Yemo iwa yale, solaze mida midaine iwa kito qoke more ma gege togon wane yewa biraŋem kesiake, solaze seu seu wane biŋek, iwa kito qoke more gege togon wane biŋek yewa qorot nagukene. 54 Eso solaze mida midainane biŋek iwa kito qoke more, ma gege togon wane, yewa qorot nagukene, so seu seu wane biŋek iwa kito qoke more solaze ma gege togon wane biŋek yewa qorot nagukene. Naso yewao Miti dongo iwa yale qeqine, yewa wele okaniake, “Gege togonŋo seu seu zonom korop qe ma ket biraka more qotkake.”
55 “O seu seu, geŋane zonom diawa? O seu seu, geŋane wikile wakileŋone diawa?” 56 Borikineŋo seu seu wane wakele so ŋetne ŋetne okan okanmaike, so Rara Togon Donŋo borikinane nabok pa more zonom man okanmaike. 57 Ŋo ŋene Anutu ewine kito magekene! Oŋo Waomze Yesu Kristo talekaki gege wane zonom ma wakone ŋebongi, kawali qe more, ŋei borikine so eŋane urata korop yuanka okanmaine.
58 Eso ea wane kima maepkopne, ŋine gesoke togole luke okorakei. Pakiso Waom wane urata naso baŋem togole more makei. Waom wane ra more urata mau wele midaine mi okaniake, ea dere so makei.