10
Lama Eŋane Sen Wane Don Naŋengo
Yesuŋo koso takotke more rake, “Na welekakatne ŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe lama eŋane sen koto madetkoka mi wakesiake, eŋe yaup tewinoka sen yuane wakesiake, eŋe kobu ŋei so ŋei mane wane aboŋ kine kine kobu teba waraŋ ŋei. Ŋo ŋei mane eŋe madetkoka wakesiake, eŋe yemo lama eŋane ware ware. Madet wane ware ware eŋe oŋom ŋei yewa wane madet ea lalageake paki, eŋine lamakoune eŋe eŋine donine ea maine desikei paki, eŋe eŋeteene ea maine weku weku edora iwenongi, inat sakesikei. Eŋe lamakoune koropka inat ebu saket ware more, oŋom ŋetne kisage alakangi, lamakoune eŋe welaenane don mo det okanmami, wane ŋadino mogare arikei. Eŋe ŋei mane wane ŋadino mi arikei, midakaka, eŋe ŋei mameŋo edorayakeo, yemo lama eŋe ŋei yewa kakakka ari warekei, onoka wane, eŋe ŋei natne eŋane doneene mi det okanmami, ea wane, eŋe donine kuneŋine dere more, kaetongi rakake arikei.”
Yesu eŋe don naŋengo kito edange, ŋo eŋe kine onoka wane don yalewa ra ŋedanmaike, ea wane kine mane dere kaŋem, eŋe yalewa ra mi dere qelaŋangoi.
Yesu Eŋe Lama Ware Ware Maine
Paki, Yesu eŋe koso manerop edane rake, “Na ŋidanbe detpi, welekakatne na noŋom lama eŋane madet, ŋei korop naŋane numa alakane sarikoi, ŋei yewa eŋe korop kobu mama so kobu teba teba, paki ea wane lama eŋe doneene mi detkoi. Na madet, ea wane ŋei mane eŋe naŋanoka sariki paki, sen koto wakesiake, eŋe baŋ Anutuŋo mayake, paki eŋe baŋ ululuŋ sari sakesiake, so waket ariake, yale okane, Asu wane ŋara morian maine marat kayake. 10 Kobu mama ŋei eŋe yemo kine kine mane bile mayakane mi sarimaike, eŋe yemo lama kobu ebu more enguyakane, so matali qetali ebuyakaneka sarimaike. Na yemo lama eŋe gegeene wakongi, gege togon so Asu Koboboine eŋano wat watko paki geulukkei, ea wane na sarikole.
11 “Na noŋom yemo lama eŋane ware ware maine, lama ware ware maine eŋe lama eŋane raki paki, gegeine maine qaisikka more seukeake. 12 Ŋo ŋei eŋe lewine qolekaikei wane raki paki, eŋe lama maine mi ware oniake, so oŋo lama eŋane magak maine zok mida, yewa wane eŋe kaki, kasi zubaine mane sariakeo, eŋe kakakka more, lama qeliŋongi paki, kaet ariake paki, kasi zubaine eŋe lotke more, lama ea korop edore more esopongi, yau yaup ket giŋ qiririŋ ari warekei. 13 Ŋeiwa yewa eŋe yale okaniake, eŋe yemo onoka wane mida, eŋe yemo lewine mayakaneka urata ma ge okanmaike, ea wane eŋe kaet arimaike paki, eŋe lama wareoniakane mi desiake. 14 Na lama eŋane ware ware maine, na lama magukopne na eŋe detluk onmaile, ŋo lama magukopne eŋe yalewaka na maine detluk nanmami. 15 Rokop yale waka Magak eŋe na detluk nanmaike, ŋo na Magak so lama eŋane ra more gegene qik kaikale, so lamakopne qesiŋonikale. 16 Na lamakopne natne gemami, eŋe Yuda wane sen iwa wane kotino mi gemami, na eŋe weneŋ yale waka ebu sarikale, paki eŋe naŋane donne desikei paki, eŋe lama magu weku okanbi, ware wareene eamo weku noŋomka baŋ wareonikale.
17 “Magak eŋe naŋane okankamaike, onoka wane yemo na gegene kepe ŋei eŋane ra more, qaisikkawe paki, seu seu makale paki, na koso wie gege manerop makale, ea wane. 18 Ŋei maneŋo naŋane gege maine mi maki mida leleake, midakaka, na nae similenane noŋomka gegene qaisikka ebonikale. Na gegene qaisik kakalane zonom pa ninmaike, so na gegene koso manerop makalane zonom weneŋ pa ninmaike. Magakŋo na yale wa okangalane raki paki nolatke.”
19 Yesu eŋe don iwa rakane, Yuda ŋei eŋe koso manerop wiri magu etke okangoi, 20 paki eŋe ŋei loutneŋo iwa yale rakoi, “Eŋe asu qotkoine magemaike! Eŋe qelaŋ! Ŋine onoka wane done raki ket more detmami!”
21 Ŋo natne eŋe rakoi, “Ŋei mane eŋe asu qotkoineropŋo don iwa yale maine mi rayake! Asu qotkoineropŋo ŋei deene pilik pilikine eŋane deene daleo ma lotkekei? Ea midakaka!”
Yuda Ŋei Eŋe Yesu Ŋabakakoi
22 Iwamo Yerusalem matko Bakom Urum mosop kakoi, ea wane zonom ma mesikei wane naso mo bomileke, eŋe sogino miti urum Anutu wane biŋek qe eŋane eŋetko rakokkoi, ea wane wetke metmaŋkoi, ea wane nasoine bomileke, naso yewa mo momo nasoo. 23 Yesu eŋe Bakom Urum koto waket Solomon wane Tougo arike. 24 Ariki Yuda ŋei eŋe sari lolikkau paki olale rakoi, “Ge naso dango ŋene ra qelaŋane ŋedangene, ge welekakatne ma? Ge Mesia me? Anutuŋo ŋei ŋerep ebukenane biragange, yemo ge ŋene ra qelaŋane ŋedannom.”
25 Yesuŋo mainge edane rake, “Na mo ŋidan okanmaile, ŋo ŋine siluŋ naŋane don yewa dere mi malipka okanmami, na urata kine kine ma okanmaile, yewa yemo Magak wane don teweke ma okanmaile, yewaŋo naŋane kine ra wakon okanmaike. 26 Ŋo ŋine yemo naŋane lama magu midakaka, ea wane ŋine na wetŋineŋo mi malip nanmami. 27 Naŋane lama eŋe naŋane donne detokanmami, na eŋe detonmaile, eŋe na mogatnane ŋadeno sari okanmami. 28 Na gege togon ebon okanmailane, eŋe mi seukei, eŋe gege togon ge arikei, geu ŋei maneŋo naŋane meteno ŋine mi neuma ebu ariake. 29 Maganeŋo ŋei magu more ninge, ea yemo manerop kakapa suaine kine kine natne korop yuanka waremaike, wane ŋei maneŋo Maganane metino ŋine maine mi oma nane ebu ariake. 30 Magane so na ŋere mo kinese weku, ŋere koso wiri etke mi okanmaite.”
31 Yale raki, so Yuda ŋei eŋe koso manerop wesi peikeu paki qeu seukeakane okangoi, 32 okanbi, Yesuŋo edane rake, “Na Maganane urata maine loutne sikan ŋunbi kemi, paki mo ŋine urata mane diawa wane rau paki, mo na wesiŋo nekukei wane okanmami?”
33 Yuda ŋei eŋe mainge olale rakoi, “Ge urata maine mamaine, ea wane ŋene ra more wesiŋo gekukenane mi okanmaine, midakaka, ŋo yemo ge goŋom Anutu wane numa ma okora ewe mabaik okan kamaine, kine ea wane raŋem paki, wesiŋo gekukenane okanmaine, ge ŋei yauwine, ŋo ge siluŋ geŋonane iwa yale ramaine, ‘Na Anutu!’ ”
34 Yesuŋo mainge edange, “Ŋinŋine ra rokop don bonepŋino don mane qekoi, yewao Anutuŋo iwa yale rake, ‘Na iwa yale ramaile ŋine Anutu’ 35 Eŋet eamo sogine Anutuŋo ŋei eŋano ra wakonge, eŋe rake, ‘Ŋine Anutu,’ paki mo Anutu wane papiao don ea mo mane mi koso qein geke paki tanik mane okanmaike 36 Ŋo na yemo Maganeŋo ma wakon nange paki talenangi iwa kepo ketkole, ea wane na Anutu wane Gipole yale ramaile, paki mo, ŋine numa dalino kau, na Anutu ewe mabaik okankamaile? 37 Ŋo na Maganane urata mi makaleo, yemo ŋine naŋane donne dere misuk malip kaikei. 38 Ŋo na urataine mawe, ŋine naŋane donne dere mi malip kaikeiwo, yemo ŋine urata mamaile yewa kaso, malip kaikei, yale okanbi paki, naso baŋem iwa yale detlukkei, Magakŋo narop gemaike, so noŋo Magak korop gemaile.”
39 Yale raki, eŋe koso manerop ma lukkaikei wane okangoi, ŋo eŋe keueno ŋine siukke sau saungo saket arike.
40 Yesu eŋe koso zinge ari, Yordan doku yuane erinat wa ari mage, Yohaneŋo ŋei ŋerep doku tauone geke, yewa lotkeso ea geke. 41 Gekiso, ŋei ŋerep loutneŋo eŋano sarikoi, sari olale rakoi, “Yohane eŋe masi togogole mane mi make, ŋo eŋe ŋei iwa wane don kine kine korop rake, yemo wele mo welekatne wakon waremaike.” 42 Eso yewao ŋei ŋerep loutneŋo Yesu wane done dere malip kakoi.