19
Yesu Eŋe Zakius Maratkake
Yesu eŋe ari more, Yeriko mat suainane keunoka ari mat qeliŋkayakane okangiso, takis mama so baliŋa ŋei mane, eŋetine Zakius, eŋe mat suaine yewa wane kotino geke. Zakius eŋe ŋei ŋerep magu suaine one more Yesu eŋe ma me eŋe daleo ea desiakane zok manerop wetkeke, ŋo eŋe ŋei bamgo, ea wane Yesu maine mi kake. Pakiso, eŋe magu lewine alakane biririke ari yuanone more, Yesu kayakane eki maneo wake, pakimo Yesu eŋe eki bano lotke, deine potki waki eki kutno Zakius kaki paki olatke, “Zakius, ge ikop kesikene, na matŋono ukude gerop mesikale.”
Zakius eŋe aŋaine teweke ikop ket more, bakom kito Yesu iwenkaki matine koto waketkoik. Kine kine ea wakongi, ŋei ŋerep natne eŋe kau paki, detpi boriki rakoi, “Eŋe ŋei sotinerop wane matko ea mo daleo wane waket metmaike?”
Zakius eŋe mat koto wie okora Waom olale rake, “Waom, ge detnom, na aboŋne keunoka mapokkawe magu etke lelemamik, na ŋei ŋerep aboŋene midaine magu weku ebonikale, so na ŋei ŋerep natne mo sogino isione more takis wesiene setne weku kobu omaongoleo, na eŋe ukude wesi setne etke so etke ebonikale.”
Yesu eŋe dere more olatke, “Ukude Anutuŋo mat iwa wane kotino ŋei ŋerep eŋane wetene mo maki zingemaike. Ŋo yewa eŋane keuo ŋine ŋei iwa eŋe na malip nanmaike, ea wane na ŋidanmaile, eŋe mo Abraham wane ŋaboine solaŋoka, ŋo ukude eŋe Abraham ŋaboine sola so kotorop weneŋ wakonmaike. 10 Ŋei Wawainane Gipole, eŋe ŋei ŋerep siuk siukine ea ziaŋone more, wetene ma menaŋ onikalane sarimaike.”
Goli Wesi Setne Wane Don Rokop
11 Ŋei ŋerep eŋe don ea detkau mere edange, so Yesu eŋe takotke don rokop mane edange. Onoka wane? Yesu eŋe mo Yerusalem mat osino lotkekimo, ŋei ŋerep eŋe wetke rakoi, ‘Mo iwaka Anutu wane qeli ewe zonomine wakonlukki kaikene mane.’ 12 Ea wane Yesu eŋe don rokop mane edane rake, “Naso maneo ware ware mane eŋe, kepe kiroino Ŋei Waom suainano ariwe, oŋo ŋei wawaine biranangi, so koso zinge sarikale, eŋe yalewa raki paki, kepe kiroino arike. 13 Eŋe ea ariakane okane more, urata medewekoune 10 qedugu one more, goli wesi set mane, so goli wesi set mane korop ebone more rake, ‘Ŋine wesi iwa mau paki, bisnis urata ma, ma suaeu na koso zinge sarikale.’ 14 Ŋei suaine eŋe arikimo, matkoune eŋe eŋane bauene waki, qelit biraonbi ari, Ŋei Waom suaine iwa yale olatkoi, ‘Eŋe kepe ware wareze mi geakane ŋene ramaine!’
15 Pakimo Ŋei Waom eŋe siluŋ kepe ware ware birakaki zinge sarike. Zinge more qelit medep wesi ebonge, eŋe iwa yale ra more edora waraŋonge, ‘Na wesi ŋibongole, ea ŋine urataine ma more ma leuleu darap wakonge?’ 16 Ŋei maneŋo alakane sari rake, ‘Waomne, na geŋane goli wesi setne wekuŋo bisnis ma more goli wesi setne 10 marat ongole.’ 17 Ŋei suaine eŋe olatke, ‘Ge wekumane okangone, ge qelit ŋei wele, ge wesi nigatne wareluk kamaine, ea wane na ge mat suaine 10 ware onikenane biraganikale.’ 18 Qelit ŋeiine mane sari olatke, ‘Waomne, na geŋane goli wesi setne wekuŋo bisnis ma more, goli wesi setne 5 marat ongole.’ 19 Eŋe qelit ŋei yewao olatke, ‘Na ge mat suaine 5 ware onikenane biraganikale.’
20 Ŋo, qelit ŋei maneŋo sari olatke, ‘Waomne, geŋane goli wesi setne iwamo, na laplap koto motkekole, 21 ge ŋei gereune aboŋ kine kine ŋei natneŋo mau wakongi, aboŋ ea ge ma okanmaine. Ŋei maneŋo eu ebotkiso, ge eu ea wane ŋara wele omaon okanmaine, ea wane na geŋane kaetnange.’ 22 Ŋei suaine King eaŋo olatke, ‘Ge qelit ŋei qotkoine, na geŋone don eaŋoka mainge more, koso don uratao biraganikale. Na ŋei gereune. Na ŋei mane wane aboŋ ma okanmaile. Me ŋei mane wane euo ŋine ŋara ma okanmaile, ge ea korop detkone. 23 Ge wesi ea onoka wane wesi urumgo mi motkone? Wesi ea paki, ŋei maneŋo yewa ŋine ma more bisnis mayake. Maki wakone paki, na zinge sarikaleo, eŋe wesi natne kutno niniake.’
24 Ŋei waom eŋe ŋei natne yewao okorakoi, ea zinge edange, ‘Ŋine eŋano ŋine wesi setne ea omaka more, ŋei wesi setne 10 pa manmaike, eŋe manbi.’ 25 Ŋo, ŋei eŋe olatkoi, ‘Waomze, eŋe wesi setne 10 mo pa manmaike!’ 26 Ŋei waomŋo mainge edane rake, ‘Na ŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe kine kine mo man mane, ŋo eŋe maine mage more urataine ma, ma leuleki, na ŋei yewa koso takotke manikale. Ŋo ŋei mane eŋe kine kine mo man mane ea nigatnemde magemaike, na ea omakaikale. 27 Ŋo naŋane ŋabakopne diao gemami, ŋei ŋerep eaŋo na wareonikalane mi siminonge, paki ŋei waom wano don mo motkoi, ŋine ŋei ŋerep ea korop ebu sari more, iwa naŋane kaitno enguwi korop seukwarekei!’ ”
Yesu Eŋe Ware Ware Suaine Yaline Okane Yerusalem Matko Waketke
28 Yesu eŋe yale ra more, ŋei ŋerep eŋano ŋine Yerusalem goken alakane arike. 29 Eŋe Betpage matko so Betani mat osino bonaga mane Oliwa ea lotke more, dokoine eŋano ŋine etke alakane biraore, iwa yale etange, 30 “Ŋire matko eriwa wa more dogi nigatne mane medeune mulapko lukkau okoraki kaikei, dogi ea ŋei maneŋo kutno mi metmele, ŋire ea ka more mulap siloke more, ma sarikeik. 31 Ŋo ŋei maneŋo qesonŋure rayake, ‘Ŋire ea onoka wane okanmamik?’ Rakiso, ŋire iwa yale olale raikeik, ‘Waomseŋo raki sari mamaite.’ ”
32 Yale ra etane more biraotki, ere ari Yesu eŋe don etane more kine kine rake, ea wane rokopko korop ongoik. 33 Ere dogi silokkauk so dogi welaine eŋe etane rakoi, “Ei, ŋire dalino okanikeik wane dogi ea silokkamamik?”
34 Ere don ea dere more edangoik, “Waomzeŋo raki sari mamaite.” 35 Yale ra more dogi ea Yesu wano ma sarikoik. Pakiso, eŋe momo takotetne dogi kutno lameke more, Yesu qesiŋkauk dogi kutno wa metke. 36 Yesu eŋe dogi kutno arikiso, ŋei ŋerep eŋe momo takotene ea kito qoke numao dogi kine gesoke ariake, eao lameke arikoi.
37 Pakimo, Yesu eŋe Yerusalem osino, Oliwa bonagaoken duma ket magekoi, eao lotkeki, yewao Yesu wane dokokoune magu suaine eŋe masi kine kine togole ongoi, ea wane eŋe Anutu wane eŋetine don aro uŋalan so oi bakom suaineŋo bukeu waki rakoi, 38 “Kepe ware ware iwa eŋe Waomŋo eŋine tungo birakaki sarimaike! Anutuŋo mosopkakep! Qeliwo peam pakep!”
39 Pakiso, Anutu wane papa togon welaine ŋei natne, Parisi, eŋe ŋei ŋerep magu keueno ŋine sari Yesu olatkoi, “Kito ebo ebon, ge dokoŋone ea edannom, doŋ manbi!”
40 Yesu eŋe donene turuŋine mainge edane rake, “Na ŋidanmaile, eŋe doŋ manikeiwo, yemo wesi edo iwa koso wie boka more Waom wane eŋet ora oi bakom okane rau, naŋane eŋetne wayake.”
Yesu Eŋe Yerusalem Mat Wane Ra More Arokke
41 Yesu eŋe Yerusalem mat osino ari more, Yerusalem so ŋei ŋerep eŋane ra more aroke more, 42 rake, “O Yerusalem, ŋine Anutu wane duma peamine ukude detluk kaikeiwo, ŋine maine numao ea mogare arikei. Ŋo ŋine maine mi desikei! 43 Yemo boaŋ ŋabakopŋine eŋe mat lolike sen qeŋunbi, ŋine matko ŋine maine mi sakesikei. 44 Eŋe mat so ŋei ŋerep medewekopŋine korop matali ŋunwarekei, eŋe wesi mane mi qeligeu weti wesi kimainane kutno mesiake. Anutuŋo ŋine qesiŋ ŋuniakane sarike, ŋo, ea ŋine mi detluk kakoi, ea wane ŋabakopŋine eŋe ŋine mataliŋunwareu qamen qe payake!”
Yesu Eŋe Anutu wane Bakom Urumgo Waketki Ŋei Nalu Qolenaguwi Esoponge
45 Pakiso, Yesu eŋe Anutu wane Bakom Urumgo waket more, ŋei ŋerep nalu qole qole urata ma metkoi, ea kieke esopone more, 46 edane rake, “Anutu wane ra rokop donŋo iwa yale ramaike, ‘Anutu wane Bakom Urum ea mo eŋine eŋetine ora raikei, meŋen meŋen urum okaniake,’ ŋo ŋine yemo yale okanbi, mo kobu ŋei eŋane mat okanmaike!”
47 Boaŋ Yesu eŋe Anutu wane Bakom Urumgo kaiwe baŋem waket more, ŋei ŋerep kito ebonge. Mosop Ŋei Suaine Ŋetne so Anutu wane papa togon welaine ŋei, Skribe so ŋei ŋerep eŋane ŋetne, eŋe koropŋo numa mane maratka Yesu qeu seukeakane zia ziaŋ urata makoi, 48 ŋo numa mi maratkakoi. Ŋei ŋerep magu eŋe Yesu wane don detokangoi, eŋe don rake, yewa mi qeliŋ kawarekoi, ea wane Yesu wane ŋabakoune eŋe numa ziageu paki maine mi qekoi.