4
Satanŋo Yesu Liwekkake
Yesu eŋe Asu Koboboineŋo kotino watkeki, Yordan dokuo ŋine zinge sariki, Asuŋoka qebinkaki, kepe yaup papaino arike. Ari goiŋ kaiwe 40, yale gekiso, Satanŋo liwekkake, naso yewao ŋara midaine so ŋara mi nene yaup gemage, ŋarainane seukke.
Pakiso, Satanŋo olale rake, “Ge Anutu wane medep gemaineo, yemo ranom wesi iwaŋo ŋara okangep!”
Rakiso, Yesuŋo mainge olatke, “Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike, ‘Ŋaraŋoka ŋei gegeine mi ma wakoniake.’ ”
Pakiso, Satanŋo bonaga kiroine maneo iwenka wa okora more, kepe wane kutno ŋei ŋerep magune magune ŋei waomkopene eŋerop ge arikoi, yewa ikopka sikan kawareke. Pakiso, Satanŋo iwa yale olatke, “Zonom so eŋet biŋek pa ebone arimaike, iwa na ge ginwarekale, yewamo korop naŋane kutno motwarekoi, wane mo na ŋei mane manbe ramaine mangale, ge wawetŋone qe meŋen nangene, ea mo na ginbe kine kine iwa korop geŋaneka okaniake.”
Rakiso, Yesuŋo olatke, “Anutu wane papiaŋo yale ramaike, ‘Waomŋone Anutu eŋe weku meŋen kaikene, so qelitine qe mangene!’ ”
Pakiso, Satanŋo Yesu Yerusalem matko Anutu wane Bakom Urum wane bakine kutno mawa birakaki, pakiso olale rake, “Ge Anutu wane Gipole gemaineo, yemo iwa ŋine sontake qei kepeo ketnom. 10 Anutu wane papiao yale ramaike, ‘Anutu eŋe aŋelokoune raongi mauluke wareganikei.’ 11 So mane iwa yale ramaike, ‘Eŋe meteene kutno geu ketpi, wesiŋo kieŋone mane mi kitasiake.’ ”
12 Rakiso, Yesuŋo olatke, “Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike, ‘Waomŋone Anutu Wawaine okanka more, misuk liwekkaikene.’ ”
13 Satan eŋe yaleŋo yale okane, Yesu liwekka wareki qoekiso, qeliŋka more, naso mane wane toma geke.
Yesuŋo Urataine Galili Kepeo Kiekke
14 Yesu eŋe Asu Koboboinane zonomŋo kito qesiŋ makiso, koso Galili kepeo zinge arike, arikiso, don kisiineŋo mat ea korop sua arike. 15 Eŋe Yuda wane lewa lewaŋ urumene mere arike, yewao waket kito edange, pakiso, ŋei ŋerep korop eŋe mawakakoi.
Nazaret Welakoune Eŋe Yesu Ŋadekkakoi
16 Yesu eŋe ge ari mage, koso sua sua matine Nazaret yewao yalewaka ari lotke more, qezarek peadao Yuda lewa lewaŋ urumgo wake, eŋe peada baŋem yale okane gegike, eŋe iwa koso Anutu wane papia dapore edaniakane wiekiso, 17 Anutu wane qelit ŋei, Isaia oŋo don qeke, yewa manbi rapoke more, don iwa yale qeke yewa kake.
18 “Waom wane Asuŋo naŋane kutno ketmaike, na ŋei ket gegine eŋano biŋek don ma arikalane ma wakon nanmaike. Eŋe mulap ŋei yewa siwot ongalane tale nanmaike, so deene pili pilikine yewa deene matok kalane, mulap urata ma more, bori worine yewa qekok ongalane. 19 So na Waom wane naso bomileki, ŋei ŋerewekoune ma menaŋ oniake, ea wane biŋek don ra wakonmaile.”
20 Yesu eŋe kibi yewa dapotki qoekiso, qeuage more, qelit medep mangi paki, so ket pese metke. Paki, ŋei ŋereppa Yuda lewa lewaŋ urumgo metkoi, eŋe koropŋo deene Yesuka kalilip kakoi. 21 Pakiso, Yesuŋo edane rake, “Waom wane don iwa dapotpe ŋine mo derimi, ea wane weleine ukude eamo wakonmaike.”
22 Rakiso, eŋe ebeene bonepke more, doninane weku mane detpi oŋaene qaeki rakoi, “Eŋe iwa mo Yosep wane gipole mida me?”
23 Yesuŋo iwa yale edange, “Ŋine naŋane don naŋengo more more iwa yale mane ra okanmami, ‘Dokta, ge goŋomka ma menaŋ nagumaine.’ Ŋine dere nolasikei, ‘Kaperneam matko manom, kisiŋone detokanmaine, yalewaka iwa geŋone matŋono manom, kaŋem.’ 24 Yale rau, na welekatne don naŋengo ŋidanbe detpi, Anutu wane qelit ŋei eŋine kepe matino ge more done raki, ŋei ŋerep eŋe maine mi tewekkei.
25 “So Welekatne ŋidanbe, Elaiya geke, naso yewao kaiwe suaine okoraki, koma karewe so nat paromine meso 6 yale paki, ŋara siukki bodi suaine wakone, kepe rokopke pake. Naso yewaoka Israel eŋane kepeo mala loutne gekoi, 26 ŋo siluŋ Anutu eŋe Elaiya rakaki, Israel eŋano mi arike, eŋe rakaki qelaŋ ŋerep mala mane Zarepat matko, Sidon kepeo geke, eŋano arike. 27 So propet Elisa geke, naso yewao Israel eŋane keuo ŋine ŋei loutne kubet togon gorop gekoi, ŋo siluŋ Israel eŋane keuo ŋine ŋei mane wane kubetineŋo mi osike, yemo Naman, Siria kepeo ŋine, eŋane kubetine weku osike.”
28 Yesu eŋe yale ra edangiso, ŋei ŋerep Yuda lewa lewaŋ urumgo metkoi, eŋe detpi sigileki, sotene osike. 29 Pakiso, wie more mat ŋadino Yesu ma birakau qeinat ketki ma ari more, matene metke bonaga yewa wane pupulukino iwenka wa more, sora mezeno ma ari more, sorao rupapkau kesiakane okangoi. 30 Ŋo siluŋ mi kauso, eŋe ŋei ŋerep keueno ŋine piŋdige more, ket siu siuko sanka arike.
Yesuŋo Asu Borikine Ŋei Mane Wano Ŋine Esopkake
31 Yesu eŋe ari mage, Galili kepeo mat mane Kaperneam, yewa lotke more, qezarek peadao ŋei ŋerep edane kito ebon okange. 32 Yesu wane donine ewinerop raki, ŋei ŋerep eŋe dere more welelepkekoi. 33 Yuda lewa lewaŋ urumgo ŋei mane asu borikinerop metke, 34 eŋe Yesu ka more, suaineka boka more rake, “Yai! Yesu Nazaret welaine, ge daleo okan ŋonikenane sarimaine? Ge matali ŋonikenane sarimaine me? Na det ganmaile, ge Anutu wane Ŋei Koboboine.”
35 Yale rakimo, Yesuŋo asu borikine don olale more rake, “Ge doŋ mane more, ŋei yewa qeliŋka saket arinom!” Rakiso, asu borikine eŋe ŋeiwa ma papkaki, ŋei ŋerep keueno ket rasu pakiso, eŋe saket arike, ŋei wae mi matalikake.
36 Pakiso, ŋei ŋerep eŋe ka more oŋaene qaeki, auye qeuye okane more rakoi, “Don iwa daleo? Eŋe ewe bibirop so zonomineropŋo asu borikine raongi, saket arimami!” 37 Pakiso, Yesu wane don kisi yewaŋo kepe mat yewa sua rokopke arike.
Yesuŋo Petoro Sewenine Ma Menaŋkake
38 Yesu eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo ŋine ket more, Saimon wane matko wake. Saimon wane sewenine eŋe zoma gereunerop qeki pake, pakimo eŋe Yesuŋo mapik kayakane ra more olatkoi. 39 Pakiso, Yesu eŋe Saimon sewenine pake, mat kotine yewa waket more papainane osino okora, so zomawaeŋo qeliŋkayakane togoleka olatke, pakiso zomawae eŋe ŋerep yewa qeliŋkakiso, ŋereppae eŋe esat yemdaka wie more koso, ŋaraene mire mauluk okange.
Yesuŋo Ŋei Ŋerep Loutne Ma Menaŋonge
40 Kepe qoekiso, ŋei ŋerep natne eŋe kimakopene zoma kine kine natneŋo ebuki pa okangoi, yewa Yesu wano ebu sarikoi, pakiso, Yesuŋo metine leweteno weku weku more, korop ma menaŋonge. 41 Asu borikine eŋe yale waka, ŋei ŋerep loutne eŋane kotoeno ŋine esopongi saket more, aro suaine aroke more rakoi, “Ge Anutu wane Gipole!”
Pakiso, Yesu eŋe asu borikine yewa eŋe don mi raikei wane rawetonge, onoka wane eŋe kineine iwa yale detkoi, eŋe Mesia.
Yesu Eŋe Yuda Lewa Lewaŋ Urum Natne Mere Arike, Yewao Don Edange
42 Kepe qaekiso, sakoropka, Yesuŋo wie more mat yewa qelige, kepe nat paromine ŋeiine midaine pake, yewa ari geke. Pakiso, ŋei ŋerep eŋe zuaŋka ge mage, so maratkakoi, maratka more eŋerop geakane ma walukkakoi. 43 Pakiso, Yesu eŋe siluŋ edane rake, “Na Anutuŋo daleo ŋei ŋerep wareonmaike, ea wane biŋek donine mat baŋem ŋei ŋerep korop ra edanikalane Anutuŋo biranange ketkole.”
44 Yale ra edane so Yuda kepeo Yuda lewa lewaŋ urum mere arike, yewao wa more, ŋei ŋerep don edane kito ebon okane geke.