14
Ŋei Ŋetne Edo Yesu Qeu Seukeakane Rakoi
Kaiwe etke qoeki, aŋelo loloŋon loloŋon peada naso so bret patpale peada naso okange. Anutu mosop ŋei natne so Anutu wane papa togon welaine, ŋei eŋe auye rakoi, “Ŋene dalino okane more Yesu sanka ma more qeŋem seukeake? Eŋe rakoi, ea peada naso suaino mi maikene. Ŋei ŋerep eŋe dere worik okane more kawali ma wakonikei.”
Ŋerep Maneŋo Yesu Wane Lewetino Kelok Qoune Similerop Qakke
Yesu eŋe Betani matko Saimon wane matko metke. Saimon eŋe sogino ŋei kubetine weneŋ mere mo menaŋge. Yesu eŋe Saimon wane zakeo ŋara ne metki, ŋerep mane eŋe kelok qoune simlerop lewine suaine ea beloŋ gorop ma sa more beloŋ rasipoke more kelok qounerop Yesu wane lewetino qakke. Ŋei ŋerep natne metkoi, eŋe sotene osiki auye rakoi, “Onoka wane kelok qounerop sanda iwa matalimaike? Ŋei maneŋo kelok yewa qoleakeo wesi setne 300 yaline ma more, ŋei aboŋene midaine eboniake.” Ra more ŋerep yewa dere worik okankakoi so don manerop rakoi.
Yale rau, Yesu eŋe rake, “Qeliŋkau! Onoka wane ŋine umat suaine mane ŋerep yewa don okankamami? Eŋe masi iwa weku mane naŋano mamaike. Ŋei aboŋene midaine eŋe naso baŋem ŋinerop gekei, ŋine naso natneo eŋe mapikonbe ra ma okanikei, ŋo na yemo ŋinerop zok naso kiroine mi gekale. Ŋerep eŋe kine kine mawe ra more maine mayake. Eŋe kelok qounerop solano motmaike eŋe deŋesereo wane ma ewek nanmaike. Na welekatne ŋidanmaile. Kepe baŋem korop eŋe Anutu wane biŋek don ra qelaŋane more ŋerep iwa wane don kisi edane eŋetine detsorokka more bukeu wayake.”
Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Birakayakane Rake
10 Naso yewao dokoine 12 eŋane keueno ŋine Yudas Iskariot eŋe mosop ŋei ŋetne eŋane meteeno Yesu bira kayakane arike. 11 Eŋe dere more bakom kito more eŋerop tako rakot don au more wesi manikeiwane olatkoi. Yudas eŋe dere more yewaka kieke Yesu ma wakon kayakane so meteeno mosiakane numaine mane dere maulukke.
Yesu Eŋe Aŋelo Loloŋon Loloŋon Nasoo Dokoine Eŋerop Ŋara Nekoi
12 Bret patpalane soda weku kaiwe mane eao Yesu wane dokoine eŋe qesonka rakoi, “Ge detnom! Ŋene diawao ari mere Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso wane ŋara maulukkene?” Kaiwe yewa ŋei ŋerep eŋe Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso lama medeune koma baŋem qe nemaŋkoi.
13 Yesuŋo dere more dokoine etke biraore etange, “Ŋire ari Yerusalem matko waket more ŋei mane kauk doku kap teweke sari numao marat ŋusiake. Yewa mogatka ariuk, 14 eŋe ari mat wakesiake, yewa ŋire ari waket more mat welaine iwa yale olasikeik, ‘Kito ŋebo ŋebonze ramaike, naŋane mat aŋaone diawao Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso na mere dokone eŋerop ŋara nekene.’ 15 Yale ra qesonkauk, eŋe urum ea aŋaone mane suaine kutno weti met met so zake kine kine mo mauluk maulukine, ea sikanŋutkiso, yewao ŋire ŋaraze maulukkeik.”
16 Medewetkine etke ere qelige mat suaino ari lotke more Yesuŋo etange yale maratka more ere Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso wane ŋara kine kine maulukkoik.
17 Rarapko, Yesu eŋe dokoine 12 ea weneŋ sarikoi. 18 Eŋe zakeo ŋara ne metpi, Yesu eŋe edange, “Na welekatne ŋidanmaile. Ŋei mane ŋinane keuoŋineŋo na ma wakonnane more, ŋabakopne eŋane meteeno bira naniake. Ŋei ea eŋe weneŋ iwa narop mere ŋara nemaine.”
19 Dokoine eŋe dere umare more weku weku Yesu qesonka rakoi, “Maŋo? Noŋo me?”
20 Yesuŋo mainge rake, “Medep 12 ŋinane keuoŋine eŋe iwa narop weneŋ mere metine biraki pletko ketki ŋara ma nemaike. 21 Na Ŋei Wawainane Gipole seukkalane mo Anutu wane papiaŋo mo eŋe seukeake ramaike, Welekatne, ŋo ŋei yewa eŋe Ŋei Wawainane Gipole na ma wakonnane ŋaba eŋane meteeno birananiake, eŋe yemo wet borik zok umat manerop marat kayake. Ŋei yewa eŋe nabokŋo siluŋ mi makirap, paki eŋe umatine mi wakon mangirap.”
Yesu Eŋe Dokoine Ruo Ŋara Gumeonge
22 Eŋe ŋara ne metpi paki, Yesu eŋe bret nat parom ma more Anutu wane bakom kito more mapoke dokoine ebone more rake, “Ŋine mau! Iwa nae bikumne.”
23 Paki, eŋe wain lase ma more Anutu wane bakom kito more ebongi eŋe korop newarekoi. 24 Eŋe neu Yesuŋo edane rake, “Iwa mo nae weŋemne, eaŋo tako rakot muselane biŋek na korop qesiŋ ŋuniakane qakkale. Anutuŋo weŋemne ea wane ra more ŋinerop tako rakot geake. 25 Na welekakatne ŋidanbe, na koso wain mane ŋinerop mi nene gemage, naso kutno Anutu wane qeli ewe zonom sariake, naso yewao wain musele kine mane nekale.”
26 Yale edangi qoekiso, eŋe Anutu wane bakom eŋet mane kito more Oliwa bonagao arikoi.
Yesuŋo Rake, “Petoroŋo Na Ŋadeknaniake”
27 Yesu eŋe edange, “Ŋine korop mali malip ŋine qororoŋgi, na qeliŋnane ariwarekei. Eamo Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike, ‘Anutuŋo lama ware ware qeki seukki naso yewao eŋane lama korop ket giŋ qiririŋ yauyaup ariwarekei.’ 28 Ŋo, na koso wisikae wie more Galili ari alakane ŋibonikale.”
29 Petoroŋo olatke, “Natne eŋe korop ge qeliŋ ganwareke, ŋo na yemo ge mi qeliŋ ganikale!”
30 Yesuŋo Petoro olatke, “Na welekatne golatmaile. Ukude ruo iwao tiak eŋe atak etke bokaki mi qoeki goŋo atak karewe bisop nanikene.”
31 Petoro eŋe koso togogole mainge rake, “Geŋone gekuwi seukkenom, na nekukeiwane okanbi, na ge mi bisopganikale.”
Dokoine natne korop eŋe yalewaka rakoi.
Yesu Eŋe Getsemane Sauromoo Meŋenkake
32 Eŋe Getsemane sauromoo ari lotke more, Yesuŋo dokoine edange, “Ŋine iwa metpi, na ari meŋenkaikale.” 33 Eŋe Petoro so Yakop so Yohane eŋerop edangi arikoi. Ari numao Yesuŋo wet borik so umat kakapa suaine dere more 34 dokoine edange, “Wetne zok boriki, seukkalane okanmaile. Ŋine iwa diam metpi!”
35 Eŋe eri eri kere more kepeo ket quruŋ rasu pa more, meŋenkake. Eŋe wikile suaine ea maine yuankayake, ea wane dere more meŋenkake. 36 Eŋe meŋenka rake, “Oo magak! Ge wikile lase iwa korop maine omak nanikene? Kine kine korop, ge maine mi ŋaŋaekene. Ge siluŋ naŋane simile mi mogasikene. Midaka. Ge geŋone simileŋone mogare mawarekene.”
37 Yale meŋenkaki qoeki, eŋe koso zinge ari dokoine karewe ongi kulu pau Petoro olale rake, “Saimon! Ge kulu pamaine me? Ge naso nigatne wet wisika maine mi gekene me?” 38 Eŋe edane rake, “Ŋine sot mi marat kakeiwane kauluk nagu more meŋenkaikei. Oŋaoŋaŋo meŋen meŋen wane togole ewekmaike. Ŋo, solaŋo pelekmaike.”
39 Eŋe yale ra edane more zinge koso ari mikep ra more meŋenkake yalewaka meŋenkake. 40 Paki koso zinge sari ongi dokoine eŋe kulu ka pakoi ea wane wie more deene umareki, gamuongi, Yesu wane don daleo olasikei ra dere umareu paki, mi mainge olatkoi.
41 Yesu eŋe koso atak karewe zinge sari more edange, “Ŋine yeka kulu pa zonom mamami me? Moya maine! Naŋane naso mo lotkemaike. Kau! Eŋe Ŋei Wawainane Gipole iwa mo ŋei sotenerop eŋane meteeno biranangei. 42 Ŋine wieu! Ariŋem! Kau, ŋei ma wakon naniake, mo iwa sari lotkemaike!”
Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Birakake
43 Yesu eŋe yeka ra okoraki, dokoine 12 eŋane keuo ŋine Yudas eŋe magu suaine eŋerop lotkeke. Mosop ŋei ŋetne so Anutu papa togon welaine ŋei so Yuda ware ware suaineŋo ŋei yauwine biraongi koak, soba ma more sarikoi. 44 Ŋei Yesu ma wakonkayake, eŋe magu yewa don masi mane edane rake, “Na ari ŋei yewa ka more lulukiwe ka more raikei, Yesu mo yewa raso malipka more ma arikei.”
45 Yudas eŋe sari more ikopka Yesu wano ari more rake, “Kito ŋebo ŋebon.” Ra more lulukike. 46 Lulukiki so ŋaba eŋe ka more metino malipkakoi. 47 Eŋane keueno ŋine ŋei maneŋo Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane qelit ŋei mane osoeno okoraki, ea sobaŋo qe more ketine rasu qakki ketke. 48 Yesuŋo edane rake, “Na kobu ŋei midakaka! Onoka wane ŋine koak, so sobarop luknanikei wane sarimami? 49 Na kaiwe baŋem Anutu Wane Bakom Urum kotino kito ŋibone okanmaŋkole. Naso yewao ŋine mi malipnane luknangoi. Ŋo, kine kine iwa wakongi Anutu wane papiao don ea wane wele wakongep!”
50 Pakiso, Yesu dokoine eŋe qeliŋka more, ket giŋ qiririŋ ariwarekoi.
51 Ŋei qaluwit mane eŋe laplapineka Yesu mogare arike. Eŋe ma more lukkaikei wane okanbiso, 52 laplap libeka ea qelige solaineka biririke arike.
Yesu Eŋe Ŋei Ŋetne Eŋane Kaitko Okorake
53 Eŋe Yesu Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane matko iwenka ariu ŋei ŋetne suaine korop sari lewaŋgoi. Mosop ŋei ŋetne, Yuda ware ware so Anutu papa togon welaine ŋei. 54 Petoro eŋe Yesu ŋadino mogare, amaŋ ari Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane mat wane sen koto waket more, tebe ŋei eŋerop gerep qenagare metkoi. 55 Mosop ŋei ŋetne natne so ŋei ŋetne korop eŋe gube qesat ŋei natne maratka more Yesu dongo biraka more qeu seukeakane auye detokangoi. Ŋo, don mane wele koboine mi maratkakoi. 56 Qesat ŋei loutne Yesu wano zok don isi qesat okankakoi. Ŋo, doneene eŋe rau numaineŋo wele so weku mi okange.
57 Paki, ŋei natneŋo okora, don isi Yesu wane iwa yale solaino qe rakoi, 58 “Ŋene detkaŋem, iwa yale rake, ‘Eŋe Anutu Wane Bakom Urum iwa meteŋo makoi, yewa rasupoke qakewe ariki, na kaiwe mama karewe yewaoka mane musele maikale. Ŋo, meteŋo mi maikale.’ ” 59 Ŋei eŋe don yewa rakoi, eamo numainoka mi rakoi, eŋe rau qebetneŋo mi kopkeke.
60 Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe keuo wie okora more Yesu qesonka rakoi, “Ge eŋane don turuŋine mi mainge edanikene me?”
61 Yesu eŋe donine midaki okora eŋane don turuŋine mi maingeke. Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe koso qesonka rake, “Ŋei ŋerep eŋe Anutu ewine kitomami. Ge welekatne Kristo, Anutu yewa wane Medep me mida?”
62 Yesuŋo mainge rake, “Oo, na yewa! Ŋine korop Ŋei Wawainane Gipole, Anutu Zonomine Kakapa Suaine, eŋane metine nat wonino mere more qeliwo kezoŋ kutno sariwe kaikei!”
63 Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe qise qomine wieki takot kitopoke ma barake rake, “Ŋene koso qesat ŋei natne edoraŋem sari eŋane kine mi raikei, yeine! 64 Ŋine detkau, eŋe Anutu ma baikkamaike, ea wane ŋine dalino detmami, ŋene ŋei iwa daleo okankaikene?”
Paki, eŋe koropŋo Yesu wane iwa yale ra togolekoi, “Eŋe sotinerop, eŋe maine seukeake.”
65 Ŋei natne eŋe Yesu kieke sopotka more deine laplapŋo piseka qe more rakoi, “Ge ra qelaŋanikene! Maŋo gekumaike?” Yale olale more tebe ŋei edo mete tabeŋo qekoi.
Petoro Eŋe Yesu Bisopkake
66 Petoro eŋe qei mat wane sen koto metki, Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane qelit ŋerep eŋe sari more 67 Petoro kaki gerep qenagare metki deinoka olale rake, “Ge weneŋ sogino Yesu Nazaret ŋine eŋerop gekone!”
68 Ŋo, Petoro eŋe bisopka rake, “Na mi detmaile! Na geŋane don mi dere qelaŋanmaile.” Yale mainge ra more eŋe mat wane sen ea wane madetino ari wakesiakane okangi tiak mane bokake.
69 Qelit ŋerep yewa eŋe ka more ŋei osino okorakoi edane rake, “Ŋei iwa eŋe Yesu wane tego eŋerop geke!” 70 Ŋo, Petoroŋo koso bisopkake.
Naso nigatne azongi, ŋei osino okorakoi, eŋe koso Petoro wane rakoi, “Welekakatne, ge Yesu wane tego gekone. Ge weneŋ Galili ŋei ge yewa ŋine.”
71 Rauso, Petoro eŋe togogole bisopka rake, “Welekatne weti qeliwo na ŋidanmaile. Na ŋei ea mi detkamaile. Na don welekatne mi ŋidanikaleo, Anutu eŋe na wikile niniake! Ŋei yewa mi detkamaile.”
72 Eŋe yalewa rakiso, yewaka tiak eŋe atak etke bokake, pakimo, Petoro eŋe Yesuŋo don rake, yewa detsorokke. Yesuŋo iwa yale rake, “Tiak atak etke bokaki mi qoeki goŋo na atak karewe bisop nanikene.” Don yewa detsoroke more, Petoro eŋe zok manerop aro suaine aroke.