12
Qezarek Kaiwe Naso Ea Wane Kine
Mi azonŋgi, Yesu eŋe wit eu keuoka kitare Qezarek Nasoo arike. Eŋine dokoine eŋe ŋaraenane seukkoi, pakiso eŋe kieke more wit woune ea peikeu paki, nekoi. Parisi eŋe ea kau paki Yesu olale rakoi. “Kanom, iwa yemo ŋenane ra rokop don ea qebarakeu paki, geŋane dokoŋone eŋe Qezarek Nasoo masi iwa okanmami!”
Rau Yesuŋo doneene turuŋine mainge iwa yale ra edange, “Ŋine don iwa Dawitŋo mo sogino daleo okange, ea ŋine mi dapore det okanmami me? Eŋe naso yewao eŋe eŋine so ŋeikoune eŋe ŋaraenane seukkoi, na yewa wane ramaile. Kine ea ŋine mi dere qelaŋanmami! Eŋe Anutu wane urum kotino waki paki, eŋine so ŋeikoune eŋe Anutu wane biŋek bret motpi metke, ea yemo pris edoka weku yewa ŋine nekei wane raraine, ŋo eŋe siluŋ yaleka eŋe ra rokop don qebarakeu paki, bret ea nekoi. Me ŋine Mose wane ra rokop don ea mi dapore det okanmami. Qezarek naso baŋem Pris eŋe urata wane Bakom Urum koto wa okanmami, eaŋo ra rokop don ea eŋe qebarak okanmami, yale okanmaike, ŋo eaŋo sot mi okanmaike me? So na iwa yale ŋidanbe detpi, yeye mane iwa eaŋo yemo kakapa suaine Bakom Urum wane wawaine, kine kine yewaŋo Bakom Urum yuankamaike. Anutu wane papiaŋo iwa yale qe wakone ramaike, ‘Na osomŋo soe soep mire ningeiwane, mi simile nanmaike, ŋo wet maepŋo ŋinane keu ŋino korop paki gekei, na ea wane simile nanmaike.’ Ŋine welekatne iwa wane kine mane detlukeurap, yemo ŋine ŋei sotene midaine, eŋe don umat mane kuteno more mi edanbi rap, Onoka wane Ŋei Wawainane Gipole eŋe Qezarek Naso ea wane Waom so oŋo warekaki pamaike.”
Yesuŋo Ŋei Mane Metine Seu Seune Ma Menaŋkake
Yesu eŋe ea qelige more koso eaŋine ari Yuda eŋane mat maneo lewa lewaŋ urum maneo waketke. 10 Ŋei mane ea metke metine seu seune, so ŋei natne eŋe yewa weneŋ metkoi, eŋe Yesuŋo sot mane okangi kau paki dongo birakakei wane, eso eŋe ea wane Yesu qesonka more rakoi, “Iwa ŋenane ra rokop don qebarake more, Qezarek Nasoo ŋei ma menaŋkakene me dale?”
11 Yesuŋo mainge qeson one rake, “Ŋinano ŋine mane eŋe lama mane mageake, pakimo lama ea eŋe qezarek nasoo lom kiroine maneo kesiake, pakimo Qezarek Nasoo, daleo okangei? Ŋine ea baŋ qesiŋka more ma birau sayake, me ka ŋadeka more qeliŋkau yeine okorayake? 12 Ŋei mane eŋe lewine suaine so zok manerop wawaine okanmaike, so eŋe lama mane wane rokop yuanmaike! Eso yalinane mo, ŋenze ra rokop donzeŋo yemo ŋei natne Qezarek Naso eao mapik ongenane maine detŋonmaike.” 13 Yale raki paki ŋei olale rake, “Meteŋone biranom.”
Rakiso eŋe metine birakiso menaŋkaki metine mane ea wane rokop okange. 14 Pakiso Parisi eŋe wie ari lewage, Yesu qeu seukeakane don aukoi.
Anutuŋo Qelit Ŋeiine Yesu Ma Wakonka Birakake
15 Yesu eŋe don so ŋaba ŋaba kine kine ea Parisi edo eŋe okankaikei wane rakoi, ea detki pakiso, mat ea qelige arike, paki ŋei ŋerep loutneŋo ŋadino mogare arikoi, eŋe ŋei zomarop ea korop ebuki menaŋwarekoi. 16 Pakiso, eŋe ŋei ŋerep natne eŋine don kisiine ea mi edangei wane ra togoleone more rawetonge. 17 Masi tanik kine kine yale rawetongi paki okangi, Anutuŋo don mane propet Isaia iwa yale olatki qeke, ea wane wele wakonge,
18 “Iwa eŋe naŋane qelit ŋei, eŋe noŋo ma wakonkakole, na eŋane zok manerop simin nanmaike, na eŋane ra more wet maep okanŋungale, weku na eŋane simile nanmaike, na eŋane zok detpe menaŋmaike. Na baŋ Asune eŋane kutno mosikale, paki eŋe baŋ naŋane kine ma wakon ma wakon don koboboine ea ra qelaŋane more, kepe wane kutno ŋei ŋerep korop edaniake. 19 Ŋo eŋe baŋ kim sorin so busu me don suaine mi okaniake, me don ukatine mane suaine numa suaino mi raki ŋei ŋerep eŋe desikei. 20 Ŋei ŋerep eŋe gim mane togole mida, so kuŋ kuŋine me eŋe mo dumeniakane okanmaike yale, ŋo eŋe baŋ mi dumeniake. So lam mane lawe pilik oka okane yale, eŋe mi pilik lukeake, eŋe urataine koboboine ma met mage baŋ don urata koboboineŋo yuankayake. 21 So ŋei ŋerep magu mane qelaŋ mitiene midaine, yewa korop eŋe baŋ wetene so mali malipene eŋano mot warekei.”
Parisi Eŋe Yesu Wane Rakoi Eŋe Belzebul Asu Qotkoine Lewetŋo Qesiŋkaki Asu Qotkoine Esoponmaike
22 Naso yewao ŋei natne eŋe ŋei mane deine pilik pilikine don mi raraine, ea Yesu wano ma sarikoi, onoka wane eŋe asu qotkoineŋo kotino geke. Yesu eŋe ŋei yewa ma menaŋkake, eso ŋei yewa eŋe eweke more, don maine rake, so deine maine potke. 23 Ŋei ŋerep magu suaine okorakoi, eŋe koropŋo eŋe kau paki, welelepke more qeson nagu rakoi, “Eŋe ea Dawit wane ŋaboine, Anutuŋo birakayakane rake, eŋe me?”
24 Parisi eŋe don ea detpi paki mainge rakoi, “Eŋe asu qotkoine esopongi saketmami, yemo onoka wane Belzebul asu qotkoinane lewetŋo zonom mangimo, eŋe asu qotkoine yewa esopongi saketmami.”
25 Rau, Yesu eŋe wetenane kine detki paki edane rake, “Ŋine iwa detpi, gavaman kepe mane eao ŋei eŋe edomka mapoke magu etke okane more, kawali yakuwi rap, baŋ kepe yewa naso kiroine mi okaniake, siukki rap. So mat mane me ŋei magu mane eŋe oŋomka mapoke magu etke okane, kawali yaku aito okanbi rap, baŋ poripke warekei, paki mat yewa eŋe siukkeu rap. 26 Eso yalinane magu maneŋo daleo kimaine Satan magu mane esopkayakeo, mi kopkemaike, eŋe yale okaniakeo, yemo urataine maine mi pa wayake, eamo eŋe yeine suikeake! 27 Ŋine ramami, yale na asu qotkoine esop onikalane Belzebulŋo zonom ningi, na asu qotkoine ea esoponmaile, ea maine welekatneo, yemo na qeson ŋunmaile, ŋo ŋinŋine dokoŋine ea eŋe yemo maŋo zonom ebongimo, eŋe asu qotkoine yewa esoponbi qelige saket arimami? Ŋinŋine dokoŋine ea edo kine ŋine ma wakonmami, yemo ŋine don ŋine yewo koboine mida so ŋine sot korop okanmami! 28 Belzebulŋo mi qesiŋnange, midakaka, iwa yemo Anutu wane Asu, oŋo zonom ningimo, na asu qotkoine esoponbe saket arimami, eaŋo kine ma wakonmaike, yemo Anutu wane qeli gege togon wane nasoine ŋinano mo sari saket wareke.
29 “Ŋei maneŋo ŋei togogole mane wane mat koto kito barake waket more, aboŋ kine kineine maine yaup mi ma ariake me? Eŋe yale okaniakane ra, eŋe ŋei togogole ea mikepka ma wokomkaki paki, ŋado yemo maine matine ea kito barake, waket kine kineine ea mat koto pamaike, maine kobu mayake.
30 “Ŋei mane eŋe na kima mi okannaniake, eŋe na ŋabananiake. Ŋei mane eŋe na qesiŋ nane more lamakopne wekuoka ebu mi biraoniake, eŋe welekatne esopongi, yau yaup ari warekei. 31 Ea wane na ŋidanbe detpi, ŋei eŋe borikine kine kine natne makei, so don borikine natne rakei, ea wane turuŋene yemo Anutuŋo maine bira eboniake, ŋo ŋei mane eŋe Asu Koboboine eŋane ra more don borikine rayake, yemo sotinane turuŋine mane Anutuŋo maine mi biraka maniake. 32 Ŋei mane eŋe Ŋei Wawainane Gipole eŋane ra more don borikine rayake, yemo turuŋine Anutuŋo maine bira maniake, ŋo mane eŋe Asu Koboboine eŋane ra more dere worik okan kayake, eŋe turuŋine ea Anutuŋo mi biraka maniake, naso iwa gemaineo, me naso ŋado sariake, yewao mi bira maniake, midakaka.
Eki Welerop Ea Wane Kine
33 “Eki wele maine makenane dere, yemo eki maine ea mauluke magekene, ŋo ge eki zegulakine motmole ea magekeneo, yemo ge baŋ wele qotkoine qeki minakkene. Eki mane wane kine yemo wele qemaike, eao ka desikene. 34 Ŋine koma borikinane dokoine, ŋine borikine geu paki mo daleo don maine rakei? Wetŋine borikineŋo watke pamaike, eaka aŋaŋo ra okanmaike. 35 Ŋei maine eŋe dereretine maine kotino pamaike, ea wane eŋe masi tanik maine okan okanmaike. Ŋei borikine mane eŋe dereret qotkoine loutne kotino pamaike, ea wane eŋe masi tanik qotkoine ma okanmaike.
36 “Na iwa ŋidanbe, ma wakon ma wakon kaiwe naso, eao ŋei ŋerep korop eŋe don kine kine yau yaup raraine, korop ra gekoi, ea wane don urata makei. 37 Ŋinŋine donŋine eaŋoka baŋ kine ma wakoniake. Ma wakongi, sotŋine midaine okanikei, me ma wakongi sot korop okanikene.”
Ŋei Eŋe Yesuŋo Masi Togogole Maki Kakei Wane Sorinkakoi
38 Yale edangiso, ra rokop don wane kito ebo ebon natne, so Parisi natne eŋe Yesu olale rakoi, “Kito ŋebo ŋebon, ŋene masi togogole mane manom kakenane ŋonmaike, ge manom kaŋem paki, ŋene raikene ge Anutu wane urata mamaine.”
39 Rau, Yesuŋo edange, “Ukude naso iwa wane ŋei ŋereune yemo borikine, so eŋe weteneŋo Anutu mi malip kamami, so Anutu midaine gemami! Ŋine masi naso baŋem togogole mane mawe kakeiwane ra nan okanmami? Midaka! Masi togogole weku baŋ ŋibongale, yemo propet Yona wano masi togogole wakonge, ea wakongi kaikei. 40 Numa weku yewaka Yona eŋe kaiwe karewe so goiŋ karewe zawon suainane wouine koto wete metke, wane Ŋei Wawainane Gipole eŋe yaleka baŋ kaiwe karewe so goiŋ karewe kepe koto ket mesiake. 41 Kine ma wakon ma wakon kaiwe naso yewao Niniwe mat welaine ŋei ŋerep eŋe baŋ wie okorau paki, kineŋine tilekkei, onoka wane Anutuŋo Yona eŋano birakake, eŋe Yonaŋo miti edangi dere borikineene ea ŋadekka warekoi, na ŋidanbe, kine kine mane iwa, ea yemo Yona wane suaineine! 42 Kine ma wakon ma wakon kaiwe naso, eao yemo raiwoken ŋine qelaŋ ŋerep waomŋo wie okoraki paki, kineŋine tilekeake, onoka wane eŋe kepe keuo ŋine kitare lolike numa kiroroine ari mage, Solomon wane dereret koboboine ea detke, so wetine main gemaike, na welekatne ŋidanbe detpi, yewao kine kine mane iwa pamaike, ea yemo Solomon wane suaineine!”
Asu Qotkoinane Kine
43 Yesuŋo donkisi mane edane rake, “Asu qotkoine eŋe ŋei mane wane kotino ŋine sakesiake, paki eŋe kepe wetataine yewao mat mane maratka ma metpe ra, zuage ariake. Ari mat mane mi marat kayake. 44 Paki eŋe oŋomka iwa yale rayake, ‘Na baŋ koso zinge ari, matna qelige sarile, eao waketkale.’ Eso eŋe koso zinge ari kaki matpa qamen, kotine sino kito mauluk mageumo, mayakatne payake. 45 Pakimo, eŋe saket ariki paki, asu qotkoine natne sewen, eŋine rokop mida, qotkokoine ebuki sarikei, eŋe sariu pakimo, mat yewa wane kotino waket gekei. Eso ŋei yewa eŋe alakan borikine geke, wane iwa yemo zok manerop boriluluke geake. Numa tanik iwamo ŋei ŋerep borikine ukude naso iwao gemami, ŋinano yale wakoniake.”
Yesu Nagaine So Ŋolekoune Welekatne Eŋe Ma?
46 Yesu eŋe ŋei ŋerep don yeka edane okoraki, nagaine so ŋolekoune lotkekoi, eŋe mat ŋadino qeinat okora Yesu don olatkei wane qesongoi. 47 Pakiso ŋei maneŋo olale rake, “Detmaine, geŋane nagaŋone so ŋolekopŋone eŋe qeinat okoramami, so eŋe gerop don aukei wane simin onmaike.” 48 Rakiso, Yesuŋo mainge olatke, “Maŋo naŋane nagane? Deo edo naŋane ŋolekopne?” 49 Yale raki paki dokoine eŋano metine qesikane more rake, “Onnom! Iwa edo naŋane nagane so ŋolekopne okanmami! 50 Ŋei mane eŋe Magane qeliwo gemaike, eŋane simile mogare gema okanmaike, eŋe naŋane ŋonne, so naŋane kiarone, so naŋane nagane.”