26
Ŋei Ŋetne Eŋe Yesu Qeu Seukeakane Rakoi
Yesu eŋe don iwa korop rawareki qoeki, dokoine edan rake, “Kaiwe etke, ea ŋine mo detmami, yewa qoekimo Aŋeloŋo Loloŋongi ŋara soep nemaŋkoi, ea wane taboŋ met met naso baŋ bomileake, paki naso yewao Ŋei Wawainane Gipole eŋe baŋ ŋei eŋane meteeno birakau, kibeŋ qabego biriŋŋo rasukaikei.”
Pakiso naso yewao, pris ŋetne so Yuda ŋei sele eŋe sari qeturage, Kaiapas pris suainane urumgo lewaŋgoi. Pakimo don pise more Yesu sanka ma lukkau paki, qeu seukeakane don aukoi. Pakiso rakoi, “Ŋene Loloŋon Loloŋon peada naso iwao misuk okanikene, me ŋene okanŋem, ŋei ŋerep eŋe kawali yau yaup baŋ qekei.”
Ŋerep Maneŋo Yesu Betani Matko Kelok Qoune Similerop Lewino Qakke
Yesu eŋe, Saimon kuku sele ŋei sogine mo menaŋge, eŋane matko Betani yewao wa metke. Metkimo, ŋerep mane eŋe beloŋ mane kelok qoune simileteine, lewine suaine eaŋo qewat qewale, ea ma more Yesu wano sarike. Yesu eŋe ŋara ne metki, eaka kelok ea qakki, lewino ket taukake. Dokoine eŋe ea kau paki, sotene osike qesone rakoi, “Onoka wane eŋe kelok iwa korop matali maike? Kelok iwa yemo motŋem ari, wesi suaine kiatki sariki mo, ma more ŋei aboŋene midaine maine ebonŋem rap!”
10 Yesu eŋe don rakoi, ea wane kine mo detke paki edane rake, “Ŋine ŋerep iwa onoka wane ra kitat okan kamami? Iwamo maine so kine kine weku mane, ŋerep eŋe na okannanmaike. 11 Ŋei aboŋene midaine, eŋe yemo baŋ naso baŋem ŋinerop ge arikei, ŋo na yemo naso baŋem ŋinerop mi gekale. 12 Ŋerep eŋe yale okane more, kelok qoune simileteine yewa solane qakike, yemo seukewe duknangei wane, ma eweknanike. 13 Na welekatne iwa rawe detpi! Kepe baŋem don kisi iwa ra qelaŋane arikei rokop, ŋerep iwa okan nanmaike, eŋane weneŋ detsoroke more, don kisiine baŋ rau sua ariake.”
Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Birakayakane Rake
14 Naso yewao dokoine 12 enŋenane keueno ŋine mane eŋetine Yudas Iskariot, oŋo pris ŋetne eŋano arike. 15 Paki edane rake, “Na Yesu ŋinane meto birakawe, ŋine lewine onokaka ninikei?” Eŋe wesi setne, silwa 30, yale dapore mangoi. 16 Naso yewaoka Yudasŋo kieke Yesu ma wakon kayakane numaine dere mauluk okange.
Yesuŋo Aŋelo Loloŋon Loloŋon Nasoo Dokoine Eŋerop Ŋara Nekoi
17 Bret sap saune ea wane soda weku kaiwe mane yewao dokoine eŋe Yesu wano sari qesonka rakoi, “Ŋene detmaine, ŋo diawao ari mere, Aŋeloŋo Loloŋonge ea wane Nasoo ŋara mauluke gingene?”
18 Rau eŋe edane rake, “Ŋine mat suaino ariu paki, ŋei mane maratkakei, paki iwa yale olasikei, ‘Kito ŋebo ŋebonŋo ramaike, naŋane nasone mo bomilemaike, wane naŋane dokoine so na ŋene baŋ Aŋeloŋo Loloŋonge Naso eao geŋane matko mere ŋara nekene.’ ”
19 Dokoine eŋe Yesuŋo don edange, ea wane rokop okane more, Aŋeloŋo Loloŋonge Naso ea wane ŋara maulukkoi.
20 Kepe rarap okangi Yesu eŋine so dokoine 12, eŋe zakeo ŋara nekeiwane pese metkoi. 21 Ŋara ne mere, eaka Yesuŋo rake, “Na welekatne ŋidanbe, ŋinane keuŋino ŋine ŋei maneŋo na baŋ ma wakon naniake.”
22 Dokoine eŋe wetene boriki, kieke weku weku qesonka rakoi, “Welekatne, Waom, ge naŋane ramainane?”
23 Rau Yesuŋo mainge edange, “Ŋeiwa metine biraki narop lase wekuo ketki bretine ma neake, oŋo na baŋ ma wakon naniake. 24 Ŋei Wawainane Gipole eŋe yemo Anutu wane papaiaŋo ramaike, yale baŋ seukeake, ŋo Ŋei Wawainane Gipole ma wakonka yake, ŋei yewa eŋe yemo turuŋine, yai, zok manerop zinge maniake! Ŋei yewa eŋe nabok kotino ŋine mi wakongirap, yemo mayakatne okangirap!”
25 Raki ma wakon kayake ŋei, Yudas, oŋo qesone rake, “Kito ŋebo ŋebon, ge naŋane ramainane?”
Yesuŋo mainge olale rake, “Mo ea, goŋom ramaile.”
Yesuŋo Ruo Ŋara Gumeonge
26 Eŋe ŋara ne metpi, eaka Yesu eŋe bret ma more bakom kitoki paki, dokoine ebone rake, “Mau paki neu, iwa nae bikumne.”
27 Pakiso, eŋe wain lase ma more, Anutu bakomine kitoki paki, dokoine ebone rake, “Ŋine korop iwa neu, 28 iwamo nae weŋemne, ea wane ra more, Anutuŋo ŋinerop tako rakot geake. Naŋane weŋemne yemo, ŋei ŋerep korop ŋinane borikineŋine saukeakane qake kesiake. 29 Na ŋidanbe detpi, na baŋ koso ŋinerop wain iwa manerop mi nene, yaupka ge arimage, kaiwe naso yewao na wain musele, ea ŋinerop weneŋ Maganane gege togon kotino nekene.”
30 Yale rakiso eŋe aŋelo loloŋon loloŋon wane eŋet so miti okanbi paki, matko ŋine ket more, Oliwa Bonagao arikoi.
Yesu Eŋe Petoroŋo Bisop Kayakane Olatke
31 Pakiso, Yesu eŋe dokoine edane rake, “Ruomde iwao, mali malip ŋine korop baŋ pelekki, na qeliŋnane kaet ari warekei, onoka wane Anutu wane papiao iwa yale ramaike, ‘Anutu eŋe baŋ lama ware ware qeki paki, qe kuruŋonbe, lama magu koropŋo baŋ kakak nagu ket yeo yeo qiŋ qiririŋ ari warekei.’ 32 Ŋo na seu seuo ŋine wisikae wiewe paki, na baŋ Galili kepeo alakane ŋibonikale.”
33 Petoroŋo aŋage olale rake, “Natne eŋe korop geŋane detpi boriki biragane ari warekei, ŋo na yemo baŋ mi biragane arikale!”
34 Raki, Yesuŋo Petoro girem don olale rake, “Na welekatne iwa golatpe detnom! Tiakŋo mi bokaki, ge ruo yewao atak karewe bisopnane more raikene, ‘Na eŋe mi detkamaile’ ”
35 Petoroŋo togole mainge rake, “Na gerop weneŋ seukkaleo, na siluŋ geŋane bisopke mi raikale, na eŋe mi detkamaile!”
Pakiso dokoine korop eŋe qesiŋka don don weku eaka rawarekoi
Yesuŋo Getsemane Saromatko Meŋe Meŋen Urata Make
36 Pakiso, Yesu eŋe dokoine eŋerop rome saromat mane, eŋetine Getsemane, yewa ari more edane rake, “Ŋine iwa metpi, na eriwa ari meŋenkawe.” 37 Eŋe Petoro, so Zebedi wane gipoletkine etke weneŋ ebuki arikoi. Ariu paki qomine umareki wikile suaine detke. 38 Paki edane rake, “Kotono umat zok kakapa suaine, eaŋo ki pelek naniakane okanmaike, ea wane ŋine iwa narop weneŋ wet wisika mere, diam maikei.”
39 Yale edane more, eŋe eri ekeket biraone ariki paki, eŋe eŋineka meine ket kepo kito more iwa yale ra meŋenkake, “Magane, ge detnom iwa maine okanmaikeo, yemo wikilane lase iwa oma nannom! Ŋo siluŋ naŋane don mida, geŋane don togoleake.”
40 Yale ra meŋenkaki paki, zinge ari dokoine karewe metkoi, eŋe ongi kuluka pakoi, pakimo eŋe Petoro olale rake, “Ŋine ŋei karewe iwa daleo wane mi ewekeu paki, narop wan aua diam wet wisika mi gemami! 41 Diam tako rakot mau paki meŋenkau, ŋine yale okan mage, baŋ peleke more, liwe liwek borikino ket qekei. Asuŋineŋo yemo eweke more kine kine okaniakane okanmaike, ŋo solaŋineŋo yemo umareki paki, zonomine midaine okanmaike.”
42 Atak etke eŋe koso manerop zinge ari meŋenka rake, “Magane, wikilane lase iwa mi oma nanikeneo, yemo na maine newe mo, geŋane don ea togoleake.” 43 Eŋe koso manerop zinge ari dokoine ongi kuluka pakoi, eŋe deene wareka wet wisika mi metkoi.
44 Yesu eŋe koso manerop qeliŋone ariki paki meŋenkaki atak karewe okange, don wekuka ra meŋenkake. 45 Pakiso, koso dokoine eŋano zinge ariki paki rake, “Ŋine yeka kulu pau paki, zonom mamami me? Kau! Naso mo bomilemaike, wane Ŋei Wawainane Gipole mo ma more, ŋei borikine mama eŋane meteeno bira kakei. 46 Wieu, ŋene ariŋem, kau, ŋeiwa ma wakon naniake, mo iwa sarimaike!”
Ŋaba Edo Yesu Ma Lukkakoi
47 Yesu eŋe don yale edane okoraki, dokoine 12 eŋane keuo ŋine mane Yudas, eaka lotkeke. Eŋerop weneŋ sarikoi, yemo ŋei magu suaine, Pris ŋetne so Yuda ŋei sele edo taleonbi, kawali wane pilaŋ so soba weneŋ peike sarikoi. 48 Isi bela ŋei, ea eŋe ŋei magu yewa kait masi iwa yale maki kau paki, Yesu makei wane edange, “Na ari ŋei yewa ka more, lulu zam zam maweso, ŋine kau paki, Yesu iwa raso malipka lukka arikei!”
49 Yudas eŋe eaka lotke more, Yesu wano koboine ari rake, “Peamŋo gerop payake, kito ŋebo ŋebonze.” Yale raso, lulu zam zam make.
50 Yesuŋo olale rake, “Kima, urata makenane wetke sarine, ea ikop manom!”
Rakiso, eŋe osino sari more malipkau paki, metine wokom gekoi. 51 Yesurop gekoi, eŋano ŋine maneŋo pilaŋ warage more, Pris Suainane qelit medep qeki paki, ketne nat kito qotki ketke. 52 Yale okange Yesuŋo olatke, “Ge pilaŋŋone koso biranom, matno ketkep, onoka wane ŋei korop pilaŋ ma okanmami, eŋe pilaŋ yewaŋo enguki seuk okanmami. 53 Ge mi detmaine, na Magane maine qesiŋ naniakane olatpe eŋe kawali ŋei aŋelo magu suaine 12 ea yuanmaike, eŋe esatka taleongi sari qesiŋ nanbirap? 54 Ŋo eŋe yale okanbimo, Anutu wane papiao numa yalewa oken wakoniakane raraine, ea wane wele eamo daleo wakongirap?”
55 Naso yewaoka Yesu eŋe ŋei magu yewa edane rake, “Na kawali ŋei ea wane ŋine kawali wane buza so soba weneŋ mau paki, neukei wane sarimi me? Na kaiwe baŋem Bakom Urum koto pese mere, miti don kito ŋidan okane gekole, pakimo, ŋine yewao mi neu luknangoi. 56 Ŋo siluŋ masi iwa korop wakonmaike, yemo propet edo Anutu wane papiao don qekoi, ea wane wele wakoniakane masi iwa wakonmaike.”
Yale ra edangiso, dokoine korop eŋe qeliŋkau paki, biraka ariwarekoi.
Yesu Eŋe Suaine Eŋane Kaitko Okorake
57 Ŋeiwa Yesu ma lukkakoi, eŋe mau paki, Pris Suaine Kaiapas wane matko iwenka arikoi, yewao ra rokop don kito ebo ebon ŋei, so ŋei sele eŋe sari lewage metkoi. 58 Petoro eŋe Yesu ŋadino mogare eri amaŋ Pris Suainane mat wane sen ŋadino arike. Eŋe ari sen koto waket more, tebe ŋei diam gege eŋerop pese ket mere, tanik daleo okankaikei, ea wane one modatke. 59 Pris Suaine eŋe so ŋei wawaine korop, eŋe Yesu wane isi don maratkau paki, gube qesat don solaino kito more, qeu seukeakane don aukoi. 60 Ŋei loutneŋo sariu paki, isi don zok loutne solaine qe rawarekoi, ŋo siluŋ donene eaŋo wele mi okange. Pakiso ŋei etke ere wakone saketkoik. 61 Paki rakoi, “Ŋei iwaŋo iwa yale rake, ‘Na Anutu wane Bakom Urum iwa kito ra barakewe, ariki kaiwe karewe yewaka koso maulukkale.’ ”
62 Pris Suaine eŋe wie okoraki paki, Yesu olale rake, “Eŋe geŋane don ramami, ea wane turuŋine edanikenane mane ma okoramaine, me mida?” 63 Yesu eŋe siluŋ meune qoeki okorake. Pris Suaine eŋe koso manerop olale rake. “Anutu gege togon welaine, eŋane kaitko qesonganbe, ge welekatne Mesia, Anutu wane gipole gemaineo, yemo ŋedannom.”
64 Yesuŋo mainge rake, “Ge mo ea ramaine, ŋo na korop ŋidanbe detpi, naso iwao ŋine ge ari more, ŋine korop baŋ kau, Ŋei Wawainane Gipole, Anutu zomine kakapa suainane metine wonino metki paki, qeliwo kezoŋ kutno sariake!”
65 Yale raki, Pris Suaine eŋe takotine ma barake more rake, “Eŋe Anutu mabaik kamaike! Ŋene koso raŋem qesat ŋei eŋe sari, eŋane don mi rakei, yeine! Ŋine eŋane don qotkoine mo iwa raki detkamami! 66 Ŋine daleo detmami?”
Eŋe mainge rakoi, “Eŋe sot korop, ea wane eŋe maine seukeake.”
67 Yale rau paki, kaitine sopotka more qekoi, paki ŋei natne qekoi, edo rakoi, 68 “Mesia ŋenane don saeŋine ranom! Detnom, maŋo gekumaike!”
Petoroŋo Yesu Bisopkake
69 Petoro eŋe qeinat mat wane sen kotino metki, Pris Suainane qelit ŋerep maneŋo eŋano sari more rake, “Ge yaleka Yesu Galili kepeo ŋine, eŋerop weneŋ gekone.”
70 Ŋo eŋe korop eŋane kaiteno bisopke more rake, “Ge don ramaine, na ea mi detmaile.” 71 Yale raki paki, eŋe mat wane sen ea wane madetko ari wakesiakane okange, paki qelit ŋerep maneŋo kaki paki, ŋei yewa metkoi eŋe edane rake, “Ŋei iwa eŋe Yesu Nazaret matko ŋine, eŋerop geke.”
72 Petoro eŋe koso ea bisopke more rake, “Welekatne ramaile, na ŋei yewa mi detkamaile!”
73 Naso nigatne azoŋgi, ea wane ŋadino ŋei yewa okorakoi, eŋe Petoro wano sariu paki rakoi, “O welekatne, ge eŋane tegoo ŋine mane iwa. Ge don tanik ŋone ramaine, eaŋo kine qe wakongi detmaine!”
74 Rauso, Petoroŋo don togoleka bisopke more rake, “Welekatne, Anutu wane kaitko ramaile, na don welekatne mi ŋidanmaileo, yemo Anutuŋo wikile niniake, na ŋei yewa mi detkamaile!”
Rakiso, eaka tiak bokake. 75 Pakiso Petoro eŋe Yesuŋo don iwa yale olatke, “Ge atak karewe, mi det kamaile, ra bisop nannom, tiakŋo atak karewe bokayake.” Ea detsoroke more, saket ariki paki, wetine tabaeki zok arokke.