9
Ŋei Wawainane Gipole Kepeo Zonom Gorop
Yesu eŋe seki koto waki paki, zinge koso doku namuŋ yuane more eŋine matino sarike. Pakiso ŋei natne eŋe ŋei mane kie metine bori worine eŋano ma sarikoi, eŋe supi kutno pake. Yesu eŋe mali malipene zok pake, ea detki paki, ŋei kie metine seu seune eŋe olale rake, “Togolenom, medepne! Geŋane sotŋone mo oma ganmaile.”
Paki ra rokop don kito ebo ebon ŋei natne eŋe edomka auye rakoi, “Ŋei iwa ono ka wane eŋe Anutu ewe mabaik okan kamaike?”
Yesu eŋe ea wetkekoi, ea wane wetenane kine detongi paki rake, “Ŋine wetŋineŋo onoka wane borikine wetkemami? Diawaŋo ewekine raikene, ‘Geŋane sotŋone mo matalimaile’ , me raikene, ‘Wienom paki, arinom’ ? Ea wane na baŋ ra qelaŋanŋunbe ŋine detpi, ŋei Wawainane Gipole eŋe kepeo ŋei sotene mataliki siukeakane zonom pa manmaike.” Eso yale edane, so ŋei mete seu seune eŋe olale rake, “Ge kaŋzaŋ wienom, lameke papaŋone manom paki, matko arinom!”
Ŋei eŋe kaŋzaŋ wie, so matko arike. Ŋei eŋe ea kau paki kaetonge, paki Anutu eŋe zonom iwa yaline ŋei ebongane mawa kakoi.
Yesuŋo Mataio Orake
Yesu eŋe mat yewa qelige arike, eso eŋe ari ariki paki, ŋei mane takis mama eŋe kake, eŋetine Mataio, eŋe takis mama urumine koto metke. Yesuŋo olale rake, “Ŋadeno sarinom.”
Rakiso Mataioŋo kaŋzaŋ wie ŋadino arike.
10 Yesu eŋe eŋane matko ŋara ne metki, eaka takis mama ŋei so borikine mama ŋei loutneŋo sari, eŋe so dokoine eŋano takotke more, eŋerop ŋara zakeo weneŋ metkoi. 11 Parisi natneŋo ea kau paki, dokoine edane rakoi, “Ŋinane kito ŋibo ŋibon eŋe onoka wane takis mama so borikine mama eŋerop mere ŋara nemaike?”
12 Yale rau, Yesuŋo detongi paki edange, “Ŋei ŋerep solaene maine weteno dere, edo dokta wano mi ari okanmami, ŋo zoma kubet korop edoka weku ari okanmami. 13 Ŋine ariu paki, Anutu wane papiaŋo don iwa daleo wane ramaike, ea wane dapotpi paki, kine maine detlukkei, ‘Anutuŋo ramaike, na osomŋo soe soep yauwine rokouneka mire nin okanmami, ea wane na zok mi simin nan okanmaike, wet borik so mauluk mauluk wane simin nan okanmaike.’ Raki paki koso rake, na ramaile, na ŋei maine eweenerop wetene detokanmami, na eŋe edora newan ongalane mida, borikine mama, borikinene ŋadekakei wane, na edora newan ongalane ketkole.”
Yohane Doku Tau Tau Wane Dokoine Sawe Gege Wane Yesu Qesonkakoi
14 Naso yewao Yohane doku tau tau wane dokoine eŋe Yesu wano sari qesonka rakoi, “Onoka wane ŋene so Parisi ŋedoka sawe gamaine, ŋo geŋane dokoŋone eŋe mane kaki sawe mi ge okanmami?”
15 Yesuŋo edange, “Ŋine ŋei lobo zokit mama wane batko sarimi, eŋe ŋerep ŋaone eŋe eŋeropka geki, eŋe wet borik okan okanmami me? Yale midakaka! Ŋo baŋ naso bomileake, yewao ŋerep ŋaone eŋe kimakoune eŋano ŋine ma arikei, eao yemo eŋe baŋ ŋara midaine, sawe ge arikei.”
16 Yale raki paki so koso don rokop mane rake, “Ŋei maneŋo lap lap tutu museleŋo takot suaine sogine bara warakine eao maine mi maturage qetusiake, onoka wane tutu musele eaŋo abongi, takot suaine sogine ea barakki, aŋaine koso manerop suayake. 17 Me don mane wele wekuku, ŋei maneŋo wain doku musele ea qeki, wain solaine soginane eao maine mi weteake. Ŋo eŋe qeki wetemaikeo, yemo wain solaine barake, pakimo wain musele ea qake saketki solaine ea borimaike. Ea wane tungo, yemo wain musele ea wain solaine musele eao qeki weteake, pakimo eretnarek maineka pakeik.”
Yesuŋo Ware Ware Mane Wane Borasine Ma Wisikaekaki Paki Ŋerep Mane Ma Menaŋkake
18 Yesu eŋe don iwa edane okoraki, Yuda ŋei eŋane ware ware maneŋo eŋano sariki paki, wawetine qeki paki olale rake, “Naŋane borasone mo seukmaike, ŋo siluŋ sarinom paki, meteŋone kutno motnom eŋe baŋ wisikae geake.”
19 Eso Yesu eŋe wie more ŋadino mogare ariki, dokoine eŋe weneŋ arikoi.
20 Ŋo ŋerep mane eŋe ŋerep zoma qotkoine naso kiroroine zok geki, koma 12 okange, oŋo Yesu wane ŋadino sariki paki, takotinane mezeno ea make. 21 Paki eŋe oŋomka wetke rake, “Na weku takotine uakakaleo, yemo na baŋ menaŋgale.”
22 Yesuŋo zinge more, eŋe kake paki rake, “Borasone, mi kaet gangep! Geŋone mali malipŋoneŋo geuki menaŋmaine.” Rakiso yewaoka ŋerep ea solaine menaŋkake.
23 Eso Yesu eŋe ware ware wane mat koto ari wake, paki onge seu seu wane mulup pua puan ŋei eŋe puangoi, ŋo ŋei ŋerep natne korop eŋe aro suaine arokkoi. 24 Yesuŋo edane rake, “Ŋine korop ket wareu! Ŋerep ŋerep eŋe mi seukmaike, eŋe yemo kulu pamaike!” Eŋe korop kieke tenik kakoi, ea wane mo seukmaike detkakoi. 25 Ŋei ŋerep korop ebuwi ket wareu, Yesu eŋe eaka ŋerep wane urum koto wake, pakiso metino malipka okoraki, so eŋe kaŋzage wieke. 26 Pakiso ea wane don kisiŋo kepe yewao korop sua arike.
Yesuŋo Ŋei De Pilip Etke Ma Menaŋ Otke
27 Yesu eŋe mat ea qelige ariki, yewaka ŋei de pilik etke ere ŋadino kieke mogare arikoik. Paki suaineka boka rakoik, “Ge Dawit wane qerakine, Anutuŋo biragangi ŋenano ketkone, ŋerane wetŋone borikep!”
28 Yesu mat koto waki, eaka ŋei de pilik etke ere eŋano sarikoik. Pakiso eŋe qeson ore rake, “Na iwa maine makale, ea ŋire malip nanmamik?”
Ere mainge rakoik, “O, Suaine malip ganmaite!”
29 Pakiso Yesu eŋe de etno ma so rake, “Ŋire detluke malipnanimik, ea wane rokopko maine wakon ŋusiake!” 30 Rakiso, de etne koso manerop pot lotkekoik, pakiso Yesuŋo don togoleka etane rake, “Iwa wane don kisi ŋei mane misuk edangeik!”
31 Ŋo ere don ea detpik paki, soringe ari Yesu wane donkisi ra sua ariuk, eŋane don kisiŋo kepe ea korop rokopke arike.
Yesuŋo Ŋei Ket Won Done Mi Raraine Mane Ma Menaŋ Kake
32 Ŋei yewa ere ariuk, so ŋei natne eŋe ŋei mane qelaŋ don mi raraine, ea Yesu wano ma sarikoi, onoka wane eŋe asu qotkoineŋo kotino ket geke, ea wane ma sarikoi. 33 Wane asu qotkoine ea esopkaki saketki, so eaka ŋei yewa eŋe don kieke rake. Pakiso ŋei ŋerep magu suaine eŋe kau paki, oŋaene qaeki welelepke rakoi, “Masi iwa yaline Israel ŋenano mane mi wakongi ka okangone me?” 34 Ŋo Parisi eŋe yemo rakoi, “Iwa yemo asu qotkoine eŋane suaineene oŋo zonom mangi esopongi saket arimami.”
Yesuŋo Ŋei Ŋerep Ongi Paki Wetine Borike
35 Eso Yesu eŋe mat suaine so nigatne korop lolike qeare one arike. Eŋe Yuda lewa lewaŋ urum baŋem wa more don kito edange, yemo Waom wane qeli gege togon don kisi maine yewa ra qelaŋane edange, so ŋei ŋerep eŋane keueno zoma kine kineenerop ebuki menaŋwarekoi. 36 Eŋe ŋei ŋerep magu suaine ongi paki, eŋane wet borikŋo qomine watkeke, onoka wane eŋe wetene yau yaup motpi paki, kito qesiŋene midaine, lama ware wareene midaine yale gekoi, ea wane 37 Eso ea wane eŋe dokoine edane rake, “Ea kau, eu suaine mane yewao, ŋara mo menage pamaike, ŋo ŋara ma more urum koto mot mot wane urata ŋeine yemo ewekine mi okanmaike. 38 Ea wane ŋine ŋara eu ea wane welaine meŋenkau, eŋe urata ŋei natne biraongi, euino ŋine ŋara ma urumgo mosikei wane arikei.”