11
Israel Ŋei Korop Wet Togon Okanbi Anutuŋo Ŋei Magu Nigatne Ewekineka Ebuke
Ea wane Na qesonmaile, Anutuŋo eŋine Yuda ŋei ŋerep magukoune qeliŋ onge me? Ea Midakaka! Na iwa na Israel ŋeika, Abraham wane ŋaboine, Benyamin magu eŋane tego ŋine. Anutuŋo eŋine ŋei ŋerep magukoune mo qei kino ma wesak onge, eŋe mi qeliŋonge, ŋine Anutu wane papiao don sisine mane ramaike, ea mo detmami, Elaiyaŋo Israel eŋane don ra more Anutu iwa yale olatke, “Waom, eŋe geŋane propet kopŋone engu waremami, paki arata ŋone kitopokeu ketke. Na wekumde iwa gemaile, pakimo eŋe nane more nekukei wane ma zezeŋ nanmami.” Raki Anutuŋo don turuŋine daleo mange? “Na ŋei sewen tausen (7, 000) mawaluk one wareonbe, eŋe Anutu isisine Baal wawetene qe more mi meŋenkakoi.” Ukude naso iwa yemo numa weku eaka okanmaike, Anutu eŋe ŋei ŋerep magu ewekine ma wesakonge, onoka wane eŋine wet peseinane okange. Eŋine wet peseinane yale okanonge, urata mamaenane mi okanonge. Anutuŋo ŋei gege mageenane okanonge ra, yemo wet peseine eaŋo wet pese wele mi okangi rap.
Pakimo daleo? Israel ŋei eŋe kine kine wele maratkaikei wane zuaŋkakoi, ea mi maratkakoi. Ŋei magu nigatne Anutuŋo ma wesakonge, edoka wele maratkakoi. Ŋo ŋei magu korop, yemo Anutu wane bokawoka desikei wane, ket wetene wonge wareke. Eamo Anutu wane papiao don iwa yale ramaike, ea wane kop, “Anutuŋo wetene ma siukke, dereretene ma wongeke, ea wane eŋe naso iwao deeneŋo pore mi kaikei, me keteneŋo maine mi desikei.” So Dawit ŋo rake,
“Eŋe maine ŋara ne metpi, leŋone ebukei, eŋe maine kepo ket rasukei, eŋe maine turuŋine eboniake! 10 Eŋane deene maine pilikeake, paki eŋe maine mi pore kaikei, so romonene ma gulokenom, eŋe ŋibak ŋibak naso baŋem ge arikei.”
11 Na koso qesonmaile, Yuda ŋei popkukoi, yewa eŋe yaup ket enguki midakoi me? Ea Midakaka! Onoka wane eŋe borikine makoi, ea wane mena menaŋŋo qelaŋ ŋei, Yuda ŋadino gemami, eŋano sarike, eaŋo Yuda ŋei ebuki eŋane dere worik okangei wane. 12 Yuda ŋei eŋane borikineŋo kepe baŋem ŋei eŋano miti don wane riwe morian ma wakonge, paki set pelekeneŋo yemo qelaŋ ŋei eŋano miti don wane morian manerop ma wakonge. Yai, ŋo gemage, Yuda ŋei koropka wetene main gekei, yemo riwe morian wele ma yaline baŋ wakoniake!
Anutuŋo Qelaŋ Ŋei Ebuke
13 Iwa yemo na qelaŋ ŋei ŋine don ŋidan maile, na qelaŋ ŋei eŋane aposolo gemaile, ea wane na baŋ uratanane batne okangale. 14 Na maine nae weŋem sotakkopne ma ewek onbe, eŋe ŋine urata mayakatne makoi, ea wane bailalaŋine okangei, paki eŋano ŋine natne maine eweke more, menaŋgei. 15 Anutuŋo Yuda ŋei qeliŋ ongi, yewaŋo kepe baŋem ŋei korop ebuki sari Anuturop wet weku okane kima okannagukoi. Anutuŋo gemage, koso Yuda ŋei ebuyakeo, yemo baŋ daleo wakoniake? Ea yemo baŋ seu seuoŋine wisikae gege ea wakoniake?
16 Bret sisine mane lewine Anutu manikeneo, yemo wele korop yewa eamo eŋaneka okanmaike. So eki mane wane ŋodine ea korop Anutu manikeneo, yemo qogine eamo korop eŋaneka okanmaike. 17 Oliwa eki sereo motmole ea wane qogine natne dumene ketke, pakimo oliwa eki mane zikotno ŋine ea wane qogineŋo yewao takotkeki, qelaŋ ŋei eŋe oliwa ekiwa zikotno ŋine yale, wane iwa yemo ŋine zonom so gege kelokine manerop iwa Yuda ŋei eŋerop mamami. 18 Ea wane ŋine eki qogine yale dumene ketkoi, eŋane detpi ketki wawaine misuk okangei. Ŋine daleo maine wawaine okangei? Ŋine yemo eki qogine mane yale, ŋido eki ŋodine mi qesiŋ kamami, eki ŋodineŋo ŋine qesiŋ ŋunmaike.
19 Ŋo ŋine siluŋ baŋ rakei, “Welekatne, ŋo siluŋ eki qogine dumene ketkoi, yemo ŋenane numa maikei wane.” 20 Iwa yemo welekatne, eŋe rutupke biraongi ketkoi, yemo onoka wane mida, eŋe Anutu mi detlukkakoi, ea wane. Ŋo ŋine yemo Anutu detlukkakoi, ea wane eŋane gegeo gemami, ea wane wetŋineŋo wawaine misuk okangei, ea wane turuŋine yemo ŋine kaet ŋuniake. 21 Anutuŋo Yuda ŋei mi seseonge, eŋe eki qogine wele yale, eŋe baŋ seseŋuniake, ŋine yale wetkemami me? 22 Iwao ŋene Anutu wane wet maepine so wet gerepine ea kamaine. Wet gerepinane wele yemo ket qekoi eŋano wakonge, ŋo ŋine yemo sese ŋunge. Ŋine takotke more eŋane wet maepoka gekeiwo, yale okan ŋuniake, ŋo ŋine ea mi okangei, yemo ŋine yaleka baŋ rutupke, biraŋungi ket warekei. 23 So Yuda ŋei eŋane yemo, eŋe mali malip midaine gege, yewa qeliŋka warekeiwo, yemo eŋe baŋ koso ebu more alakan metmeteno yewao takot oniake, onoka wane Anutu eŋe mo eweke more, koso met meteno maine biraoniake. 24 Qelaŋ ŋei ŋine yemo oliwa eki zubaine zikotno ŋine qogine dumene ketke, yale. Pakimo ŋibu more, oliwa eki sereo motmole, yewao takot ŋunge. Yuda ŋei eŋe yemo oliwa ekiwa sereo motmole, yale. Wane ea yemo maine ewekine, Anutu eŋe eki qogine dumene ketke, yewa ma more koso eŋine eki biŋekino takotkewe ra, maine takot keake.
Anutuŋo Ŋei Korop Eŋane Wetine Pake
25 Kimakopne, yewa eamo don sane wele, ŋine ŋaŋae more ŋinŋine dereretko kito more, dere siukkei wane rawe detpi. Ea yemo iwa yale, Yuda ŋei eŋane wet togonene yemo maine mida, ŋo ea eŋe yale pawamaŋki, baŋ qelaŋ ŋei zaleene weneŋ Anutu wano sari warekei, Yuda wane wet togonene qoeake. 26 Yale waoken okane more, Israel ŋei korop eŋe baŋ zinge warekei, ea wane Anutu papiao iwa yale ramaike,
“Ŋebu ŋebu ŋei baŋ Zion matko ŋine sariake, paki borikine korop Yakop wane ŋabokoune eŋano ŋine ma biraki ari wareake. 27 Na eŋerop siwa siwap baŋ okanikale, paki borikineene ma birawe ari wareake.”
28 Yuda ŋei eŋe qelaŋ ŋei ŋinane rau paki, Anutu wane ŋabakoune okangoi, onoka wane eŋe don maine ea qeliŋgoi, ea wane. Ŋo siluŋ onoka wane Anutu eŋine wet bonepinane eŋe eŋine kimakoune okangoi, yemo aso ŋabo kopene eŋane raki paki, yale okanonge. 29 Anutu eŋe ŋei mane ma wakonka more, mosop kayakane raki paki, wetine main qein mi okan okanmaike. 30 Ŋo qelaŋ ŋei ŋine yemo alakanka Anutu aŋaine birakoi, wane ukude yemo ŋine Anutu wano ŋine riwe morian makoi, yemo onoka wane Yuda ŋei eŋe Anutu aŋaine birau paki, wet togon okangoi, ea wane. 31 Numa weku eaka, onoka wane ŋine qom pese maratkakoi, ŋo Yuda ŋei eŋe yemo iwa Anutu aŋaine biramami, yemo eŋe yaleka Anutu wane qom pese maine maikei wane, yale okangoi. 32 Anutu eŋe ŋei korop aŋa bira wira okangei wane, ma togole onge, yemo qom pese korop eŋe sikan oniakane, yale okange.
Anutu Masiinane So Mitiinane Mawakaikene
33 Yai, Anutu wane morian i zok manerop kakapa! Dereretine so wet dereretine namuŋine i zok qeirop! Maŋo eŋane wetinane kine maine ra qelaŋaniake? Maŋo eŋane numa kine kineinane kine maine desiake? 34 Ea wane Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike.
“Maŋo Waom wet dereretinane kine detmaike? Maŋo ewekki paki don numa maniake? 35 Maŋo yeye mane mo eŋe mange, wane eŋe koso turuŋine mainge qolekayake?”
36 Yeye kine kine korop oŋo ma wakon wareke, so yeye kine kine korop eŋano ŋine sari waremaike, so eŋaneka okan waremaike. Anutu wano yemo kibi qelaŋanŋo naso baŋem payake banine! Weleka.