19
A'ero Pilatos'ga Jesus'ga kupepytera nupanupãukari ipira'javuhuva'ea pyvõ. Igwete soldados'g̃a Jesus'ga rerekomemuapotari. Nurã g̃a ipovãpovani yhypoa hatiuhũva'ea onhatimag̃atuva'ea apovo. Igwete g̃a inog̃i Jesus'ga akag̃a rehe nahã huvihava'g̃a akanitara javo tehe. Igwete g̃a imongiukari ga pe tapy'ynhapig̃wag̃ahiva'ea nanongara huvihava'g̃a omongi javo ga pe. Nahã g̃a Jesus'ga rerekomemui u'ua ga pyri.
—Ejory ti judeus'g̃a nduvihavuhuhetero, e'iuhu g̃a onhi'ig̃a mondovo ga pe.
Igwete g̃a garova petepetegi ga rerekovo. Aerẽ Pilatos'ga hoa'javi mytu'ẽ me judeus'g̃a pyri.
—Pehepia ga, ei ga. Kiro ji ga mbuhurukara'javi pe pyri tapekwaha ti ji'ee'yma ga pe. A'ereki ga ndokote'varuhui'i'i reki, ei Pilatos'ga g̃a pe.
A'ero Jesus'ga heruri tapy'ynhapig̃wag̃ahiva'ea rerekovo. Hatiuhũva'ea ga gwereko oakag̃a rehe ipovanipyra. Igwete Pilatos'ga ei:
—Kiro ki ga u! Pehepia ga! ei ga g̃a pe.
Kiro ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ga repiagi guardas'g̃a pavẽi. A'ero g̃a hapukajahivi javo:
—Ejukauka ga! ei g̃a. Embovyruka ga yva rehe!
Igwete Pilatos'ga ei g̃a pe:
—Pe tuhẽ ti pembovy ga jukavo yva rehe, ei ga g̃a pe. Ji ki a'e te a'e pe me: Ga ndokote'varuhui'i'i, ei ga g̃a pe.
Igwete judeus'g̃a ei ga pe:
—Oreramonhava'ea e'i ikwatija hako: “Kiroki ga ombotegwete Tupana'ga – pejuka po pe gaha hamo,” ei ahe hako, ei g̃a. Nurã reki ore ga jukaukapotari kiro. A'ereki ga e'i: “Ji ko Tupana'ga ra'yramo ako,” ei ga, ei g̃a Pilatos'ga pe.
A'ea renduvame Pilatos'ga kyhyjihetei mara'ngu po ga Tupana'ga ra'yra'ga tuhẽ javo. Igwete ga hoa'javi ongaruvihava pype javo Jesus'ga pe:
—Mome ahe tuhẽ nde naerũ? ei ga ga pe.
Emo Jesus'ga nonhi'ig̃i ga pe. 10 Igwete Pilatos'ga ei ga pe:
—Nerenhi'ig̃ihũ nde ji ve? ei ga. Nderekwahavi tuhẽ nde jipopoakara naerũ? G̃anduvihavamo ji erame g̃a pe po ti g̃a nde mohemi nehẽ, ei ga. Ji erame g̃a pe po ti g̃a nde kutugi yva rehe nde jukavo nehẽ, ei ga Jesus'ga pe.
11 Igwete Jesus'ga ei ga pe:
—Tupana'ga nde mbopopoakarame jate po nde popoakaramo ji jukavouka g̃a pe, a'e ji nde ve, ei Jesus'ga ga pe. Nurã kiroki ga ji mondouka nde ve – nde hohe'i tehe ga rekote'varuhui a'ero, ei ga ga pe.
12 A'ero Pilatos'ga ei oyvyteri pe: “Tamohemuka tuhẽ ti Jesus'ga.” Judeus'g̃a okwaha a'ea. Nurã Pilatos'ga horame g̃a pyri g̃a hapukajahyahivi ga pe:
—Ga mohemukarame po ti nde nderekokatua'javi nhanderuvihavuhu'ga pe César'ga pe. A'ereki Jesus'ga e'i tehe: “Jihi ko g̃anduvihavuhuhetero,” ei g̃a. Nanongara'g̃a ko omovahĩ César'ga. Jesus'ga mohemukara renduvame po ti César'ga nhimboahihetei nde ve a'ero nehẽ, ei g̃a Pilatos'ga pe.
13 A'ea renduvame Pilatos'ga Jesus'ga mbuhurukari onga hugwi. Igwete ga apygi juizes'g̃a apykava rehe oina – perope g̃a omondo itapereuhua yja rehe inog̃a. Judeus'g̃a nhi'ig̃imo pevova'ea rera ko Gabatá. 14 Kiro ko sexta-feira. A'ea rupi judeus'g̃a omboavujikwe mbatera toryva rupiara Páscoa rupiara. Ahaji katu Pilatos'ga apygi a'ero, ta'e ti kiro gareaporog̃ita pe javo judeus'g̃a pe.
—Pehepia te pejuvihavuhuhete'ga! ei ga Jesus'ga repiuka g̃a pe.
15 Emo g̃a hapukajahyahivuhui javo ga pe:
—Embovyruka ga! ei g̃a. Embovyruka ga! Ejukauka ga yva rehe! ei g̃a ga pe.
—A'iti re po ti ji ga mbovyrukari ga jukavouka penduvihavuhuhete'ga nehẽ? ei Pilatos'ga g̃a pe javo.
—César'ga jate ko oreruvihavuhu'ga! ei g̃a ga pe. Ndorogwerekoi ore ojipe'ga oreruvihavuhuro, ei ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ga pe javo.
16 A'ero Pilatos'ga Jesus'ga mondoukari g̃apo pe soldados'g̃a ti tokutu ga yva rehe ga mbovya javo.
Okutu ahe Jesus'ga yva rehe ga mbovya
(Mateus 27.32-44; Marcos 15.21-32; Lucas 23.26-43)
17 Igwete soldados'g̃a Jesus'ga rerohoi a'ero cidade hugwi. Gajati'yva rehe g̃a herohoukari ga pe yva gajukahava rupiara. Aerẽ g̃a Jesus'ga rerovahemi yvytyra rehe. Yvytyra rera ko Aheapindava. Judeus'g̃a e'i jupe Gólgota.
18-23 Pevo g̃a Jesus'ga rerovahemi hekyita gapira ga hugwi. Igwete g̃a ga kutugi a'ero yva rehe ga mbovya ga mo'ama ga jukavo. Ojikwe Pilatos'ga okwatijarukaripe yva raygwera rehe. Igwete ga imondoukari ikutugauka Jesus'ga arimo. Nahã i'ei ikwatijara: “Agwa'ga ko Jesus'ga Nazarépeve'ga. Ga ko judeus'g̃a nduvihavuhuhete'ga,” e'i ikwatijara yva raygwera rehe. Pilatos'ga okwatijaruka a'ea judeus'g̃a nhi'ig̃imo. Okwatijaruka ga romanos'g̃a nhi'ig̃imo no. Okwatijaruka ga gregos'g̃a nhi'ig̃imo no. Igwete Pilatos'ga imondoukari yva raygwera ikutugauka yva rehe Jesus'ga arimo. A'ero he'yjuhuve'g̃a nhi'ig̃i jupe judeus'g̃a. A'ereki ira'agwe Jesus'ga kutuhava cidade hugwi. A'ero ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ei Pilatos'ga pe novĩa:
—Terekwatijarukari: “Ga ko judeus'g̃a nduvihavuhuhete'ga,” ei g̃a ga pe. Nahã ekwatijaruka: “Agwa'ga e'i ojive: ‘Ji ko judeus'g̃a nduvihavuhuhetero’.” A'ea ekwatijaruka inog̃a hehe, ei g̃a Pilatos'ga pe novĩa.
Emo Pilatos'ga e'i g̃a pe:
—Na tu ve te nhirembikwatijarukaragwera, ei ga.
Igwete soldados'g̃a Jesus'ga kutugi yva rehe ga mbovya ga mo'ama ga jukavo. Igwete g̃a mokonhava'ea mbojogwovai Jesus'ga rehe ahe mo'ama ojipea rehe yva rehe. Jesus'ga ahepyteri pe o'ã.
Aerẽ soldados'g̃a ipyhygi gapira ima'eamo ojohupeupe. Quatrove'g̃a onhinanhinani ipyhygi ojipeji gapira ojive. Aerẽ g̃a ojipea ipyhygi nimbojahaviva'ea kirojateva'ea. 24 Igwete g̃a ei ojohupe:
—Kia ti timbotararagyme, ei g̃a ojohupe. Manamo po ti nhande herekoi gapira nehẽ? ei g̃a. Timombo'ri ti ita'java'ea herekohavamo, ei g̃a ojohupe.
Nurã g̃a imombo'ri gapira rehe. Nahã soldados'g̃a ndekoi tapy'ynhapira rehe a'ero. Oma'ema'ẽ g̃a Jesus'ga pira ga nhi'ĩpo'ruavo a'ero. A'ereki Tupana'ga rembikwatijarukara omombe'u nhog̃wenonde Cristo'ga nhi'ig̃ag̃wama hako. Nahã Cristo'ga ei:
“Oma'ẽ g̃a jipira ojohupe,” ei ga.
“Ojipea rehe g̃a imombori ita'java'ea,” ei ga.
Ikwatijara omombe'u ganhi'ig̃ag̃wama hako. Na tuhẽ reki soldados'g̃a ndekoi gapira rehe a'ero ipojykavo ojive ikwehe.
25 Kiro Jesus'ga o'yembora repiagi. Pevo ahe ami Jesus'ga kutuhava pyri. Jesus'ga yembora irũhẽa pevo o'ã ahe pyri no Mariahẽa no – kiroki hẽa Clopas'ga rembirekohẽa. Maria Madalenahẽa pevo o'ã g̃a pyri no. 26 Kiro Jesus'ga o'yembora repiagi a'ero g̃wemimbo'ehara'ga reheve g̃wemiarõhara'ga reheve. A'ero ga ei o'yembora pe:
—Ha'i, ei ga. Gaha po ti oko ndera'yra ja nehẽ ji py'rovo nehẽ, ei ga ahe ve.
27 G̃wemimbo'ehara'ga pe ga ei a'ero:
—Hẽa po ti oko ndehya ja nehẽ, ei ga. Ereko katu ti hẽa a'ero eyhẽaramo, ei Jesus'ga ga pe.
A'ero garemimbo'ehara'ga ahe rerohoi g̃wonga pe. Igwete ga ahe repiakatui jipi.
Jesus'ga omano
(Mateus 27.45-56; Marcos 15.33-41; Lucas 23.44-49)
28 Aerẽ Jesus'ga ei oyvyteri pe: “Anhi'ĩpo'ru pa ji Tupana'ga kiro,” ei ga. Kirẽ ga ei:
—Jiygwei ji.
A'ea erame ga onhi'ĩpo'ru ahe. A'ereki Tupana'ga okwatijaruka ahe ve Cristo'ga ygwejag̃wama mombe'gwovo hako.
29 Gwereko pevo vinho tajahiva'ea ya'ia pype. A'ero g̃a ipyhygi jyruhuva'ea imondeva vinho pype ipimombyga yvyra rehe hissopo rehe. Igwete g̃a imbovyri imondovouka Jesus'ga juru pe topyte ti ga javo. 30 Ipyterame Jesus'ga ei a'ero:
—Anhi'ĩpo'ru pa ji, ei ga.
A'ero ga nhova'apyni omanomo.
Oykikutu ahe Jesus'ga
31 Aerẽ judeus'g̃a nduvihava'g̃a hoi javo Pilatos'ga pe:
—Emopenuka ti yvareheve'g̃a netymakag̃a tomanog̃atu ti g̃a, ei g̃a ga pe. A'ero po ti g̃a ahera'oa mbojyvi herogwovo nehẽ, ei g̃a ga pe.
E'i g̃a a'ea Pilatos'ga pe. A'ereki a'ea ko sexta-feira mbatera mboavujikwehava g̃a pe. Ndopotari g̃a ahera'oa mo'amipyra yva rehe sábado rupi oporavykye'yma rupi. A'ereki a'ea ko huvihahetea g̃a pe sábado Páscoa rekoro g̃waramo. Nurã g̃a hoi javo Pilatos'ga pe tomopenuka ti ga g̃anetymakag̃a g̃a jukavouka javo. 32 A'ero Pilatos'ga soldados'g̃a mondoukari yvareheve'g̃a pyri. Igwete g̃a hoi Jesus'ga aherovaive'ga retymakag̃a nupamo imopena. Kirẽ g̃a hoi ojipe'ga pyri Jesus'ga rovai garetymakag̃a nupamo imopena. 33 Urame Jesus'ga pyri g̃a ei reki:
—Omano jipe po ahe ra'e, ei g̃a.
Nurã g̃a nomopeni Jesus'ga retymakag̃a. 34-37 Emo soldado'ga Jesus'ga ykikutugi ta'akwara pyvõ. Kiro gara'oa hugwi turi garekoa yhya pavẽi. Imopene'ymame Jesus'ga kag̃a soldados'g̃a onhi'ĩpo'ru ahe. A'ereki nahã Tupana'ga okwatijaruka ahe ve imombe'uuka hako.
“Nomopeni'i'i po ti g̃a gakag̃a nehẽ,” e'i ikwatijara hako.
Ojipea Tupana'ga rembikwatijarukara e'i no:
“Gwepigwepia po ti g̃a g̃wembikutuhara'ga nehẽ,” e'i ikwatijara hako.
Kiroki ga omombe'u kiro pe me – gaha gwepia tuhẽ Jesus'ga manoagwera ikwehe. Omombe'u ga kiro pe me taperovia ti javo. Omombe'u katu ga. Okwaha hete ga a'ea a'itituhẽva'ea ji amombe'u javo.
Ono ahe Jesus'ga ra'oa ita kwaruhua pype
(Mateus 27.57-61; Marcos 15.42-47; Lucas 23.50-56)
38-39 Aerẽ José'ga hoi javo Pilatos'ga pe. Cidade de Arimatéia pe José'ga ruvi. Ojiko nhimi ga Jesus'ga rehe. A'ereki ga okyhyji judeus'g̃a nduvihava'g̃a hugwi. Igwete ga hoi javo Pilatos'ga pe.
—Taroho ti Jesusva'ea ra'oa, ei José'ga ga pe.
—Kwa, ei Pilatos'ga. Eroho ti a'ero, ei ga ga pe.
A'ero ga hoi Jesus'ga ra'oa pyri Nicodemos'ga pavẽi – gaha ymya oho Jesus'ga pyri ga repiaga ypytunimo raikwehe. Nicodemos'g̃a gweroho perfume apopyra ojupi. Japopyra ko mirra mohag̃a'java'ea aloés pavẽi yvahugwiva'ea memei. He'yiva'ea g̃a gweroho trinta e cinco quilos. Ipohyi hete japopyra. A'ero g̃a hoi ipyhyga Jesus'ga ra'oa. 40 Igwete g̃a a'ea imamani tapy'ynhapipyryva pyvõ imondovo perfume apopyra tapy'ynhapira pype inog̃a. A'ereki nahã judeus'g̃a omboavujikwe ahera'oa jipi ahetyma renonde. 41 Ira'agwe tuvi itymipyra Jesus'ga jukahava hugwi. Gwereko pevo itaruvihavuhua kwaruhua ahetỹhavamo. Ndogwerekoangavi ve ahera'oa ipype. 42 Ira'agwe g̃waramo José'g̃a Jesus'ga ra'oa rerohoi pevo imondovo inog̃a ipype. A'ereki g̃aporavykye'yma sábado u g̃werĩ.