10
Setentava'ea oko Jesus'ga nhi'ig̃a rupi
Aerẽ Jesus'ga nhandepojykaharete'ga g̃a mo'emo'ẽi ojipe'g̃a setentave'g̃a. G̃a pe ga ei:
—Penhomoirũ ti Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo ojipe'g̃a pe.
A'ea ga ei mokonha'g̃a mondomondovo g̃wenonde. Cidades pe nanani – perope ga oho pota – pevo nanani ga setentave'g̃a mondoi. Mokomokõi g̃a hoi onhomoiruamo a'ero.
G̃ahoa renonde Jesus'ga ei g̃a pe:
—Pevove'g̃a ko koapora ja g̃anemimondorog̃werĩva'ea ja – kiroki g̃a tohendu Tupana'ga nhi'ig̃a, ei Jesus'ga g̃a pe. He'yi hete koapora gworygworyvamo. Imondorove'g̃a ndohygi reki hehe. A'ereki g̃a ndahe'yi. A'ero ahe ei koapora jara'ga pe: “Koji'i jitehe ti embuhurukara'ja imondorove'g̃a g̃a pyri imondoroguka ko pe.” A'ea ahe ei koapora jara'ga pe, ei Jesus'ga.
—Na jitehe pevove'g̃a koapora ja. A'ereki g̃a he'yjuhu ranuhũ. Ndahe'yi reki imondorove'g̃a'jave'g̃a – kiroki g̃a oporavyky imombe'gwovo Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a pe tojiko ti g̃a Tupana'ga rehe javo, ei Jesus'ga. Pe'ji ti Tupana'ga pe a'ero koapora jara'ga'jave'ga pe: “Koji'i jitehe ti embuhurukara'ja ejiheve'g̃a g̃a pyri. Tomombe'u ti g̃a nenhi'ig̃a he'yjuhuve'g̃a pe tojiko ti g̃a nde rehe. A'ero po ti g̃a ndekoi nde pyri upa avuirama nehẽ.” A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe, ei Jesus'ga setentave'g̃a pe.
—Kiro po ti ji pe mondoi nehẽ. Ji rendu ti. Jihi kiro po ti pe mondo okote'varuhuve'g̃a pyteri pe. Peko po ti pe cordeiros ja ipopoakare'ỹva'ea ja pejigwovo g̃apyteri pe nehẽ. Onharõ ja'gwara'java'ea lobos cordeiros pyhyga otiruahũro jupe. Na jitehe po ti okote'varuhuve'g̃a tiruahũro pe me nehẽ, ei Jesus'ga.
—Taperohoi ti sacola, itambere'ia, sandálias irũa. Tapepytai'i'i ti pea rupi penhinhi'ig̃e'yma ojipe'g̃a pe. Pevahemame onga pe ti pe'ji na'ẽ ongapypeve'g̃a pe: “Tu katu ti pepy'a!” Po ongapypeve'ga ipota tu katu ti jipy'a a'ero javo, a'ero po ti gapy'a rukatui tuhẽ nehẽ, ei Jesus'ga. Po ongapypeve'ga ndopotari, a'ero po ti gapy'a ndukatui nehẽ, ei Jesus'ga setentave'g̃a pe.
—Ongapypeve'g̃a ipotarame pekia g̃wonga pype ti pepyta g̃anonga pype a'ero. Pe'u ti g̃ambatera – kiroki a'ea g̃a ombuhu pe me. A'ereki po g̃a pe poraka pe pokoga hamo. Pepyta ti g̃anonga pype jate pejijyjijyje'yma ojipejipea pype onga pype, ei Jesus'ga.
—Po g̃a horyory pe ndehe pe mboapyga imondovo pe me pe vahemame cidade pe, a'ero ti pe'u g̃ambatera – kiroki a'ea g̃a ombuhu pe me. Pemombi ti karugwara itetirũave'g̃a hugwi pevo. Pe'ji ti g̃a pe: “Koro Tupana'ga gwepiuka opopoakara pe me okovo g̃werĩ penduvihavuhuhetero.” A'ea ti pe'ji g̃a pe imombe'gwovo, ei Jesus'ga.
10 —Po g̃a ndohoryoryvi pe ndehe pe mboapyge'yma imondoe'yma pe me pe vahemame cidade pe, a'ero ti peho pehea rupi cidade rapea rupi. Pe'ji ti: 11 “Pehepia ti otimbuguhua orepya rehe pecidadeva'ea. Koa otimbuguhua ore ihyvi kiro javo: Napehendupotari pe Tupana'ga nhi'ig̃a ore imombe'urame pe me. Pe hendupotare'ymame ti pekwaha: Koro Tupana'ga gwepiuka opopoakara okovo g̃werĩ huvihavuhuhetero pe pyri.” A'ea ti pe'ji g̃a pe, ei Jesus'ga setentave'g̃a pe.
12 —A'e ji pe me, ei Jesus'ga. Aerẽ mbapava koty po ti g̃a hepiagi hahyva'ea ojihe Tupana'ga omanove'g̃a mono'ombavame g̃a ndeheve nehẽ. G̃a mono'ombava po ti ga ei g̃a pe nhaporemo peko te'varuhu pe javo. A'ereki g̃a nohendupotari ganhi'ig̃a. Koji'i po ti hahy g̃a pe Sodomapeve'g̃a pe hohe, ei Jesus'ga setentave'g̃a pe.
Tiruahũag̃wama cidadespeva'ea pe
(Mateus 11.20-24)
13 Kiro Jesus'ga nhi'ig̃ahyi cidadespeve'g̃a pe Corazimmeve'g̃a pe Betsaidapeve'g̃a pe no. Javo g̃a pe ga ei:
—Tiruahũ ti pe me nehẽ! ei Jesus'ga. A'ereki pe ndapepohiri pejikote'varuhua hugwi. Pehepia ko pe Tupana'ga popoakara novĩa ji japorame ahemonhimomby'aheteva'ea. Hepiagame po pe pepohi pejite'varuhua hugwi hamo.
A'ea Jesus'ga ei cidadespeve'g̃a pe Corazimmeve'g̃a pe Betsaidapeve'g̃a pe no.
—Ymyahũ Tiropeva'ea Sidommeva'ea pavẽi ndohepiagi Tupana'ga popoakara ahemonhimomby'ava'ea repiage'yma, ei Jesus'ga. Po ymyahũ ji japoi ahemonhimomby'ava'ea ahepyteri pe, po kotihĩ ahe pohiri okote'varuhua hugwi po raka'e hamo. Omongi po ahe opite'varuhua imondovo tanimbuga oakag̃a rehe po raka'e hamo ndorovy'ari ore orerekote'varuhua rehe javo, ei Jesus'ga.
14 —Ymyahũ Tiropeva'ea ndohepiagi reki Tupana'ga popoakara ahemonhimomby'ava'ea repiage'yma Sidommeva'ea pavẽi, ei Jesus'ga. Ndopohiri ahe a'ero okote'varuhua hugwi. Nurã po ti ahe hepiagi hahyva'ea ojihe nehẽ Tupana'ga omanove'g̃a mono'ombavame nehẽ ahe reheve nehẽ. G̃a mono'ombavame po ti ga ei ahe ve nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo, ei Jesus'ga cidadepeva'ea mombe'gwovo.
—A'ea rupi koji'i po ti hahy pe me nehẽ, a'e ji pe me, ei Jesus'ga Corazimmeve'g̃a pe Betsaidapeve'g̃a pe no. Igwyre'i po ti hahy Tiropeva'ea pe Sidommeva'ea pe nehẽ no, ei Jesus'ga. A'ereki Tupana'ga popoakara repiakaturame pe ndapepohiri reki pejikote'varuhua hugwi, ei Jesus'ga Corazimmeve'g̃a pe Betsaidapeve'g̃a pe no.
Kiro Jesus'ga ei ojipe'g̃a pe cidadepeve'g̃a pe Cafarnaummeve'g̃a pe. E'i ga:
15 —Marãi pe pejive? “Nhande huvihava jara'g̃a hohe pa.” Nahã ko pe ei pejohupe penhimboheteavouhu pejikovo. Pe peho hete hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga Cafarnaummeve'g̃a pe.
16 Setentave'g̃a pe Jesus'ga ei:
—Kiroki ga pe nendu – gaha ji rendu reki. Kiroki ga napenendukatui pe arõe'yma – gaha nanhirendukatui reki. Kiroki ga nanhirendukatui ji arõe'yma – gaha nohendukatui nhimbuhurukara'ga, ei Jesus'ga setentave'g̃a pe.
Ojivy setentava'ea
17 Kiro setentave'g̃a hog̃ahoi a'ero ogwovo Jesus'ga nhi'ĩpo'ruavo imombe'gwombe'gwovo Tupana'ga nhi'ig̃a. Aerẽ g̃a jivyri Jesus'ga pyri gworygworyvamo. Orepojykaharetero javo Jesus'ga pe g̃a ei:
—Nderera pyvõ ore erame anhag̃a pe Diabo'gapyriva'ea pe a'ea oko orenhi'ig̃a rupi ojipe'avo g̃a hugwi.
18 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
—Kwa. Ahepia katu ji Satanás'ga hira yvaga hugwi okote'varuhuva'ea ruvihavuhu'ga hira. Kotihĩ ga hihetei overavava'ea ja. 19 Ji rendu ti. Opombopopoaka ji. Nurã pe pyrug̃ame mboja rehe jagwa'jyra rehe po ti ndahahyi pe me nehẽ. Opombopopoaka ji. Nurã pe popoakaramo Satanás'ga hohe Diabo'ga hohe. A'ero Satanás'ga imondorame hahyva'ea pe me po ti pe nhimomiranami nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
20 —Pe nhi'ig̃a rupi anhag̃a rekoro g̃waramo rũi ti pejory. Tupana'ga okwatija pendera inog̃a ga'apoa rehe livro rehe yvagi pe. Pendera nog̃a g̃waramo ti pejoryjory, ei Jesus'ga setentave'g̃a pe.
Horyory Jesus'ga
(Mateus 11.25-27; 13.16-17)
21 A'ea rupi Tupana'ga ra'uva Jesus'ga mbohoryoryvi. A'ero Jesus'ga roryroryvamo Tupana'ga mboheteavo javo ga pe:
—Apĩ, ei ga. Ndepyry hete nde ekovo yvagipeve'g̃a nduvihavuhuhetero yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero no. A'ereki nde nderekwahavukari a'itituhẽva'ea ikwahapyra'g̃a pe heaporog̃itave'g̃a pe no. Onhimbo'ee'ỹve'g̃a pe tayri'g̃a'jave'g̃a pe nde erekwahavuka a'itituhẽva'ea. Na tuhẽ, Apĩ. A'ereki nahã nde erepota, ei Jesus'ga Tupana'ga pe.
22 Kiro Jesus'ga ei:
—Jiruva'ga ombuhu pa ji ve ji mbopopoaka. A'ero ji popoakaramo ojipe'g̃a hohe pa. Gaha jate ji kwaha hete. Ojipe'g̃a ndajikwahakatui. Jihi jate ji akwaha hete jiruva'ga. Okwaha g̃a ga ji ga mboukwahapotarame jate g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe.
23 A'ero Jesus'ga pyryrymi g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. Onhi'ig̃a g̃a pe jate ga ei:
—Pe me pyry hete. A'ereki pe pejirokwa ikwahava aherembikwahavipyre'yma Tupana'ga rembiapoa repiaga. Pyry hete ti g̃a pe no – kiroki g̃a gwepia penembiepiaga ikwahava, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. 24 A'ereki ymyahũ ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea gwepia pota hete penembiepiaga aheruvihavuhuva'ea pavẽi. He'yiva'ea gwepia pota. Ahe ndohepiagi reki. G̃wendu pota hete ahe penemienduva no. Ahe nohenduvi reki, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
Pyry hete Samariapeva'ea ahe hohe
25 Aerẽ judeus'g̃a mbo'ehara'ga o'ã Jesus'ga pyri. “Tahepia ti Jesus'ga reaporog̃ita,” ei ga oyvyteri pe. “Mara'ngu po ti ga onhimbotegweteavouka ji ve ga nhi'ig̃ame nehẽ?” ei ga.
A'ero ga ei Jesus'ga pe:
—Marã po ti jipyryhetea hamo nehẽ? A'ero po ti ji rekoi avuirama Tupana'ga pyri nehẽ, ei ga Jesus'ga pe ombo'ehara'ga pe.
26 A'ero Jesus'ga ei ga pe:
—Marãi Moisésva'ea rembikwatijara? Marã nde imonhi'ig̃i aherembikwatijara?
27 A'ero ga ei Jesus'ga pe:
—Nahã Moisésva'ea rembikwatijara e'i:
“Pearõ hete tuhẽ ti pejipojykaharete'ga Tupana'ga.
Pearõ hete tuhẽ ti ga pejipy'a pe.
Pearõ hete tuhẽ ti ga imondovo pejeaporog̃ita imohina ga rehe.
Pearõ hete tuhẽ ti ga pejirokwa pejikovo ga nhi'ĩpo'ruavo.
Pearõ hete tuhẽ ti ga tako
ti ji garemimbotarimova'ea rupi jate javo.
Penhiarõ hete pe.
Na jitehe ti pearõ pejikotyve'g̃a.”
A'ea Moisésva'ea rembikwatijara ei, ei g̃ambo'ehara'ga Jesus'ga pe.
28 A'ero Jesus'ga ei ga pe:
—Na tuhẽ. Eko pyry ti Moisésva'ea rembikwatijara rendukatuavo, a'ero po ti nde rekoi Tupana'ga pyri avuirama nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.
29 Oyvyteri pe g̃ambo'ehara'ga ei: “Po nhirenduve'g̃a ei ji mombe'gwovo hamo gaha okwaha hete javo ji ve hamo,” ei ga oyvyteri pe. Nurã ga ei Jesus'ga pe:
—“Pearõ ti pejikotyve'g̃a,” ei Moisésva'ea, ei ga. Ma'g̃a ko jikotyve'g̃a naerũ? Ta'arõ ji g̃a a'ero, ei ga Jesus'ga pe.
30 A'ero Jesus'ga ei imombe'gwovo ga pe ga mbo'eavo.
—Judeu'ga hoi pea rupi cidade de Jerusalém hugwi ogwovo, ei Jesus'ga. Ojipe pe ga hoi cidade de Jericó pe. Ga horame pea rupi iporomive'g̃a ndekoi ga rehe imima ga hugwi ga mu'umu'uma ga nog̃a. Gwekyi g̃a gapira vehevi ga hugwi herogwovo ga reja. Kiro ga manog̃werĩ.
31 —Kiro ikwava'ẽhara'ga ruri pea rupi judeu'ga. Imu'umu'umbyra'ga repiagame ga hoi pea aherovai ga hugwi okwava ogwovo. 32 Na jitehe levita'ga rekoi judeu'ga. Uhu ga pea rupi. Urame ga imu'umu'umbyra'ga repiagi no. Pea aherovai ga hoi ga hugwi okwava ogwovo.
33 —Aerẽ Samariapeve'ga ruri pea rupi no, ei Jesus'ga.
Samariapeve'g̃a noarõi judeus'g̃a.
—Emo imu'umu'umbyra'ga repiagame Samariapeve'ga ga porogwetygi reki. “Po hahy hete ga pe,” ei ga, ei Jesus'ga. 34 Uhurame ga pyri ga ga pohanog̃i a'ero. Gweka'vo ga óleo vinho reheve gamohumbygagwera rehe ga pohanog̃a. Ouvã ga gamohumbygagwera tapy'ynhapira pyvõ. A'ero ga ga mondoi g̃wenymbava arimo yuhua'javuhuva'ea arimo ga rerogwovo. Onga pype ahekihavuhua pype ga ga rerohoi ga repiakatuavo pevo.
35 —Ko'emame ohorame ga ipe'ai oitambere'ia hugwi mokõi moeda pratava'ea. He'yi hehe moeda rehe itambere'ia rehe. Onga jara'ga pe ga imondoi. “Ehepia katu ti ga,” ei ga imondovo ga pe. “Mara'ngu po ti mokõi itambere'ia ihyge'yma nehẽ nde ipyhygame mbatera ga pe nehẽ? Po ti ndohygi itambere'ia ndehe ipyhygame mbatera ga pe nehẽ, a'ero po ti ji imondoi koji'iva'ea nde ve nehẽ jirura'javame nde pyri nehẽ,” ei Samariapeve'ga onga jara'ga pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃ambo'ehara'ga pe.
36 —Ejapyaka ti. Manamo trêsve'g̃a – kiroki g̃a gwepia imu'umu'umbyra'ga pea rupi – manamo g̃a gwereko katu ga gakotyva'ero? ei Jesus'ga ga pe.
37 A'ero g̃ambo'ehara'ga ei Jesus'ga pe:
—Kiroki ga ga pohano – gaha oko gakotyva'ero ga pokoga.
A'ero Jesus'ga ei ga pe:
—Ga ja ti eko ojipe'g̃a pokoga – kiroki g̃a iporia'i.
Jesus'ga Martava'ea pavẽi Mariava'ea pavẽi
38 Aerẽ Jesus'ga hogahoi g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi pea rupi ogwovo cidade'i pe. Pevo Marta'g̃a nonga pe ga hoi ovahema. Martahẽa ga mboapygi g̃wonga pype gworygworyvamo ga rehe. 39 Gwereko hẽa oirũhẽa. Hẽarera ko Maria. Mariahẽa apygi Jesus'ga pyri gapya koty hendukatuavo ganhi'ig̃a.
40 Kiro Martahẽa nhimbaekwahivi japovo mbatera ti'u ti javo. Nurã hẽa ruri opytaahi'viavo Jesus'ga pyri javo ga pe:
—Pyry nde ve nhiirũhẽa ji pokoge'ymame? Jihi jate ji poravykyi. Orepojykaharetero ere hẽa pe a'ero tajipoko hẽa japovo.
41 A'ero Jesus'ga nhandepojykaharete'ga ei:
—Marta! ei ga hẽa pe. Nda'ei po ti ji nahã hẽa pe nehẽ. Ndehe, terenhimbaekwahivuhui ti ejapyakauhuavo mbatera rehe! ei Jesus'ga Martahẽa pe. 42 Koji'i ko pyryvamo ahe nhinhi'ig̃a renduvi. Mariahẽa ji rendu potaripe okovo. Na hẽa ji renduvi a'ero, ei ga Martahẽa pe.
G̃a ndepiapavirẽ ga oho ogwovo.