3
João Batistava'ea remimombe'ua
(Mateus 3.1-12; Marcos 1.1-8; João 1.19-28)
1-2 Aerẽ João Batistava'ea pe Zacariasva'ea ra'yrava'ea pe Tupana'ga imbuhurukari onhi'ig̃a imombe'gwovouka ahe ve.
—Emombe'u ti nhinhi'ig̃a g̃a pe, ei Tupana'ga João Batistava'ea pe.
Tupana'ga nhi'ig̃a renduvame João Batistava'ea ruvi ongae'ỹi me upa.
Tupana'ga imbuhurukarame onhi'ig̃a João Batistava'ea pe Tibério César'ga he'yjuhuve'g̃a nduvihavuhuro tuhẽ oko. Kiro César'ga he'yi quinze anos g̃werĩ imbokwara'ari g̃anduvihavuhuro. Pôncio Pilatos'ga ko governador'ga Judéiapeve'g̃a gwyri pe. Herodes'ga omondomondo Galiléiapeve'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi g̃agwyri pe. Herodes'ga irũ'ga Filipe'ga. Filipe'ga omondomondo Ituréiapeve'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi g̃agwyri pe. Omondomondo ga Traconitespeve'g̃a g̃agwyri pe no. Lisânias'ga ko omondomondo Abilenepeve'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi g̃agwyri pe. Tibério César'ga gwereko pa g̃a g̃anduvihavuhuro okovo.
A'ea rupi ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'g̃a ko Anás'ga Caifás'ga pavẽi.
A'ea rupi kiro João Batistava'ea pe Tupana'ga imbuhurukari onhi'ig̃a imombe'gwovouka emombe'u ti nhinhi'ig̃a g̃a pe javo. Nurã João Batistava'ea hoi g̃agwyri pe nhaporemo rio Jordão rembeyvyra rupi imombe'gwovo hete Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a mbo'eavo.
—Pepohi tuhẽ ti pejikote'varuhua hugwi, ei ahe. Perojijyjijyi ti pejeaporog̃ita pejikokatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a rendukatuavo. A'ero po ti ji pe mobatizai yhya pype rio pype nehẽ, ei ahe. A'ero po ti Tupana'ga imombohetei pendekote'varuhua pe hugwi nehẽ imoka'nhyma nehẽ, ei João Batistava'ea g̃a pe g̃a mog̃itavo.
Ymyahũ Isaíasva'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea. Isaíasva'ea João Batistava'ea mombe'u nhog̃wenonde. Isaíasva'ea e'i ikwatija hako:
“Hahyahi po ti ganhi'ig̃a
ga erame g̃a mbo'eavo ongae'ỹi me nehẽ,” ei Isaíasva'ea.
“E'i po ti ga nehẽ:
‘Pemboavujikwe ti pehea huvihava'ga pe
tuhu ti ga nhande pyri javo.
Pembohupi katu ti pehea ga pe,’ e po ti ga nehẽ,” ei ahe javo g̃andeaporog̃ita rerojijyja pe nhandepojykaharete'ga rura renonde.
“ ‘Omoypehỹ ti Tupana'ga nhyvyapỹapynuhũa g̃waimbya nehẽ,’ e po ti ga nehẽ.
‘Ombo'gwy'gwyruhu po ti ga jyvy'gwavy'gwajuhua yvytyra reheve imbojo'jakatuavo nehẽ.
Omohig̃atu po ti ga pehea nhikotĩkoti'ĩuhua nehẽ imondovo nehẽ.
Onog̃atu po ti ga nhyvyapỹapy'ndiuhua pea rupi nehẽ.
Tupana'ga po ti gwepiuka yvyakotyve'g̃a mbopiro'yhara'ga nehẽ,’ e po ti ga nehẽ.”
A'ea Isaíasva'ea ei ymyahũ ikwatija hako João Batistava'ea nhi'ig̃a mombe'unhog̃wenondeavo hako.
Kiro João Batistava'ea ruvi ongae'ỹi me ogwovo rio Jordão rembeyvyri. A'ero he'yjuhuve'g̃a nduri onhimono'ono'og̃uhũavo João Batistava'ea pyri tianemobatiza ti javo ahe ve. A'ero João Batistava'ea ei g̃a pe:
—Tiruahũ pendeaporog̃ita! Pe'euhu pe pejohupe pejikokatupotare'yma g̃waramo. Pe'e pe: “Haite! Xaho João Batista'ga pyri tianemobatiza ti ga. Nurã po ti Tupana'ga nonhimonha'ngaa'javi nhande rehe nehẽ. Ndahahyi po ti nhande ve a'ero nehẽ.” Nahã pe pe'e, ei João Batistava'ea. Maraname pe euhui nanongarava'ea naerũ? Pe tuhẽ penhimbo'e nava'ea rehe, ei João Batistava'ea g̃a pe.
—Ji a'e pe me: Po pe ndapepotari hahyva'ea Tupana'ga nhimonha'ngarame pe ndehe, a'ero ti peko katu, ei João Batistava'ea. Tapembopogwea'javi ti pejite'varuhua pejikovo. Pe pohirame jugwi po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: “Ndovy'ari g̃a okote'varuhua rehe kiro opohia jugwi herojijyita ojeaporog̃ita. Nanhimonha'ngaa'javi ji g̃a ndehe a'ero.” Nahã po ti Tupana'ga ei pe me a'ero nehẽ, ei João Batistava'ea g̃a pe.
—Tape'ei ti pejiyvyteri pe: “Abraãova'ea nhaneramonhamo oko. Tupana'ga oarõ hete Abraãova'ea. Nurã po ti Tupana'ga nonhimonha'ngai nhande rehe nehẽ.” A'ea ti tape'ei. A'ereki Tupana'ga ndokoi reki Abraãova'ea rymymino'g̃a ndehe g̃a ndekote'varuhurame. Po Tupana'ga ojipe'g̃a pota, a'ero Tupana'ga oapo kwaha ag̃a ita Abraãova'ea rymyminoro g̃a mongovo, ei João Batistava'ea g̃a pe.
Kiro João Batistava'ea imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. G̃a mbo'eavo ga ei:
—Akwaimbae'ga ombogwa g̃werĩ jykwa'ria pyvõ tambo'aruka javo. Po i'yva ndogwerekoi yva'ikatua, a'ero po ti ga imbo'ari imondovo tata pype nehẽ. Na jitehe Tupana'ga pe nderekog̃werĩ pe momboa tata pype hahyva'ea ruvihava pype pe pohire'yma g̃waramo pejikote'varuhua hugwi pejikokatue'yma, ei João Batistava'ea g̃a pe imombe'gwovo.
10 João Batistava'ea renduvame g̃a ei ahe ve onhimongyavo:
—Marã po ti ore rekokatui a'ero nehẽ?
11 A'ero ahe ei g̃a pe:
—Kiroki ga gwereko mokõi tapy'ynhapira – gaha ti tomondo ojipeji herekoe'ỹve'ga pe. Kiroki ga gwereko mbatera – gaha ti tomondo herekoe'ỹve'ga pe to'u ti ga javo. Nahã ji ei pe me pemondo ti javo, ei ga g̃a pe.
12 Kiro itambere'ia mono'ono'õhara'g̃a nduri João Batistava'ea pyri. Omono'og̃uhũ g̃a itambere'ia governo pe. G̃a uhu tianemobatiza ti João Batista'ga javo.
—Nhanembo'eharamo emombe'u ore ve, ei g̃a ga pe. Marã po ti ore rekokatui a'ero nehẽ? ei g̃a.
13 A'ero ahe ei g̃a pe:
—Penhi'ĩpo'ru ti penduvihava'g̃a. G̃anhi'ig̃a rupi te ti pemono'ono'og̃atu itambere'ia ahe hugwi, ei ahe. Tape'ei ti ahe ve: “Koji'i ti embuhu ji ve.” A'ea ti tape'ei, ei João Batistava'ea g̃a pe.
14 Kiro soldados'g̃a nduri João Batistava'ea pyri no. Ahe ve g̃a ei:
—Oro ore, marã po ti ore rekokatui nehẽ? ei g̃a.
A'ero ahe ei g̃a pe:
—Tapepojykai ti ojipe'g̃a itambere'ia g̃a hugwi. Tapenupanupãi ti g̃a g̃aitambere'ia rerohoahae'yma nehẽ. Tape'ei ti ojipe'g̃a pe: “Pembuhu ti ore ve itambere'ia. Po pe napembuhuri ore ve, a'ero po ti ore imbojari pe ndehe nehẽ.” Tape'mbei ti javo nanongara pe g̃a mongyhyjiavo imbuhuruka pejive. Pejoryjory ti peitambere'ia rehe – kiroki a'ea penduvihava'g̃a imondoi pe me peporavykya repyra, ei ahe g̃a pe.
15 João Batistava'ea renduvame g̃a epavi oyvyteri pe: “Mara'ngu po João Batista'ga Tupana'ga remimbuhurukara'ga Cristo'ga? Ga tuhẽ po,” ei g̃a oyvyteri pe ipota garura. 16 A'ero João Batista'ga ei g̃a pe:
—Uhu po ti ga nehẽ – kiroki ga ji hohe hete huvihavuhuhetero g̃waramo, ei João Batistava'ea. Ji ki a'e te ako tehe. Jihi opomobatiza yhya pyvõ jate. Nahã ji ikwahavukari g̃a pe pepohira pejikote'varuhua hugwi pendeaporog̃ita rerojijyja reheve pendekokatua reheve. Gaha po ti pe pojykauka Tupana'ga ra'uvapyryva pe aerẽve'ga nehẽ. Nahã po ti ga pendekote'varuhua mombigukari pe mombyryvuka nehẽ, ei João Batistava'ea ga mombe'gwovo g̃a pe.
17 Kiro João Batistava'ea imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. G̃a mbo'eavo ga ei:
—Trigo jara'ga gwereko japira mbovevehava opo pe tamboveve ti ji japira trigo hugwi javo, ei João Batistava'ea imombe'gwovo. Omono'ono'õ po ti ga oapoa trigo inhag̃a hyrua pype nehẽ. Japira po ti ga imbokai tata pyvõ nehẽ. Ndogwevi po ti tata upa nehẽ, ei João Batistava'ea.
—Na jitehe po ti jihoheheteve'ga huvihavuhuhete'ga imboja'oja'ogukari pyryve'g̃a okote'varuhuve'g̃a hugwi okovo pyryve'g̃a pojykaharetero nehẽ, ei João Batistava'ea g̃a pe. “Tuhu ti pyryve'g̃a ji pyri yvagi pe upa avuirama nehẽ,” e po ti jihoheheteve'ga nehẽ. “Toho ti okote'varuhuve'g̃a ji hugwi ogwovo tata pype hahyva'ea ruvihava pype opytavo pevo avuirama nehẽ ojivyre'yma,” e po ti jihoheheteve'ga nehẽ, ei João Batistava'ea Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe.
18 Ojipea rehe he'yiva'ea rehe João Batistava'ea g̃a mbo'embo'ei. Nahã ahe imombe'ukatui pyryva'ea Jesus'ga mombe'ua g̃a pe.
19 Ojikwe João Batistava'ea onhi'ig̃ahy Herodes'ga pe. Herodes'ga omondomondo Galiléiapeve'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi g̃agwyri pe. Herodiashẽa rehe Herodes'ga irũ'ga rembirekohẽa rehe João Batistava'ea onhi'ig̃ahy ga pe. Herodes'ga tiruahũ ranuhũ. Nurã João Batistava'ea ei ga pe:
—Nane'ymi nde ereko te'varuhu. Kiro nde neirũ'ga rembirekohẽa rerekoi no. G̃wia ahe ndoapoi te ite'varuhuva'ea, ei João Batistava'ea ga pe.
20 Koji'i Herodes'ga tiruahũ a'ero. A'ereki kiro ga João Batistava'ea momboruka cadeia pype.
João Batistava'ea omobatiza Jesus'ga
(Mateus 3.13-17; Marcos 1.9-11)
21 Cadeia pype Herodes'ga João Batistava'ea momborukare'ymame ahe he'yive'g̃a mobatizapavi. Ahe Jesus'ga mobatizai no. A'ea rupi Jesus'ga nhi'ig̃ame Tupana'ga pe Tupana'ga ipe'ai yvaga. 22 Tupana'ga ra'uva jyvi yvaga hugwi Jesus'ga rehe. Inamburo gara'uva nhimbotei ua Jesus'ga rehe. Yvaga hugwi Tupana'ga nhi'ig̃i javo:
—Ndehe ko jira'yra nhiremia'nguhetea, ei Tupana'ga Jesus'ga pe. Anhimohẽ hete ko ji nde rehe, ei ga.
Jesus'ga ramonhava'ea
(Mateus 1.1-17)
23 He'yiva'ea trinta anos Jesus'ga imbokwara'ara'ari yvyakotyve'g̃a mbo'eypyrame Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Javo tehe g̃a ei ga pe:
—Po Jesus'ga José'ga ra'yra'ga, ei g̃a.
Joséva'ea Eliva'ea ra'yrava'ea.
24 Eliva'ea Matateva'ea ra'yrava'ea.
Matateva'ea Leviva'ea ra'yrava'ea.
Leviva'ea Malquiva'ea ra'yrava'ea.
Malquiva'ea Janaiva'ea ra'yrava'ea.
Janaiva'ea Joséva'ea ra'yrava'ea.
25 Joséva'ea Matatiasva'ea ra'yrava'ea.
Matatiasva'ea Amósva'ea ra'yrava'ea.
Amósva'ea Naumva'ea ra'yrava'ea.
Naumva'ea Esliva'ea ra'yrava'ea.
Esliva'ea Nagaiva'ea ra'yrava'ea.
26 Nagaiva'ea Maateva'ea ra'yrava'ea.
Maateva'ea Matatiasva'ea ra'yrava'ea.
Matatiasva'ea Semeiva'ea ra'yrava'ea.
Semeiva'ea Joséva'ea ra'yrava'ea.
Joséva'ea Jodava'ea ra'yrava'ea.
27 Jodava'ea Joanãva'ea ra'yrava'ea.
Joanãva'ea Resava'ea ra'yrava'ea.
Resava'ea Zorobabelva'ea ra'yrava'ea.
Zorobabelva'ea Salatielva'ea ra'yrava'ea.
Salatielva'ea Neriva'ea ra'yrava'ea.
28 Neriva'ea Melquiva'ea ra'yrava'ea.
Melquiva'ea Adiva'ea ra'yrava'ea.
Adiva'ea Cosãva'ea ra'yrava'ea.
Cosãva'ea Elmadãova'ea ra'yrava'ea.
Elmadãova'ea Erva'ea ra'yrava'ea.
29 Erva'ea Josuéva'ea ra'yrava'ea.
Josuéva'ea Eliézerva'ea ra'yrava'ea.
Eliézerva'ea Jorimva'ea ra'yrava'ea.
Jorimva'ea Matateva'ea ra'yrava'ea.
Matateva'ea Leviva'ea ra'yrava'ea.
30 Leviva'ea Simeãova'ea ra'yrava'ea.
Simeãova'ea Judáva'ea ra'yrava'ea.
Judáva'ea Joséva'ea ra'yrava'ea.
Joséva'ea Jonãva'ea ra'yrava'ea.
Jonãva'ea Eliaquimva'ea ra'yrava'ea.
31 Eliaquimva'ea Meleáva'ea ra'yrava'ea.
Meleáva'ea Menava'ea ra'yrava'ea.
Menava'ea Matatava'ea ra'yrava'ea.
Matatava'ea Natãva'ea ra'yrava'ea.
Natãva'ea Daviva'ea ra'yrava'ea.
32 Daviva'ea Jesséva'ea ra'yrava'ea.
Jesséva'ea Obedeva'ea ra'yrava'ea.
Obedeva'ea Boazva'ea ra'yrava'ea.
Boazva'ea Salava'ea ra'yrava'ea.
Salava'ea Nassomva'ea ra'yrava'ea.
33 Nassomva'ea Aminadabeva'ea ra'yrava'ea.
Aminadabeva'ea Admimva'ea ra'yrava'ea.
Admimva'ea Arniva'ea ra'yrava'ea.
Arniva'ea Esromva'ea ra'yrava'ea.
Esromva'ea Peresva'ea ra'yrava'ea.
Peresva'ea Judáva'ea ra'yrava'ea.
34 Judáva'ea Jacóva'ea ra'yrava'ea.
Jacóva'ea Isaqueva'ea ra'yrava'ea.
Isaqueva'ea Abraãova'ea ra'yrava'ea.
Abraãova'ea Terava'ea ra'yrava'ea.
Terava'ea Nacorva'ea ra'yrava'ea.
35 Nacorva'ea Seruqueva'ea ra'yrava'ea.
Seruqueva'ea Ragaúva'ea ra'yrava'ea.
Ragaúva'ea Falequeva'ea ra'yrava'ea.
Falequeva'ea Éberva'ea ra'yrava'ea.
Éberva'ea Salava'ea ra'yrava'ea.
36 Salava'ea Cainãva'ea ra'yrava'ea.
Cainãva'ea Arfaxadeva'ea ra'yrava'ea.
Arfaxadeva'ea Semva'ea ra'yrava'ea.
Semva'ea Noéva'ea ra'yrava'ea.
Noéva'ea Lamequeva'ea ra'yrava'ea.
37 Lamequeva'ea Metusalémva'ea ra'yrava'ea.
Metusalémva'ea Enoqueva'ea ra'yrava'ea.
Enoqueva'ea Jareteva'ea ra'yrava'ea.
Jareteva'ea Maleleelva'ea ra'yrava'ea.
Maleleelva'ea Cainãva'ea ra'yrava'ea.
38 Cainãva'ea Enosva'ea ra'yrava'ea.
Enosva'ea Seteva'ea ra'yrava'ea.
Seteva'ea Adãova'ea ra'yrava'ea.
Adãova'ea Tupana'ga ra'yrava'ea.
Nahã ko Jesus'ga ramonhava'ea.