3
Iponhimamava'ea
(Mateus 12.9-14; Lucas 6.6-11)
Aerẽ Jesus'ga hoa'javi g̃ajatykahava pype. Pevo ga rekoi iponhimamave'ga. Igwete fariseus'g̃a Jesus'ga repiahetei timbotegwete ga javo.
—Kiro sábado, ei g̃a ojohupe. Mara'ngu po ti ga gapoa mbokatua'java nehẽ kiro nhandeporavykye'yma rupi? ei g̃a. Gapoa mbokatua'javame po ti nhande ei ga pe: “Nerehendukatui nde Moisésva'ea remimbo'eagwera,” xa'e ti ga pe, ei g̃a ojohupe.
Igwete Jesus'ga ei iponhimamave'ga pe:
—Epo'ã ejoa g̃apytera rupi.
Jara'g̃a pe Jesus'ga ei:
—Pe'ji ti ji ve. Marã po nhande rekoi nhandeporavykye'yma rupi hamo? Gara Moisésva'ea ei nhandeporavykye'yma mombe'gwovo sábado mombe'gwovo po rimba'e naerũ? ei ga. E'i po ahe naerũ: “Timbote'varuhu ti ojipe'g̃a pe sábado rupi hamo”? A'ea po ahe ei naerũ? Pe'ji katu ti ji ve a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe. “Timombyry ti g̃a pe a'ea rupi hamo.” A'ea ahe ei po rimba'e? ei ga. Gara Moisésva'ea ei sábado mombe'gwovo naerũ? “Tijuka ti g̃a a'ea rupi hamo.” A'ea po ahe ei naerũ? Pe'ji katu ti ji ve a'ero, ei ga g̃a pe. “Timomanoukaryme ti g̃a a'ea rupi hamo,” e po ahe? ei Jesus'ga g̃a pe.
Igwete g̃a nonhi'ig̃a'javi ga pe. A'ero Jesus'ga g̃a ndepiapavi onhimonha'ngavo. Okoveveuhu ga g̃a ndehe. A'ereki g̃a noangarihu ojipe'g̃a porogwetyge'yma. Igwete ga ei iponhimamave'ga pe:
—Epyho epoa.
A'ero ga jipoapyhokatui. A'ereki gapoa ikatua'ja ga Jesus'ga nhi'ĩpo'rurame. Igwete g̃a ẽi fariseus'g̃a. Kotihĩ g̃a Herodes'gareheve'g̃a monhi'inhi'ig̃i a'ero. Igwete g̃a ei:
—Maranuhũ po ti nhande Jesus'ga jukaukaruhui nehẽ? ei g̃a ojohupe.
Oho pa ahe Jesus'ga pyri
Igwete Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a nderohoi ypiahua rembe'yi pe. He'yjuhu hete g̃a ua ga pyri ojigwyra hugwi. Galiléia hugwi g̃a ndupavi Judéia hugwi no Iduméia hugwi no. Cidade de Jerusalém hugwi g̃a nduri no. Rio Jordão kikoty aherovaja hugwi g̃a nduri Jesus'ga pyri no. Cidadepyrive'g̃a uhu pa no Tiropyrive'g̃a Sidompyrive'g̃a. A'ereki g̃a g̃wendu g̃a imombe'urame Jesus'ga rembiapoa ahemonhimomby'ava'ea. A'ero g̃a ndupavi ga pyri onhimongyavo. 9-10 Igwete ga imombimombigi karugwara he'yjuhuve'g̃a hugwi. Nurã itetirũave'g̃a Jesus'ga mbotymbotyvahivi tomombi ti ga ji hugwi javo. Nurã Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:
—Peru ti yhara ji ve. Ta'a ti ipype g̃a hugwi tanhimbotymbotyvahyyme ti g̃a onhimongyavo, ei ga g̃a pe.
11 Igwete g̃a nduri jipi – kiroki g̃a anhag̃a opojyka g̃a. Jesus'ga repiagame g̃a nenypy'andurugi ga pyri o'eahyavo nde ko Tupana'ga ra'yramo javo. 12 A'ero ga nhi'ig̃ahyi g̃a pe tanhimombe'uyme ti g̃a javo.
Jesus'ga omo'emo'ẽ dozeva'ea onhimoirũharamo
(Mateus 10.1-4; Lucas 6.12-16)
13 Aerẽ Jesus'ga jiupiri yvytyruhua rupi ogwovo. Igwete ga g̃a mbuhurukari ojipyri g̃wemimbotarimo. 14 Doze ko g̃a, ga g̃a mo'emo'ẽi ojiheva'ero. (Nhimoirũhara ei ga g̃a pe.) A'ero ga ei g̃a pe:
—Topomondo ti imombe'gwovouka nhinhi'ig̃a ojipe'g̃a pe nehẽ. 15 Tambojipe'auka ti ji pe me anhag̃a Diabo'gapyriva'ea g̃a hugwi nehẽ, ei ga g̃a pe.
16-19 Dozeve'g̃a ko: Simão'ga, Tiagova'ea, aheirũ'ga João'ga, André'ga, Filipe'ga, Bartolomeu'ga, Mateus'ga, Tomé'ga, Tiago'ga – kiroki ga Alfeu'ga ra'yra'ga – Tadeu'ga, Simão Zelote'ga, Judas Iscariotes'ga – ga ko aerẽ omondouka Jesus'ga ga'arõe'ỹve'g̃a po pe ga pyhygauka. G̃ahã Jesus'ga omo'emo'ẽ g̃wemimbo'eharamo dozeve'g̃a. Ojipea Jesus'ga ono Simão'ga rehe. Pedro Jesus'ga ono ga rehe. Tiagova'ea ko Zebedeu'ga ra'yrava'ea João'ga pavẽi. Ojipea Jesus'ga ono g̃a ndehe g̃anderaramo Boanerges. Boanerges pe nhande ei: G̃a ko tupanarag̃a ja.
Belzebu'ga opojyka Jesus'ga, e'i tehe ahe
(Mateus 12.22-32; Lucas 11.14-23; 12.10)
20 Igwete Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a nderohoi onga pe. Kiro he'yjuhuve'g̃a jatykai g̃a pyri a'ero. Ndo'uukari g̃a mbatera Jesus'g̃a pe u'ua g̃a pyri. 21 Ikwahavame Jesus'ga re'yja'g̃a hoi ga pyri. Igwete g̃a ei:
—Tipyhy ti Jesus'ga rerogwovo g̃a hugwi. A'ereki ga'akag̃a mbipehu kiro ovuhu, e'i tehe g̃a Jesus'ga pe.
22 Igwete judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a ei – kiroki g̃a u Jerusalém hugwi – igwete g̃a ei ojohupe:
—Belzebu'ga opojyka Jesus'ga ojive, e'i tehe g̃a. Nurã Jesus'ga ombojipe'auka anhag̃a g̃a hugwi, ei g̃a. A'ereki Belzebu'ga anhag̃a ruvihavuhuro. A'ero ga anhag̃a mbojipe'aukari Jesus'ga pe, e'i tehe g̃a ojohupe.
Satanás'ga pe g̃a ei Belzebu'ga. Diabo'ga ei g̃a ga pe no.
23 A'ero Jesus'ga g̃a mbuhurukari ojipyri judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a. Igwete ga imombe'umbe'ui ojo'java'ea g̃a pe.
—Mbipehu reki pendeaporog̃ita, ei ga g̃a pe. Satanás'ga ndajipojykai tuhẽ jihi. Satanás'ga g̃a pojykarame ojive nombojipe'aukari g̃a pe ojipyriva'ea. A'ereki ga nombojogwayvayvari reki ojiheve'g̃a, ei Jesus'ga g̃a pe. 24 Tamombe'u ti ojo'java'ea pe me a'ero, ei ga. Po g̃agwyripeve'g̃a ojogwayvayva hete, a'ero po g̃a nhombojipe'apavi ojohugwi. 25 Po ongapypeve'g̃a ojogwayvayva, a'ero po g̃a nhombojipe'apavi ojohugwi no. 26 Po Satanás'ga ojipyriva'ea mbojogwayvayva hamo, a'ero po gapyriva'ea nhombojipe'apavi ojohugwi, ei ga. A'ero po Satanás'ga ndogwerekoa'javi ojiheve'g̃a. Ndokoa'javi po ga huvihavamo a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe. Na rũi reki Satanás'ga rekoi, a'e ji, ei ga. Ga nombojogwayvayvari ojipyriva'ea. Ga rũi reki ombojipe'auka ji ve anhag̃a ojipe'g̃a hugwi a'ero, ei ga g̃a pe.
27 Igwete Jesus'ga ei no:
—Ojipe'g̃a ndoki ipopoakave'ga ronga pype gambatera rerogwovo ga hugwi. Gahoheve'ga jate oki ipype opopoakahetero g̃waramo. Igwete ga ga kwana'ẽi gambatera ipe'avo herogwovo ga hugwi, ei ga g̃a pe.
Nahã Jesus'ga ei g̃a pe jihi ko Satanás'ga hohe gapyriva'ea mbojipe'avo javo.
28-30 Igwete ga ei g̃a pe:
—“Anhag̃a opojyka ga ojive,” pe'euhu tehe pe ji ve, ei ga javo g̃a pe. Nurã ti ji ei pe me imombe'ukatuavo: Tupana'ga po ti omombo pa ahe hugwi aherekote'varuhuparavuhua. Ombotegwetea vehevi po ti Tupana'ga omombo pa ahe hugwi, ei ga. Emo gwa'uva mbotegwetea po ti Tupana'ga nomombori tuhẽ ahe hugwi. A'ea ndojihyva'javi ahe hugwi avuirama, ei ga g̃a pe.
Jesus'ga re'yjava'ea
(Mateus 12.46-50; Lucas 8.19-21)
31-32 Kiro g̃a vahemi a'ero Jesus'ga yhẽa gareki'yra'g̃a pavẽi. Okari pe g̃a pytai o'ama. A'ereki he'yjuhuve'g̃a u ga pyri oapyapyga. Igwete Jesus'ga re'yja'g̃a imondoi onhi'ig̃a ga pe tuhu ti ga ore pyri javo. A'ero g̃a imombe'ui ga pe:
—Jesus, okari pe g̃a ndekoi neyhẽa neirũ'g̃a pavẽi. “Tuhu ga ore pyri,” ei g̃a nde ve, ei g̃a ga pe.
33 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:
—Marãve'g̃a pe ji ei naerũ nhiy'g̃a nhiirũ'g̃a?
34 Gweroapyve'g̃a ndepiagame ga ei g̃a pe a'ero:
—Agwa reki g̃a nhiy'g̃a nhiirũ'g̃a, ei ga. 35 Kiroki g̃a oko Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe – g̃a pe ji ei nhiirũ'g̃a nhirendyra'g̃a. Nhiy'g̃a a'e ji g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe.