7
I Yesu mompokotomba atano kapala sorodadu ai inie langkai Kapenau
Umarino i Yesu mompaguru lowono sie ndi mia orao, Umono lumeko ai inie langkai Kapenau. Lehea nio aso kapala sorodadu to Roma. Umono mompeꞌue aso ata henu nopehohawaꞌo ngako, ata laꞌa mahaki mapari. Tempono kapala sorodadu laꞌa rumongoio motae i Yesu nio ai inie langkai Kapenau, notenaꞌo baꞌopio mia mosuꞌono to Yahudi lumeko tepohaweꞌakeo i Yesu kaa moꞌema kano i Yesu mai mokotombaꞌo atano. Towono romentepotowoꞌakeo i Yesu, rompotae, “Kimpoeꞌma takau, Kai tulungio kapala sorodadu laꞌa. Umono tekonoano bai tulungio, ako umono mehohawaꞌo tongkundo ka umonoto henu mobaraꞌa kami powangua Raha Pesombaꞌa.”
Umari sie i Yesu lumeko merongangiro. Towono i Yesu umbeda ai rahano kapala sorodadu laꞌa, kapala sorodadu laꞌa montena wali-walino mompohawe oliwi ndi Yesu, “Indoto Ai peladeki mai ai rahanggu, akono iaku nie lano koono tumarima Komiu ai laro rahanggu, okaa mboꞌu laku taha hawe ai aroMiu. Kanggo Ai pepautokaa ‘Tombato’, matantu atanggu laꞌa toomba. Ako iaku nie nio henu parenta akukaa iaku nio mboꞌu sorodadu henu kuparentaꞌo, baku potaeꞌakeo, ‘Leko!’ Olo lumeko, baku potaeꞌakeo, ‘Mai!’ Olo mai. Helilaꞌaka mboꞌu baku potaeꞌakeo atanggu, ‘Wowauoto unie!’ Olo nowowauo.”
I Yesu kohali-hali rumongoio pau laꞌa, kanoꞌamba mewolili ndi mia orao henu tumondaꞌiro ka Nopotae, “Oponie Kupohawe pompeꞌalo-alo henu langkai, ambo huru Kuhaweꞌo maupo ai olono tongku Isaraeli!”
10 Tempono umboro henu tinena hawe ai rahano kapala sorodadu, ata laꞌa oto toomba.
I Yesu momuleꞌo ana monguro ai Nai
11 Kanoꞌamba i Yesu lumeko ai inie langkai Nai, mperonga-ronga saru anaguruNo kaa mia orao henu tumondaꞌiro. 12 Towono i Yesu umbeda ai pangalomba inie langkai laꞌa, nio baꞌopioꞌiro mia tekonai mompoꞌaha buleka ana monguro henuto maate mpeluarako umbu ai inie langkai. Ana monguro laꞌa ana henu aso-aso umbu ai mia waalu*. Orao mia umbu ai inie langkai laꞌa tumondaꞌo ineno.
13 Ka towono i Ue sumueꞌo ineno ana ntama laꞌa, telelu aroa pompehohawano ka Nopotaeꞌakeo, “O ine, indoto peꞌiwi!” 14 Kanoꞌamba i Yesu umumbedahio buleka mia maate laꞌa ka Nodanggiho. Gagi mia henu mpolembara buleka laꞌa mpenao-nao. Ka i Yesu motae, “Oo ana monguro, Kupotaeꞌakomu, pewanguto!” 15 Ana monguro henu maate laꞌa muule oto kano pentoro ka mepau. Kanoꞌamba i Yesu meweangakeo ndi ineno.
16 Lowono mia mentengiri ka mpoꞌunde-unde ndi Ue Ala. Nio henu motae, “Ue Ala oto montena nabi henu langkai hawe ai olondo,” ka nio mboꞌu henu motae, “HaweꞌiRoto Ue Ala kumaduduikito bawaaRo.”
17 Tepalele oto kareba mongkono i Yesu ai lowono wute Yudea kaa petengi-tengi wute Yudea.
I Yesu kaa i Yohane Puumpodolo
18 Towono i Yohane rumongoio umbu ndi anaguruno lele kumonoo mbio henu winowauno i Yesu, nopeboio oruo anaguruno, 19 ka notenaꞌiro lumeko mesikeno ndi Yesu, “Ikomiutokee Datu Pongkadudui ginantiRo Ue Ala isaꞌama henu minggi hawe? Ba danio mboꞌukee mia henu minggi kimeꞌeꞌemango?”
20 Anaguruno i Yohane laꞌa lumeko ndi Yesu ka motae, “I Yohane Puumpodolo tumena kami mesikeno ndi Ikomiu ba Ikomiuto kee mia ginantiRo i Ue Ala henu minggi hawe ba danio mboꞌukee mia henu minggi kimeꞌeꞌemango?”
21 Tempo laꞌa i Yesu mompokotomba orao mia umbu ai manggerupa haki kaa marasaiꞌa, kaa montamba orao penao mosaꞌa kaa mboꞌu mompokotomba mia morawu karo mposue. 22 Gagi i Yesu sumangkiꞌo anaguruno i Yohane, “Aimpekuleto ndi Yohane ka pauꞌakeo mbio henu ai sueꞌo ka ai rongoio, mia henu morawu oto mosue, mia henu luuka oto koleko-leko, mia henu melowe oto toomba, mia henu mobongo oto morongoi, mia maate oto muule ka mia karampini olo mohawe pompokomoroso aroa kaa Kareba Moiko. 23 Memangaꞌuto mia henu mpihe mompeꞌalo-alo ndi Iaku kaa henu tumarima Aku.”
24 Towono mia tinenano i Yohane laꞌa mpekule, i Yesu mepau ndi mia orao mongkono tinuwuno i Yohane kaa Nopotae, “Mbiokakee aileko mponggito ai konde one? Monggito seko henu pinurino angikee? Lanoꞌo. 25 Ba ikomiu lumeko minggi monggito mbio? Mia henu meparewa moikokee? Lanoꞌo mboꞌu. Bano mia meparewa moiko ka tuwu manangai olo moꞌia ai rahano datu. 26 Gagi mombio kai meleko? Minggi mponggito nabikee? Mentee, i Yohane meꞌalu langkai kaa nabi. 27 Kumonoo ai Yohane nio teꞌuki ai Sura Tutulu helinie,
Nopotae Ue Ala, ‘Tinieto tinenaNggu’
‘MeseꞌelumiKo,
umono mowungge sala tiaMu!’
28 Pewowoloꞌo, ai olono mia henu pineanaꞌako lalau maupo teꞌaso mia henu lalolangkai kaseko ai Yohane Puumpodolo, kanggo henu dedeiki ngako ai laro PomparentaꞌaRo Ue Ala lalolangkai kaseko ai Yohane.”
29 Lowono mia ka mboꞌu toposima henu rumongoio pauno i Yesu, umboroto mia henu mompeꞌalo-alo ndi Ue Ala, ako umboro umarito nodoloꞌiro i Yohane. 30 Kanggo to Parisi kaa Guru Agama laro mentarimaꞌo poꞌeheRo Ue Ala ai laro tinuwuro, ooto laro mebehe nodoloꞌiro i Yohane.
31 Kanoꞌamba i Yesu motae, “Menggena mbiokee Kuponggenahiiro mia tempo nie? 32 Umboro menggena ana-ana henu mpentoro ai pasa karo mpesangki-sangki,
‘Ikami mpenani-nani mangaꞌua, kanggo ikomiu lailaꞌa mpenari,
ikami mpenani-nani mokokolaro, kanggo ikomiu lailaꞌa mpeꞌiwi.’
33 Menggena ulaꞌa mboꞌu ikomiu, akono tempono i Yohane Puumpodolo hawe, umono mepuasa kaa lano poꞌinu anggoro, kanggo ikomiu mpotae, ‘Umono nopendamohio onisu!’ 34 Kanoꞌamba Ana Manusia hawe, Umono monggaa kaa moꞌinu anggoro, kanggo ikomiu mpotae, ‘Kiteo mia laꞌa! Umono mesoko, molangu, ka mewali-waliꞌakeo toposima ka mia henu tehala.’ 35 Napono helilaꞌa pandeꞌa umbu ndi Ue Ala mehanga ai lowono mia henu tumarimaꞌIro.”
Irowai tehala bokaio i Yesu
36 Nio aso to Parisi neeno i Simo. Meboio i Yesu mai monggaa ai rahano. I Yesu lumeko ai rahano kaa mentoro monggaa. 37 Ai inie langkai laꞌa nio irowai henu tumuwu ntehala. Tempono rumongoio i Yesu tekonai monggaa ai rahano i Simo, lumekoto umono mowawo buli-buli henu winowau umbu ai wasu puala meꞌihi boka mana moꞌahi. 38 Irowai laꞌa menggoti ai bungkuno i Yesu umbeda ai kareNo, kano peꞌiwi hawe kano mowaha kareno i Yesu ako uwoi matano. Kanoꞌamba nopaisio kareno i Yesu ako wuuno hawe mosuꞌi. Umari laꞌa noꞌikiꞌo kareno i Yesu kano bokaio ako boka mana moꞌahi.
39 Towono nosueꞌo i Simo henu winowauno irowai laꞌa, nopotae ai laro aroano, “Taꞌalu mentee suꞌu mia nie nabi konggonokaa Notoꞌorio irowai henu bokaio kareNo laꞌa ooto irowai henu tuwu ai laro hala.”
40 Nopotae i Yesu ndi Simo, “Nio minggi Kupauꞌakomu.”
Sumangki i Simo, “Pauꞌoto Guru.”
41 I Yesu motae, “Nio oruo mia henu mepasua ndi mia henu moꞌutangakero doi, aso mia moꞌuta lima etu doi pera, kaa aso mia mboꞌu moꞌuta lima pulu doi pera. 42 Akono laro pokobaraꞌo pasuaro, gagi andono inema mboꞌu. Bano pohawemu aineiakero henu mehohawaꞌo mia henu moꞌutangakero doi?”
43 Sumangki i Simo, “Bano pohawenggu, mia henu orao pasuano.”
Nopotae i Yesu ndi Simo, “Mentee sangkimu sie.” 44 Kanoꞌamba i Yesu menggito ndi irowai laꞌa kano potaeꞌakeo i Simo, “Iaku hawe ai rahamu kanggo lau pasadiaꞌo uwoi wohokino kareNggu. Kiteo irowai nie, nowohokio kareNggu ako uwoi matano amba nopaisio ako wuuno. 45 Iiko Simo lau towoꞌAku ka umikiꞌAku, kanggo irowai nie mompamula kuhawe lano huru menao-nao umikiꞌo kareNggu. 46 Iiko Simo lau bokaio uluNggu, kanggo irowai nie noboakaio kareNggu ako boka mana moꞌahi. 47 Gagi Kupauꞌakomu Simo, irowai nie oto orao nopokoꞌenaho pompehohawano akono halano irowai nie henu orao ooto tinolosi. Mia henu dei-dei halano tinolosi, dei-dei mboꞌu nopokoꞌenaho pompehohawano.”
48 Kanoꞌamba i Yesu mepauꞌakeo irowai laꞌa, “Halamu oto tinolosi.”
49 Mia mesue henu mpentoro monggaa saru i Yesu, kopau-pau ai laro aroaro, “Nokoaraꞌaraa Umonoto Ue Ala kano poli montolosi hala!”
50 Kanggo i Yesu mepauꞌakeo irowai laꞌa, “Hangano pompeꞌalo-alomu ndi Iaku, ikoto kinadudui. Pekuleto ai laro mangaꞌua.”
* 7:12 waalu: Waalu, irowai ba tama henu somborino ooto maate.