9
I Yesu tumenaꞌiro hopulo ka oruo anaguruNo
I Yesu meboiꞌiro hopulo ka oruo anaguruNo karo mpepokosi kaa i Yesu moweeꞌiro roso ka pabawa karo bisa montamba penao mosaꞌa kaa mompokotomba lowono haki. Kanoꞌamba tumenaꞌiro lumeko mompokotomba mia memahaki ka paleleꞌo Kareba Moiko mongkono pomparentaRo Ue Ala. Amboro meleko i Yesu umoliwingiro. Nopotae, “Indo powawo mbio-mbio, tuko, pontongo, kaanga, doi, ba parewa peꞌeumiu. Bai tinarimato ai aso raha, poꞌiato lehea hawe tempono ai mebintango inie langkai laꞌa. Bano nio inie lano tarima komiu, mpeluarakoto umbu ai inie sie ka tandamio awu umbu ai karemiu, gagi tondonino Ue Ala minggi dumosaꞌiro.” Umari laꞌa anaguruNo mpewunggoako meleko ai inie mesueno paleleꞌo Kareba Moiko mongkono PomparentaꞌaRo Ue Ala ka mompokotomba mia mahaki ai lowono poꞌianga.
I Datu Herode kaa i Yesu
I Datu Herode henu momparenta ai wute Galilea, rumongoio lowono tandangkohali-hali henu winowauno i Yesu. Umono kohali-hali akono nio mia motae i Yesu ooto ai Yohane Puumpodolo henuto muule. Nio mboꞌu mia henu motae, “Ai Elia hawe euno.” Kaa nio mboꞌu mia motae, “Ue Ala momuleꞌo euno aso nabi henu isaꞌa.” Kanggo i Datu Herode motae, “Oto kutenaꞌo mia umimpahio uluno i Yohane. Gagi, aineikee menteeꞌano mia sie? Oto orao kareba kurongoio mongkono mia sie.” Oto kano ai Datu Herode merokuhi kano tepohawe saru i Yesu.
I Yesu mompaka olimo sowu mia
10 Mpekulero mia tinena laꞌira, umboro pauꞌo ndi Yesu lowono henu umarito rowowauo. Kanoꞌamba i Yesu umuluakero lumeko mpepahe umbu ai oraongano mia, kaa lumeko umbeda umbu ai inie Besaida karo bisa pekokoꞌasoi. 11 Kanggo towono romentoꞌorio mia orao mbio henu tegagi, umboro mpetonda ndi Yesu. I Yesu tumarimaꞌiro kaa mepau ndi umboro mongkono Pomparentaro Ue Ala, kaa Umono mboꞌu mompokotomba mia mahaki ai oloro. 12 Towono wundu olo, kohopulo ka oruo anaguruNo lumeko ndi Yesu ka rompotae, “Guru, tenaꞌiroto mia niire karo meleko mpowusu kaanga ka raha peratoꞌa ai inie petengi-tengino poꞌianga nie, akono poꞌianga nie tesimpi ka molimbo.” 13 Kanggo i Yesu sumangkiꞌiro, “Ikomiuto henu moweꞌakero kaanga.”
Ka rompotae, “Butukaa olimo roti ka oruo bou henu nio ndi ikami. Ikamikee henu leko mpoꞌoli kaanga tiaro mia niire?” 14 (Baraꞌura nio olimo sowu tama lehea).
Kano potae i Yesu ndi anaguruNo, “Tenaꞌiro mia niire mpentoro mperombu, baraꞌura aso mperombunga lima pulu mia.” 15 AnaguruNo laꞌa mewowauo menggena pauno i Yesu ndi umboro ka tumenaꞌiro mpentoro. 16 Kanoꞌamba i Yesu umaleo olimo roti ka oruo bou laꞌa kano pekakai moꞌunde ndi Umboro Ue Ala. Umari laꞌa Nosebu-sebungo roti ka bou laꞌa kanoꞌamba Nopeweangakeo ndi anaguruNo, kano umboroto henu montia ndi mia orao. 17 Lowono mia mponggaa hawe mowoto. Umari laꞌa anaguruno i Yesu mokosiꞌo toreano roti kaa bou laꞌa, hopulopo ka oruo taru lowono.
Pohaweno i Peturu mongkono i Yesu
18 Aso tempo i Yesu tekonai mekakai aso-asono ka anaguruNo mboꞌu nio lehea. I Yesu mesikeno ndi umboro “Bano pohawero mia orao, aineikee Iaku nie?” 19 Sumangki anaguruNo, “Nio mia henu motae Ikomiu i Yohane Puumpodolo, nio mboꞌu henu motae Ikomiu nabi Elia, kaa nio mboꞌu mia motae Ikomiu nabi henu isaꞌa muule euno.” 20 Umari laꞌa i Yesu mesikeno ndi umboro, “Bano pohawemiu, ainei suꞌukee Iaku nie?”
Sumangki i Peturu, “Ikomiuto Datu Pongkadudui umbu ndi umboro Ue Ala.”
21 Kanoꞌamba i Yesu motae ndi anaguruNo, “Indo takau pauꞌakero mia mesue motae Iakuto Datu Pongkadudui.”
I Yesu pauꞌo mongkono marasaiꞌa kaa mateaNo
22 I Yesu motae ndi anaguruNo, “Iaku nie Ana Manusia, matantu minggi marasai ngako ka laro tarima Aku io mia mosuꞌono to Yahudi, lowono kapala Petewawo Pesomba, Guru Agama. Umboro minggi pepateaKu. Kanggo koꞌotoluno olo Iaku minggi pinokomule euno.” 23 Kanoꞌamba i Yesu motae ndi lowono mia lehea, “Ainei minggi tumonda Aku, indono tondaꞌo poꞌeheno kaa nopoꞌahango kau pinotamba sombo-sombo olo ka tumonda Aku mpihe. 24 Akono bainei meotuhakeo tinuwuno ai tolino nie, lano pohawe tuwua lalau tampulaꞌano. Kanggo bainei meweangakeo tinuwuno akono tondaꞌAku minggi mohawe tuwua lalau tampulaꞌano. 25 Lalau bua-buano mompeꞌue aso wawontolino taꞌalukaa mokomarasaio tinuwuno. 26 Bainei lano umakuio motae umono anaguruNggu ka mokokohenu ako pepauNggu, gagi Iaku, Ana Manusia, laKu behe mboꞌu umakuio mia laꞌa gagi anaguruNggu, tempono Iaku hawe soongka buke ako marambaꞌa, marambaꞌa henu RoweAku umbu ndi Ue Ala, UmaNggu, meronga malaꞌeka-malaꞌeka mempori. 27 Kai mentoꞌorio, umbu ai olomiu endea nio henu lanolei maate bano taipo sumueꞌo PomparentaRo Ue Ala.”
I Yesu pinokomaramba ai wawo tamungku
28 Baraꞌura oalu olo umariNo mepau menggena ulaꞌa, i Yesu meꞌeka mekakai ai tamungku ka Umono umuluakero ai Peturu, ai Yohane ka ai Yakobu lumeko saru Umono. 29 Tekonaino i Yesu mekakai, raꞌiNo meꞌeu ka parewaNo gagi mopute mongkilo. 30 Bingkosako nio oruo tama mebitara saru i Yesu ooto i Musa ka i Elia. 31 Oruo irono laꞌa mewanta ka mebitaraꞌakeo i Yesu mongkono mateaNo henu minggi pinokosangka ai Yerusale. 32 Tempono i Yesu tekonai mekakai, i Peturu ka oruo walino tekoturi. Bingkosako umboro mpewangu kaa romesueꞌo i Yesu mewanta ka oruo nabi menggoti ai horiNo. 33 Tempono koꞌoruo mia laꞌa minggi bintango i Yesu, i Peturu motae, “Guru, moiko takau tempomami endea nie. Helindekee bakimpowangu otolu laika, aso tiaMiu, aso tiano i Musa, aso tiano i Elia.” I Peturu mepau menggena usie akono lano toꞌorio mbio henu pinauno. 34 Tekonaino i Peturu mepau, hawe seru tumabobongiro, karo memomee. 35 Umbu ai laro seru romerongoio Ue Ala mepau, “Tinieto AnaNggu henu Kubinikio. Aimperongoika ndi Umono!” 36 Towono andono terongoi pau umbu ai laro seru, romesueꞌo bututokaa i Yesu lehea. AnaguruNo henu sumueꞌo mbio henu umari tegagi tempo laꞌa laro huru mepaukio ndi baineitokaa.
I Yesu mompokolipa ana-ana henu nopendamohio penao mosaꞌa
37 Moꞌoruno i Yesu ka anaguruNo mineꞌi umbu ai tamungku, orao mia mpeburo-buroso mentowoꞌIro. 38 Bingkosako aso mia ntama umbu ai olono mia orao laꞌa kumora, “Guru, mai kiteo ari ananggu ka tulungio, butu aso-asono nie ananggu! 39 Bano penao mosaꞌa oto mendamo, bingkosako umono kokora-kora ka mongkodi-kodi hawe kano mewure pinduno. Penao mosaꞌa laꞌa mpihe bobarasaꞌo ananggu ka lano behe meleurako umbu ai koroino. 40 Umarito kupoꞌema ndi anaguruMiu karo tambaꞌo penao mosaꞌa laꞌa kanggo laro poliꞌo.” 41 Kanoꞌamba i Yesu mepau, “Oo ikomiu mia henu lano pompeꞌalo-alo ka ikomiu mia henu lano mentee tinuwumiu, minggi hawe teꞌepieꞌako mboꞌukee ku pebawaaꞌakomiu ka minggi hawe teꞌepieꞌako mboꞌukee Kusabara? Waweo ramai anamu sie!” 42 Tempono ana-ana laꞌa lumeko umumbedahio i Yesu, penao mosaꞌa laꞌa mepopasiꞌakeo ana-ana laꞌa hawe kano mongkodi-kodi. Kanggo i Yesu rumambasio penao mosaꞌa laꞌa kano peluarako ka masa toomba ana-ana laꞌa. Kanoꞌamba i Yesu mokuleꞌo ana-ana laꞌa ndi umano. 43a Lowono mia henu lehea mentengiri kumiteo pabawaRo Ue Ala henu langkai.
I Yesu pauꞌo mboꞌu mongkono mateaNo
43b Tempono mia da mentengiri mengkiteo lowono henu nowowauo i Yesu, Umono mepau ndi anaguruNo, 44 “Aimperorongoi temomoiko kaa indo kolupeo pinauNggu nie, Ana Manusia minggi pineweangako ai pabawano mia tolino.” 45 Kanggo laro mentoꞌorio anaguru mbio henu pinauno i Yesu, akono da tewuni ndi umboro. Gagi laro mentoꞌorio, ka umboro memomee mpesikeno ndi Yesu mbio pengkonoano pinauNo laꞌa.
Ainei lalolangkai ai olono anaguru
46 Aso tempo anaguruno i Yesu mpegalo mongkono ainei henu lalolangkai ai oloro. 47 I Yesu tumoꞌorio pinewowoloro, gagi Noꞌaleo aso ana-ana mai ai horiNo. 48 Kanoꞌamba i Yesu motaeꞌakero ndi anaguruNo, “Mia henu tumarimaꞌo ana-ana nie ai laro neeNggu, matantu notarimaꞌAku, ka mia henu tumarimaꞌAku tumarimaꞌo Umboro Ue Ala henu tumenaꞌAku. Akono mia henu lalodedeiki ai olomiu, umonoto henu lalolangkai.”
Mia lanoꞌo anaguruno i Yesu montamba onisu
49 Nopotae i Yohane, “Guru, kimesueꞌo mia montamba onisu ai laro neeMiu, ka kimpotaeꞌakeo, ‘Indo pakeꞌo neeNo guru mami’, akono umono lanoꞌo miando.”
50 Nopotae I Yesu, “Indo meꞌontongo mia mempakeꞌo neeNggu, ako mia henu lano umewa komiu pengkonoano umboro meꞌini ndi ikomiu.”
I Yesu lano tinarima ai Samaria
51 Towono umbeda tempono i Yesu teꞌengka ai suruga, Nopokomanotoꞌo aroaNo lumeko ai inie langkai Yerusale. 52 Gagi i Yesu montena baꞌopio mia meseꞌelumio minggi pasadiaꞌo lowono henu noparaluꞌo i Yesu. Gagi mia tinenaNo laꞌa meleko ka mpendamo ai aso inie ai Samaria. 53 Kanggo to Samaria ai inie laꞌa laro behe tumarimaꞌo i Yesu, akono menteeꞌano i Yesu minggi lumeko ai Yerusale. 54 Tempono oruo anaguruNo ooto ai Yakobu ka i Yohane rumongoio motae to Samaria laꞌa laro mentarimaꞌo i Yesu, rompotae, “Ue, ineheMiukee ba kimpoꞌema apui umbu ai suruga metii mokoropuꞌo mia niire?” 55 I Yesu mewolili kano tekudahakero i Yakobu ka i Yohane. 56 Umari sie karo meleko ai inie mesue.
Mongkono metonda ndi Yesu
57 Tempono i Yesu ka anaguruNo motilalo ai Yerusale, nio aso mia motae ndi Yesu, “Minggi kutonda Komiu bainderiotokaa Aileko.”
58 Sumangki i Yesu, “Dahulampu nio aano ka manu-manu nio toruino, kanggo Ana Manusia lalau poturiaNo.” 59 Kanoꞌamba i Yesu mepauꞌakeo mia mesue, “TondaꞌAku.”
Kanggo nopotae mia laꞌa, “Uma, poweeꞌaku tempo ari aku lumeko tumanungo umanggu.”
60 I Yesu motae, “Poꞌinengoto mia maate tumanungo mia maate. Kanggo iiko lekoto ka paleleꞌo Kareba Moiko mongkono PomparentaꞌaRo Ue Ala.”
61 Ka nio mboꞌu mia mesue motae, “Guru, minggi kutonda Komiu kanggo indopoꞌari iaku mekule ka metompa ndi mia mosuꞌonggu.”
62 Nopotae i Yesu ndi mia laꞌa, “Lowono mia henu motengko kanggo menggito ai bungku, lano koono ai laro PomparentaꞌaRo Ue Ala.”