14
Queẍén ndavenhe Juan, tti vancheguitte chojni
(Mr. 6.14‑29; Lc. 9.7‑9)
Ngain tiempo mé Herodes, tti vehe gobernador nttiha Galilea, jehe cai conohe tti vanchehe Jesús. Co jehe mé ndac̈ho ngain chojní:
―Jehe xí yá, mé Juan, tti vancheguitte chojni, que xechon. Mexinxin chondaxin joachaxin de nchehe milagro yá.
Ixin Herodes tti coetonhe xisoldadoe para tse xa Juan co coia xa co joiquiaxinhi xa ngain cárcel. Herodes joinchehe jañá ixin causexin ná nc̈hí que vinhi Herodías tti cjoi nc̈hic̈hihi ná xichó jehe Herodes que vinhi Felipe. Juan vandac̈ho ngain Herodes:
―Jianha ixin rricoho nchí yá.
Herodes desde are mé joinao narrogoenxon Juan, pero vaẍaoncoa ngain chojni ixin cainxin na vaguitticaon na que Juan vanichja joajné Dios que jehe vagayé. Pero are quié Herodes, ná nc̈hichjehe jehe Herodías joí nc̈ha co tte nc̈ha són ngattoxon con cain chojni que te ngain Herodes rato mé. Co Herodes anto joincheẍoxinhi queẍén tte xannc̈hí mé, hasta que joinchejurá Herodes que jehe sanjo ngain xan quexeho ná cosa que jehe xan sanchia xan ngain jehe. Co jehe xan ocoá xan consejo de ngain janné xan, mexinxin ndac̈ho xan ngain Herodes:
―Chjana ngá na láto já Juan, tti ncheguitte chojni.
Co rey Herodes are coinhi jihi, jehe anto vechín, pero ixin jehe ondac̈ho que seguro sanjo quexeho cosa que jehe xannchí mé sanchia xan, co ixin coinhi cain chojni que tate ngain Herodes rato mé, mexinxin jehe coetonha que sayé xannchí mé tti jehe xan joanchia xan. 10 Herodes coetonha para joiconc̈hinjihi na já Juan ngain cárcel. 11 Cottimeja joiaho na já Juan ngá ná láto, joanjo na ngain xannc̈hí mé, co jehe xan joanjo xan ngain janné xan.
12 Cottimeja vinttequí chojni que vacao Juan para sajoicao na cuerpoe Juan co joicjavá na. Cottimeja cjoi na para joinchenohe na Jesús.
Are Jesús joanjo joine naho mil xí
(Mr. 6.30‑44; Lc. 9.10‑17; Jn. 6.1‑14)
13 Are Jesus conohe yá, jehe coani ná barco co sacjoi jeho ngain ná lugar tti ẍonhi chojni te. Pero chojni vicon na para ttinó sacjoi, co tsje chojni de ngain rajna nttiha rroé na conixin rotté na. 14 Mexinxin are Jesús joiji nttiha co vac̈hjexin de barco mé, vicon anto tsje chojni sinchonhe nttiha, co jehe coiaconoehe na co joinchexingamehe cain chojni nihi que joicao na. 15 Co ixin ocoexinhi conaxin xehe, chojni que vacao Jesús conchienhe na co ndac̈ho na ngain jehe:
―Otsocjin co ẍonhi nchia jí ngain lugar jihi. Ndache cain chojni que onchao, para que jehe na sasinttecji na ngain rajna para siquehna na tti sine na.
16 Jesús ndac̈ho:
―Chondaha na que sasinttecji na; danjo ra jaha ra tti sine na.
17 Jehe na ndac̈ho na:
―Janha na nttihi ẍonhi chonda na, jeho naho niottja co yó copescado.
18 Jesús ndac̈ho:
―Sicohna ra cain yá nttihi.
19 Cottimeja jehe coetonhe cainxin chojni para tavintte na ngataha ca ngataha nontte. Cottimeja jehe coá tti naho niottja ngá rá co tti yó copescado co tsjehe para ngajni, joanjo gracias ngain Dios co váña niottja mé co joanjo nio ngain chojni que jehe vacao para que jehe na conchjea na nio ngain cainxin chojni mé. 20 Cainxin chojni mé joine na, co cojehe na jian, co después ẍa joinchecaon na tteyó nttaẍa de pedazo que xexin joine na. 21 Tti chojni que joine niottja mé cjoi inchin naho mil xí, aparte nc̈hí co icha xannchinnchinchjan.
Jesús cjoixin rotté ngataonhe jinda
(Mr. 6.45‑52; Jn. 6.16‑21)
22 Cottimeja Jesús coetonhe tti chojni que vacao para coani na barco co satto na toenxin jinda mé icha saho que jehe ixin jehe ẍa vittohe nttiha ixin jidoan despedido de ngain cain chojni mé. 23 Co después de goan despedido de ngain cain chojni mé, jeho coani ná jnanchjan para joinchecoanxinhi Dios. Co are ondaconttie Jesús nttiha tají jeho. 24 Co barco que sajoicao tti chojni que vacao ojoiji barco ngosine jinda mé. Co olé nda coexinhi cjoinhi nganito barco mé ixin c̈hintto anto soji joixin c̈hintto de tti satettji na. 25 Co are ochiaon vingasán Jesús conchienhe ngain na jittjixin rotté ngataonhe jinda. 26 Co are tti chojni que vacao vicon na que jehe jittjixin rotté ngataonhe jinda, jehe na vintteẍaon na, co de joaẍaon jehe na vinttecoyao na sén co ndac̈ho na:
―¡Yá ná nttanchanha!
27 Pero Jesús nichjé na co ndac̈ho ngain na:
―¡Ẍaonha ra, ixin janha joihi!
28 Cottimeja Pedro nichja ngain co ndac̈ho:
―Si ndoa soixin, ttetonna tsjixin rottena ngataonhe jinda hasta tti ttjen soixin.
29 Co Jesús ndac̈ho ngain:
―Ẍacoi remé.
Cottimeja Pedro vanianxin de barco mé co coexinhi cjoixin rotté ngataonhe jinda para sarrocji ngain tti jí Jesús. 30 Pero are jehe conohe ixin anto soji c̈hintto, jehe ẍaon co ixin jehe coexinhi ndaxincanjingui jinda, jehe ndac̈ho sén:
―¡Tanc̈hjandaha na rroxincanjingui na jinda!
31 Ngain rato mé Jesús tsehe rá co ndac̈ho ngain:
―¡Jaha tantoha ditticaon! ¿Quedonda joidoho joaẍaon?
32 Co are cayoi jehe na coani na barco mé, otavehe chintto. 33 Cottimeja nidiguittohe ngaxinhi barco mé vinttettoxin nttajochjihi na ngain Jesús, co vinttendac̈ho na:
―Ján ndoa, soixin Xenhe Dios.
Jesús joinchexingamehe tsje chojni nihi ngain nonttehe Genesaret
(Mr. 6.53‑56)
34 Coattoa na jinda mé, co joiji na ngain nonttehe Genesaret. 35 Are chojni de ngain lugar mé joatsoan na que jehe Jesús, jehe na joinchenohe na chojni de ngoixin región mé, co joiaho na cain chojni nihi ngain Jesús. 36 Co vanchetsenhe na ñao Jesús ixin sanjo joachaxin ngain cain tti nihi mé de rrocatte na masqui jeho rioho ngandehe lonttoe, co cainxin chojni que catte lonttoe Jesús, xingamehe na de ixin tti chin que vinttechonda na.