17
Kuintee ni tjajna Tesalónica
Tjumeꞌe ndo Pablo ko ndo Silas kuatsinga sen tjajna Anfípolis ko tjajna Apolonia ko sakjui sen tjajna Tesalónica. Ntiꞌa jii naa niꞌngo judío. Ko tjumeꞌe ndo Pablo sakjui ndo niꞌngo ixi jaña xrakuenꞌen ndo ko níi semana ngujngu nchakon tjokéꞌe ni judío juako ndo xranchi ndachro xroon chijnie ndo Dio. Juako ndo ixi ndo Cristo xrokonda xrokuenꞌen ndo ko tjumeꞌe xroxechón ndo íjngo. Jaña ndachro ndo:
―Ndo Jesús, ndo ntatjunta, meꞌe ndo Cristo.
Tjumeꞌe kaxin ni judío kuitikaon na̱ ko ruéꞌe na̱ ndo Pablo ko ndo Silas. Ko kaxon kuitikaon itsjé ni griego, ni ó chóxin ndo Dio, ko kaxon kaxin nchri ícha chúxin na̱ tjajna ntiꞌa, kuitikaon nchra. Ko ikaxin ni judío kuitikaonꞌa na̱ ngeꞌe nichja ndo Pablo ko tsango kochjio na̱ meꞌe juée na̱ kaxin xi ñaꞌi, xi naiꞌa ncheꞌe xra̱ ko juinchekateya na̱ ni tjajna. Tjumeꞌe kuixinꞌin na̱ ndoꞌa naa xi ndatinꞌin Jasón ixi chrjitjée na̱ ndo Pablo ko ndo Silas ko tjaun na̱ tsikaan na̱ sen ti jii ni tetuanꞌan. Ko kuitjaꞌi na̱ sen meꞌe itsé na̱ xi Jasón ko ikaxin sen titikaon Ncháina ko bingakjin na̱ sen sabikao na̱ sen ti jii xi tetuanꞌan tjajna ntiꞌa. Ko kuintee na̱ ko kuyako na̱ ko ndachro na̱:
―Ni jiꞌi juincheyeꞌe na̱ chujni nchijíi nunte ko jai ó kui̱i̱ na̱ tjajnai̱na ntiꞌi. Xi Jasón kuajon xa juachaxin ixi kuituꞌe na̱ ndoꞌa xa. Kain ni jiꞌin titikaonꞌa na̱ ley tetuanꞌan xi romano ko ndachro na̱ ixi jii inaa ngisen ícha tetuanꞌan ndatinꞌin Jesús.
Hora kuinꞌen na̱ jiꞌin kain ni tsixraꞌo ko xi tetuanꞌan tsango koñao na̱. Ko xi Jasón ko sen titikaon Ncháina juenga sen ꞌna̱ méxin xi tetuanꞌan kuintuꞌe xa sakjui sen.
Ndo Pablo ko ndo Silas sakjui sen tjajna Berea
10 Ko tuinxin tiie meꞌe sen kichuuna xruanꞌan sen ndo Pablo ko ndo Silas satsji sen tjajna Berea. Ko nchakon kuiji sen ntiꞌa kuixinꞌin sen ningue ni judío. 11 Ko ni judío ntiꞌa ícha jian ncheꞌe na̱ ixi ni tjajna Tesalónica. Ko ícha juincheꞌe na̱ juaxruxin kuinꞌen na̱ chijnie ndo Dio ko ngujngu nchakon nchekuanxin na̱ xroon chijnie ndo Dio ixi tsonoꞌe na̱ á nduaxin ti juakoꞌe na̱ sen. 12 Méxin, itsjé ni ntiꞌa kuitikaon na̱, ko ikaxin nchri griega ícha chúxin na̱ kuitikaon nchra ko kaxon ni xi. 13 Ko ni judío tjajna Tesalónica konoꞌe na̱ ixi ndo Pablo juako ndo chijnie ndo Dio tjajna Berea ko sakjui na̱ ntiꞌa ko juinchekateya na̱ ni ntiꞌa. 14 Méxin sen kichuuna titikaon Ncháina xruanꞌan sen ndo Pablo satsji ndo no ngandeꞌe ndachaon. Ko ndo Silas ko ndo Timoteo xrakuituꞌe sen tjajna Berea. 15 Tjumeꞌe kaxin sen ntiꞌa sabikao sen ndo Pablo tjajna Atenas. Ko ikjan sen tjajnée sen ixi kuetuanꞌan ndo Pablo xrochronga sen ngajin ndo Silas ko ndo Timoteo ixi jaiko satsji sen ti jii ndo ixi ntiꞌa tsetan sen ndo Pablo.
Ndo Pablo jii ndo tjajna Atenas
16 Xrajichonꞌen ndo Pablo ixi tsiji ndo Silas ko ndo Timoteo tjajna Atenas, tsango koniꞌe aséen ndo ixi bikon ndo ntiꞌa jii kueya ídolo ko chujni tajon juasaya ngajin ídolo meꞌe. 17 Ko niꞌngo judío ntiꞌa juako ndo ngajin kaxin ni judío ko ikaxin na̱ chúxin na̱ ndo Dio, ko kain nchakon bakeꞌe ndo ti ntaasin, juakoꞌe ndo ni jii ntiꞌa. 18 Ko kaxin chujni tikinixinꞌen chujni ndatinꞌin epicúreos ko ikaxin ni tikinixin chujni ndatinꞌin estoicos kuaxi na̱ juao na̱ ndo Pablo. Kaxin na̱ ndachro na̱:
―¿Ngeꞌe xrondachro ti nichja xi jiꞌi?
Ko kaxin na̱ ndachro na̱:
―Jinichja xa ixi inaa dio.
Jaña ichro na̱ ixi juako ndo Pablo chijni jian kondee ndo Jesús ko ndachro ndo ixi ndo Jesús maski kuenꞌen ndo, xechón ndo íjngo. 19 Tjumeꞌe sabikao na̱ ndo Pablo naa ijna̱ ndatinꞌin Areópago. Ntiꞌa nichjeꞌe na̱ ndo ko ndachro na̱:
―Tjaꞌonna xrondachijiana ngeꞌe natjúá tjakoa jaꞌa. 20 Itsjé ngeꞌe jée tjakoa, ko tjaꞌonna tsonónana ngeꞌe xrondachro meꞌe.
21 Ko kain ni tjajna Atenas ko ni tsiki̱ꞌxi̱n jée tjajna ste ntiꞌa, jeꞌo bakiꞌen na̱ ko bakeki na̱ ngeꞌe natjúá kuinꞌen na̱.
22 Tjumeꞌe ndo Pablo bakeꞌexin tutée ndo ti ste na̱ ntiꞌa ti Ijna̱ Areópago ko ndachro ndo:
―Jaꞌanta ni tjajna Atenas tinꞌennta. Janꞌan tiko̱n ixi jaꞌanta titikaonnta itsjé dio tsikoña tjatuꞌo. 23 Ko hora kuatsinga ntiꞌa janꞌan bikon ti no tájonxinnta juasaya ngajin ídoloanta ko bikon naa altar jaꞌin tsikjinnta: “Ntiꞌi xraxaonxinna naa Dio chuxinꞌani.” Méxin, ti Dio xraxaonnta maski xrachuxinꞌanta, meꞌe ndo Dio tjako janꞌan.
24  +*’Ndo Dio meꞌe juinchéña ndo nunte xasintajni ko kain ngeꞌe jii ngataꞌa nunte. Jeꞌe ndo meꞌe Nchée ngajní ko nunte ntiꞌi. Ndo Dio jiꞌa ndo ngaxinꞌin naa niꞌngo tsikonchjianxin itja chujni. 25 Ko xrokondeꞌa ndo ixi xrojan chujni xrobingijna ndo ixi jeꞌe ndo tajon ndo juachaxin tsechón kain chujni ko tajon ndo chrinto ko kain ngeꞌe jii ngataꞌa nunte.
26 ’Naakua ngisen kuantsjenixin ndo kain tjajna ixi tsakeꞌe na̱ nguixin ngataꞌa nunte. Ko kaxon ndachro ndo Dio tinó ko ngisa tsakeꞌe na̱. 27 Jai̱na xrokonda tsjéena ndo Dio ixi indao tsienxinna xranchi tsitjana ndo. Ko nduaxin jeꞌe ndo kjínꞌa jii ndo. 28 Ixi jeꞌe ndo stechónxinna ko tontengina ko tayakui̱na ndo. Ko tsindachro naa xi tjajnánta saꞌó: “Jai̱na kuachrjenixinna ndo Dio.” 29 Nduaxin jai̱na kuachrjenixinna ndo Dio, méxin juaꞌi xroxraxaonna ixi ndo Dio, jeꞌe ndo naa chika oro o̱ naa chika plata o̱ naa ixro xranchi xraxaon ni nchéña ídolo. 30 Saꞌó ndo Dio tjáñeꞌe ndo ti kuancheꞌe chujni ixi noꞌe ndo xrakuachuxinꞌa na̱ ndo. Ko jai tituanꞌan Dio ngajin kain chujni jii ngataꞌa nunte xrokonda tsitikaon na̱ ndo. 31 Ndo Dio kuincheꞌe ndo naa nchakon sinchéña ndo ijie̱ ngajin chujni jii ngataꞌa nunte ko kuincheꞌe ndo naa ndo juakoxin kain juachaxin, ndo meꞌe maski kuenꞌen ndo, xechón ndo íjngo.
32 Ko nchakon kuinꞌen na̱ ixi xroxechón chujni tsikenꞌen, kaxin na̱ juanoa na̱ ndo Pablo. Ko ikaxin na̱ ndachro na̱:
―Íjngo nchakon tsinꞌanna ngeꞌe ndachrua.
33 Tjumeꞌe ndo Pablo sakjui ndo. 34 Ko ikaxin na̱ ruéꞌe na̱ ndo ko kuitikaon na̱ Ncháina. Ko naa xi kuitikaon ndatinꞌin Dionisio, meꞌe naa xi kuanchéña ijie̱ ngajin chujni ngataꞌa ijna̱ Areópago, ko naa nchri kuitikaon nchra ndatinꞌin nchra Dámaris ko ikaxin na̱ kaxon kuaxi na̱ kuitikaon na̱ Ncháina.
+ 17:24 Hch. 7:48.