4
Pwâra pwa jèkutâ kà Iésu ma tô jè ilàri gée Samaria
1-3  +Rà têre wà tèpa *Farasaio pâ, wâru ê pâ âboro na é todàra wà Iésu, ma *upwaarà, jii wà Ioane. (Êco na câé caa *piupwaa wà Iésu; â wà tèpa *câmu kêe co na piupwaa.) Ûna é têre pwiri wà Iésu, â é pâra gée napô *Judée, naa Galilée. Â é pitapàgà pâ napô *Samaria.
+Â é tèepaa naawê, â é pâra naa na pwi jè village, na nee Sikar, na é wâmwünyabweri ê napuu, na ia é jèe naa wà Iakobo* tà pwina naîê Ioséfa, [na pàara biu]. É tâa wê ê pwârajawé kà Iakobo. Â é tàpo tâaboo naawê wà Iésu, ba dau oratêe, goro ê pai pâra kêe, â jèe gopaé.
Pwârajawé târa wâro
7-8 Wà tèpa câmu kêe, âna rà pâra naa na village nau wâri cè èrà. É tèepaa naa goro pwârajawé wà tô jè ilàri gée Samaria, nau cia jawé. Â é ina têe wà Iésu pâ: «Tôoni, go ilagà na gà naa cè wâdooò.»
+Â é tòpi têe i tô ilàri pâ: «Ée! Cina gà ila jawé jiio, wâgà pwi *Juif? Ba wâgo, âna go tô Samaria.» (Ba càra caa piwâdé wà tèpa Juif ma tèpa Samaria.)
10  +Â é tòpi têe pâ: «Câgà caa câmogòorio, wâgo pwi a gére ila jawé jiigà. Â câgà caa câmogòori mwara ê uràpâra kà Pwiduée. Ba wiàna gà côoinari, â pwiri gére wâgà na ila jawé jiio; â pwiri go gére naa tâgà cè jawé târa wâro!»
11 Â é ina têe wà tôobà pâ: «Gà o wànau târa cè pai pa wàra i jawé târa wâro, na gà gére ina? Ba nye ticè wâra cia, â é po dau tâgòro i pwârajawé. 12  +Wànau? Gà piwéna jii Iakobo, pwi caa kâbà§? Ba wàé na naa tâbà i pwârajawé bèeni.  rà wâdo ni, ma tèpa naîê, ma ê pâ macii kêe diri.»
13 Â é tòpi têe wà Iésu pâ: «Ê pâ âboro na rà wâdo na pwârajawé bèeni, âna o bwaa nye tà nümarà dàra wâdo côwâ. 14  +Êco na wà pwi âboro na é wâdo ê jawé na go naa têe, âna o càcaa mwa caa nümee dàra wâdo. Ba ê jawé na go o mwa naa têe, âna ée mwa pâra nau pwârapò gooé—pwi pwârapò na ée mwa tà ciburà pò, tia naa na ê wâro dàra gòiri jaa Pwiduée!»
15 Â é ina têe wà tôoni pâ: «Naa tôo ê jawé bèepwiri! Naa tôo, ba na o câ mwa caa nümoo dàra wâdo côwâ! Â o câgo mwa caa me côwâ nau cia jawé wâni!»
Wâgo pwi Mesia na patùragà
16 É tòpi têe pâ: «Pâra nau todà pwi éagà; â gàu me naani.»
17 «Nye ticè éao.»
«Nye âjupâra ê pai ina'gà pâ nye ticè éagà. 18 Ba jèe po 5 éagà. Â wà pwina gàu gére pitâa ma wàéni, âna càcaa pwi éagà mwara. Üu, nye âjupâra kaa ê pai tòpi'gà!»
19 Â é ina têe wà tô ilàri pâ: «Go côo pâ gà pwi *péroféta, [na gà pame ê popai me gée jaa wà Pwiduée]! 20  +Wà tèpa ijiao kâbà, âna rà pwamaina Pwiduée gòro ê jaa bèeni. Â napwa naa goowà tèpa Juif, âna guwà ina pâ ê ére na jè pwamainaê naawê, âna wâ *Iérusaléma.»
21 Â é ina têe wà Iésu pâ: «Tôoni, gà cèikî naa gooò, na go ina pâ: O mwa tèepaa me ê pwi pàara, na o jèe nabwé na pwamaina Caa, naa gò pwi jaa bèeni, ma wâ Iérusaléma mwara. 22  +Ba wâguwà tèpa Samaria, âna câguwà caa tâmogòori wà Pwina guwà pwamainaê. Wâdé wàibà tèpa Juif, ba bà nye tâmogòorié. Ba ê pai udò kà tèpa âboro, âna me gée goo tèpa Juif. 23 Êco na o mwa tèepaa ê pwi pàara, â jèe wàé kaa ni, na rà o mwa pwamaina wà Caa wà tèpa âboro, naa na nyuâa* ma na *âjupâra. Ba wàé kaa pwiri ê pai pwamaina, na é ilari wà Caa. 24  +Ba wà Pwiduée, âna é nyuâa. Â wâdé na wà tèpa âboro na rà pwamainaê, âna rà pwamainaê naa na nyuâa ma na *âjupâra
25 Â é ina têe wà tô ilàri pâ: «Go tâmogòori pâ ée mwa tèepaa wà pwi *Mesia, jè nee mwara Kériso. Â wiàna ée mwa tèepaa, â ée mwa inapàpari tâjè diri ê pâ muru.»
26  +Â é ina têe wà Iésu pâ: «*Wâgo pwini na tàgére patùragà!»
É inaê tà pàra tàpé wà tô ilàri
27 Ûna ru bwaa gére pitùra, â rà tèepaa me côwâ wà tèpa câmu kêe. Â rà dau pò, na rà côoê na ru ipwa jèkutâ ma tô jè ilàri. Êco na nye ticè gée goorà cèna tawèeri tô ilàri pâ: «Dà cè pwina na gà ina tà pwini?» Â ticè na tawèeri Iésu pâ: «Cina gà pwa jèkutâ ma wà tôoni?»
28 Â é panuâ naawê i wâra cia jawé kêe wà tô ilàri. Â é pâra côwâ naa na village, â é ina târa ê pâ âboro pâ: 29 «Ée! Guwà me nau côo pwi âboro na é cau inapàpari tôo diri ê pâ muru na go pwa! [Pwiri wàilàapà?] Pwiri wà Mesia?»
30 Â rà cau pâra diri nau côo Iésu.
Âji utimuru âna pai pitêre dà Caa
31 Na pwi pàara-bà, â rà tàgére tacoo goo wà Iésu wà tèpa câmu kêe pâ, na é pa cè uti kêe: «Pwi Ukai, gà jèe tàpo ija!»
32 Êco na é ina tàra pâ: «Wâgo, na pwa ê uti kôo, na câguwà caa tâmogòori.»
33 Â rà pitawèerirà pâ: «Pwiri jèe pwa cè âboro cèna pame cè uti kêe?»
34  +Â é tòpi tàra pâ: «Ê uti kôo, âna, na go pwa ê câbawâdé kà Pwina é cùruo me, â go tubanabwé diri ê pâ wakè na é naa tôo.
35  +«Guwà [tâmogòori ê auina na] ina pâ: “Bwaa dàra ârapàpé parui târa piûnya.” Êco na go ina tàwà pâ: Côo bwàti ê pâ aupwanapô, ba jèe pàara târa piûnya!
36 «É tàgére tòpi ê wâriê wà pwina é piûnya, ba é piûnya dàra ê *wâro dàra gòiri jaa Pwiduée. Êkaa na ru cau ipwàdée, wà pwina é câmi, ma wà pwina é piûnya. 37 Â êna âjupâra ê pai ina wèe pâ: “Jè âboro, âna é câmi, â jèpwi, âna é piûnya.”
38 «Wâgo na go cùruwà nau piûnya ê pwina câguwà caa câmi. Ba wà pàra tàpé, âna rà wakèri, â wâguwà, âna guwà mwa caa piûnya.»
Wâru tàpé na rà cèikî naa gooé
39 Wâru tèpa Samaria gée na village Sikar, na rà cèikî naa goo Iésu, gée goo jèkutâ kà tô ilàri, na ia é ina tàra pâ: «É po cau ina tôo diri ê pâ muru na go pwa.»
40 Â rà pâmari Iésu, â rà tacoo gooé pâ, na é bwaa tàpo tâa jaarà. Â é tâa jaarà naa na ârailu tòotù.
41 Mwa dau wâru âboro côwâ, na rà cèikî naa goo Iésu, gée goro ê pai tùra kêe. 42  +Â rà ina tà tô ilàri pâ: «Câbà caa cèikî gée goro ê jèkutâ'gà co. Ba nabàni, âna bà jèe têreê. Â bà tâmogòori pâ wàé kaa, âna é *pwi a pa-udò pâ âboro gòropuu!»
É nama tiàu maagé kà pwi naî pwi jè âboro imaina
43 Gée na càùru du tòotù bèepwiri [na napô Samaria] â é wâjué côwâ wà Iésu naa Galilée. 44  +É nye tàmara ina béaa pâ: «Wà pwi péroféta, âna càra caa papwicîriê, naa na ê âji napô kêe.»
45  +Êco na, ûna é tèepaa naa Galilée, â rà tòpié bwàti. Ba rà jèe côo ê pâ muru na é pwa na Iérusaléma, na rà tâa wê ma wàé naa goro i *Paséka.
46  +Â é wâjué côwâ naa Kana, i pwi village gée Galilée, wâ na ia é bii i jawé ma dipâa. É tâa wê ê pwi jè âboro imaina kà ukai *Héroda, na é maagé ê pwi naîê, naa na village Capernaüm. 47  +Â é têre pâ é jèe tèepaa wà Iésu naa Galilée, me gée Judée. Â é pâdarié, â é tacoo gooé, ma é boo naa Capernaüm, nau pwa ma é wâdé pwina naîê. Ba jèe tòina maagé kêe. 48  +Â é ina wà Iésu [tà tàpé na rà tâa wê] pâ: «Wiàna câguwà caa côo ê pâ *câmu kâra pàtàma Pwiduée naa gooò na guwà pò goo, â o câguwà caa cèikî!»
49 Â é ina têe wà pwi âboro pâ: «Gà wàcî, co Pwi Ukai, â gà me naa jaao, ba ée jèe pwa na é bà wà pwi naîô!»
50  +Â é ina têe wà Iésu pâ: «Gà wâjué côwâ, ba é jèe wâdé i pwi naîgà.»
 é cèikî wà pwiibà naa goro i popai kà Iésu, â é pâra.
É jèe wâdé côwâ pwina naîê
51 Ûna é bwaa gére pâra, â ipitirà ma tèpa ênawéna kêe, â rà ina têe pâ, é jèe wâdé i pwi naîê.
52 Â é tawèerirà goro ê ineretòotù na tiàu i maagé kêe na. Â rà ina têe pâ: «Tiàu ê pai pitòoka kêe, géecaa na caapwi ineretòotù na càùru ija.»
53 Â é côo pâ, wàé kaa pwiri i pwi ineretòotù na ia é ina têe wà Iésu pâ: «É jèe wâdé ni i pwi naîgà.» Â rà cèikî naa goo Iésu, wàilà ma êdiri pwârawâ kêe.
54  +Wàépwiri ê béârailu kâra câmu kâra pàtàma Pwiduée, na é pwa wà Iésu naa napô Galilée, na é me gée Judée.
+ 4:1-3 Ioane 3.22 + 4:5 Genèse 33.19; Josué 24.32 * 4:5 Iakobo—Pwi jojooro diri tèpa Juif. Côo mwara Abéraama, ma Isaaka, ma Iakobo naa na Neeremuru (Vocabulaire) naa pwâadàra tii. 4:6 Pwârajawé kà Iakobo—É dau tâgòro, â jè panuâ boo ê cio na tòo goro otàpwe, târa cia jawé. + 4:9 Esdras 4.1–5 4:9 Ba càra caa piwâdé… é, Wà tèpa Juif, âna càra caa ija ma wâdo na ê ngapò ma wârado na rà jèe ija na, tèpa Samaria. + 4:10 Ioane 7.37–38; Auinapàpari 21.6 + 4:12 Ioane 8.53 § 4:12 Kâbà—é, Kâjè. Ba wà Iakobo, âna é pwi jojooro Iésu ma diri tèpa Juif. Êco na wà i tô ilàri, âna nümee na é pinadàrù ê nyamanya kà tèpa Samaria, jii ê nyamanya kà tèpa Juif. + 4:14 Ioane 6.35 + 4:20 Deutéronome 12.5–14; Psaume 122.1–5 + 4:22 2 Rois 17.29–41; Ésaïe 2.3; Roma 9.4–5 * 4:23 Nyuâa—Pai ina wèe pâ, ê Nyuâaê Pwicîri. + 4:24 Roma 12.1; 2 Korénito 3.17; Filipi 3.3 + 4:26 Maréko 14.61–62 + 4:34 Ioane 6.38 4:34 Wakè—Rà ina mwara wà tèpa ijiao pâ: Pwâranyere. + 4:35 Luka 10.2 4:35 Aupwanapô; Piûnya—Pai ina wèe pâ, êdiri pâ âboro na jè naarà too naa na Mwaciri kà Pwiduée. + 4:42 1 Ioane 4.14 + 4:44 Mataio 13.57 + 4:45 Ioane 2.23 + 4:46 Ioane 2.1–11 + 4:47 Mataio 8.5–6 + 4:48 Ioane 2.18; 1 Korénito 1.22 + 4:50 Mataio 8.13 + 4:54 Ioane 2.11