12
Ê pagòo tèpa câmu kêe wà Iésu
Mataio 10.19–33
Na pàara na é gére patùra tèpa *Farasaio wà Iésu, âna jèe pâra na dau piwâru too ê pâ âboro, na rà me [nau têreê]. Â rà tapoo pi-igabiarà.
 béaa kâra ê pai patùrarà kêe, âna é pacâmuri tèpa *câmu kêe.
Ê pwina cârü âna o inapàpari
É ina tàra pâ: «Guwà ipwacôoco ê ‘nyaa kâra poloa’ kà tèpa Farasaio—ba rà paari ê pwina wâdé, â rà pwàniri ê èpà kàra. +Ba diri ê pwina jèe naapwàniri nabà, âna o mwa paari naa na pwéelaa widàuru. Â o pâri ma jè côo bwàti! Â ê muru na guwà ina pwàniri naa na bàutê, âna o inapàpari naa na pwéelaa. Â ê muru na guwà pitànunuuri, naa na naditàrawâ, âna o mwa tomara too, naa na gomu kâra âboro.»
Dau pwamuru naa goowà
«Â guwà cibwaa nama wâgotàwà goro pâ âboro, co tèpa béeò. Ba wiàna rà pòtàmwara naiiwà, â o nye ticè jè muru, cèna o piwéna mwara jii pwiri. Êco na guwà ipwacôowà. Wâdé na guwà nama wâgotàwà goo Pwiduée! Ba wàé na pâri ma é pòtàmwara ê naiiwà, ma tüwà naa na ére, na o maagé ma tòina naawê ê nyuâawà.
«Guwà jèe côo cai pâ marü na kîri: Jè icuri 5 marü naa goro ârailu mwani. Êco na nye ticè gée goorà cèna é imwüru jiié wà Pwiduée. +Â wâguwà, âna é nye cau tâmogòoriwà bamwara, tiagoro mwara jéûru wàrapûruwà. Êkaa na go ina tàwà pâ: Guwà cibwaa nama wâgotàwà! Ba dau pwamuru naa goowà na ara Pwiduée, jii ê pâ marü na dau wâru!»
Guwà gòo â guwà inapàpario
«Go ina tàwà pâ: Wà pwi âboro na é ina pâ, é pwi âboro kôo, na ara pâ âboro, â wâgo mwara, âna go o ina pâ, é pwi âboro kôo, na ara tèpa angela kà Pwiduée. Â wà pwi âboro na é pitütôowâriô, na ara pâ âboro, â wâgo mwara, âna go o pitütôowâriê, na ara tèpa angela kà Pwiduée. 10  +Â o pwanauri diri tàpé na rà tùra ba èpà naa goo *Pwina naîri âboro. Êco na wà pwi âboro na é tùra ba èpà naa goro ê Nyuâaê Pwicîri, âna o càcaa pâri ma pwanaurié.
Ée pitu tàwà Nyuâaê Pwicîri
11  +«Guwà têre, rà o mwa tâjùruwà, ba na rà pitèiwà naa na *wâra pitapitiri, ma na ara tèpa ukai, ma tèpa kupénoo. Â, na diri pâ pàara bèepwiri, â guwà cibwaa pidumapiê goro cè pai tòpi kàwà tàra. 12 Ba ê Nyuâaê Pwicîri, âna ée mwa paari tàwà, cè pwina guwà mwa ina na guwà coo ararà.»
Popai goro mwani ma neemurujè
Mataio 6.19–34
13 É ina tà Iésu wà pwi jè ârapàara tàpé na rà tà bèepié, pâ: «Pwi a pwa pupûra, é jèe bà wà pwi caa kôo jii ê neemuruê. Â câé caa ipâdi naa goobu wà pwi ciòo. Gà ina têe pâ é naa tôo pwina kôo!»
14 Â é tòpi têe wà Iésu pâ: «Pwiini, wàilàapà na nama go pwi a pitèi ma ipâdi ê neemuru-u?»
15  +Â é ina târa pâ âboro pâ: «Guwà ipwacôowà, ma guwà cibwaa ciburà mudàra ma wâru tàwà ê pâ muru! Ba ê *âji wâro kà pwi âboro, âna càcaa gée goro ê pâ muru na tâa têe.»
Ucina goo neemurujè
16 É piwiâ tàra ê ucina bèeni:
«É mwa tâa wà pwi jè âboro na dau pwa neemuruê. Dau wâru têe ê arapwüru na é piûnyari gée na napuu kêe. 17 Â é mwa pitawèeri pâ: “O dà cèna go o pwa? Ba o càcaa pâri i napié kôo, ma go tòpò i ârawakè kôo.”
18 «Â é pi-ina têe pâ: “Wâdé na go tédàpa i na autòpò arapwüru na wâdòiti, â go o tapoo côwâ cè jèpwi cèna maina. Â go o tòpò naawê diri ê pâ ârawakè kôo, ma êdiri pâ neemuruô. 19 Â gée na càùé, â o mwa tâa tôo pâ utimuru ma neemuruô na wâru, târa pâ naja na wâru. Â go o mwa tàpo nao, ma ija, ma wâdo, ma ipwàdée.”
20 «Êco na é ina têe wà Pwiduée pâ: “Gà piwârau*! Naa ne nabà, âna go o pacôwâri jiigà ê wâro'gà. Â diri ê pâ neemurugà na gà iauri, âna o mwa kâî?”»
21  +Â é ina tà tèpa âboro wà Iésu pâ: «Guwà ipwacôoco! Ba wàépwiri ê pwina o tèepaa mari diri tàpé na rà iauri pâ wâdé kàra naani gòropuu. Ba nye ticè âji wâdé kàra naa jaa Pwiduée!»
Ê pwina âjimuru jii neemurujè
22 É tabiié wà Iésu naa goo tèpa câmu kêe, â é ina tàra pâ: «Wàépwiri ê majoroé ma go ina tàwà pâ: Guwà cibwaa géaa goro ê wâro kàwà, ma ê naiiwà. Guwà cibwaa pitawèeri pâ: “Jè o mwa ija dà?” ma “Jè o mwa coona dà?” 23 Ba ê wâro kàwà, âna é âjimuru jii ê utimuru; â ê naiiwà, âna é âjimuru jii ârabwée! 24 Guwà jèe côo cai ê pâ marü. Ba càra caa picâmi ma piûnya, ma càra caa tòpò cè bwà târa pâ tòotù. Êco na wà Pwiduée, âna é nye pa-ijarà. Â gona câguwà caa dau piwéna jii ê pâ marü? Akaé! 25 Càcaa gée goro pai géaa goro ija ma wâdo, ma picoona ârabwée, na guwà tàpo nama gòri ê wâro kàwà! 26 Ê pidumapiê kàwà, âna o pwacoé ma é tòotéri ê ji caapwi muru. Êkaa na guwà cibwaa pidumapiê!
27 «Guwà jèe côo cai pâ murubuké na-araé. Ba rà cipu, â càra caa pàti, ma càra caa ta ârabwée. Â go ina tàwà pâ: Wà pwi ukai *Solomona, naa na diri ê muugère kêe, âna ê pâ ârabwée kêe, âna càcaa dau wâdé jii ê pwi caapwi murubuké. 28 Â guwà jèe côo cai ê aramwatò: É cipu nabà, â o cîri widàuru naa gòro ânye. Â wà Pwiduée, âna é naa ârabwée kàra. Â gona o câé caa naa ârabwée kàwà na piwéna jii? Nye dau kîri kaa ê cèikî kàwà!
29 «Üu kaa, go ina tàwà pâ: Guwà cibwaa dumapiê ma géaa, goro cè pwina guwà o ija ma wâdo! 30 Ba wà tàpé na càra caa tâmogòori Pwiduée, âna càra caa nao goro mudàra ê pâ pwiibà. Êco na wâguwà, âna wà Pwiduée Caa kàwà, âna é nye tâmogòori ê pwina nümawà goo. 31 Guwà mudàra béaa ê Mwaciri kêe  ée mwa âjagò tàwà mwara goro diri pâ pàra muru bèepwiri.»
Âji wâdé naa napwéretòotù
32 «Guwà cibwaa nama wâgotàwà, co tèpa âji béeò, wâguwà na guwà pubu âboro kôo. Ba é jèe pacoo wà Caa kàwà pâ, na ée naa tàwà ê Mwaciri kêe! 33  +Guwà icuri pâ wâdé kàwà, â guwà naa tà tàpé na ticè kàra. Â, na wàrapwiri, â guwà o wéaari ê pâ âji wâdé na rà wâ *napwéretòotù, na o tà tâa awé. Ba ticè a mura wê, na ée popa. Â ticè madé na uti, ma ticè waaca na iri. Â o càcaa wai ma botére. 34 Ba ê pwâranümagà, âna é wâna é wêe ê wâdé'gà.»
Popai goro pai tà tàcî ma pitêre dàra
Mataio 24.45–51; Maréko 13.33–37
35-36  +[É ina mwara tà tèpa câmu kêe wà Iésu pâ]: «Guwà tà tàcî, pwacèwii tèpa ênawéna, na rà tapacîri ê pai wâjué côwâ kà pwi ukai kàra. Ba rà o ipwabwàtirà, â rà coona bwàti pâ ârabwée na wâdé, â rà popa ê wâra ânye kàra. Â wiàna ée wâjué côwâ gée goro pwa-ija goro piéa, â ée mwa cùu goropwârawâ. Â rà o pò ma tàpiri têe. 37 Â o dau wâdé ba kà tàpé na é pâmarirà, wiàna rà tà tàcî ma tapacîê.
«Go ina tàwà ê âjupâra pâ: Wà i pwi ukai, âna ée mwa coona ê ârabwée kâra ênawéna. Â ée mwa patâaboorirà naa goro taapà, â ée mwa naa èrà. 38 Üu, [na pàara na rà tapacîê, âna càra caa tâmogòori wiidà na ée mwa tèepaa me]—wiàna naa nabibiu kâra ne, é, wiàna too i tòotù. [Êco na] o cidòri nyuâarà, wiàna é tèepaa me, âna é pâmarirà na rà tà tàcî ma ipwabwàtirà!
39  +«Guwà jèe niimiri cai ê pwini: Wà pwi apooro pwârawâ, âna câé caa tâmogòori cè ineretòotù na ée mwa tò naa na wâ kêe, wà pwi a mura na é me naa ne. Ba wiàna é tâmogòori, â pwiri é pacooé. 40 Wàé kaa pwiri na go ina tàwà pâ: Guwà tà tàcî. Ba go o mwa tèepaa me côwâ, wâgo Pwina naîri âboro. Êco na o câguwà caa tâmogòori cè pàara cèna go o mwa tèepaa na.»
Pwi ênawéna pwi a pitêre dàra
41 É tawèeri Iésu wà Pétéru pâ: «Pwi Ukai, gona ê ucina bèepwiri na gà ina, âna ba kâbà co [wàibà tèpa câmu'gà] é, kâra diri pâ âboro?»
42 Â é tòpi têe wà Pwi Ukai pâ: «[Kâra diri] tèpa ênawéna na rà pitêre dàra ma pitòimirirà. Â wàilàapà pwi ênawéna bèepwiri? Wàéni: I pwi ia é ina têe wà pwi ukai kêe pâ: “Go panuâ tâgà ê wakè bèeni: Gà pa-ija pàra tèpa ênawéna, naa na pàara na o pâri.”
43 «Â o dau wâdé ba kà pwi ênawéna bèepwiri, wiàna é tèepaa me wà pwi ukai, âna é nye tàgére wakè bwàti! 44  +Guwà côo, wà pwi ukai, âna ée naa têe ê pitûâ naa goo ê pâ wâdé kêe. 45 Êco na, wiàna wà i pwi ênawéna, âna [é pwi âboro èpà, â] é piniimiri pâ, ‘O câé caa nama tèepaa me wài wà pwi ukai.’ Â é tapoo èi tèpa bée goro wakè. Â é dau ija ma wâdo ma ipwirié. 46 Â, na jè tòotù na é tàpilée, â é nye wâjué me côwâ kaa wà pwi ukai. Â ée mwa naa ê wârimuru na dau gòo tà i pwi ênawéna bèepwiri, wàilà diri ma pàra tèpa ênawéna, na càra caa pitêre dàra.
47  +«Üu, o dau maina ê wârimuru kêe, gée goo na é tâmogòori ê câbawâdé kà pwi ukai kêe, â câé caa pacoo, â ticè na é pwabwàti ba kêe. 48 Êco na o càcaa dau maina ê wârimuru kà tàpé na càra caa tâmogòori pâ èpà ê pwina rà pwa. Ba wà pwina naa têe ba wâru, âna o ilari jiié na wâru. Â wà pwina jèu âjagò têe côwâ, âna o jèu ilari jiié mwara.»
Rà pitadàrùrà pâ âboro gooò
49 «Guwà têre, go tèepaa me, ba na go pame ê ânye naa gòropuu. Â po dau nümoo na jèe tubanabwé ê wakè bèepwiri§! 50  +Ba o upwaao goro pwi *piupwaa [goro maagé côo na dau maina]. Â go bwaa nye tàgére tapacîri naa na picâri. 51  +Guwà cibwaa niimiri pâ go tèepaa me naani gòropuu, ba na go pame pinaanapô. Èkâ! Ba rà mwa pitadàrùrà ê pâ âboro gooò. 52 Tapoo nabà, âna rà o pitadàrù pâ pwârawâ. Ba pwiri o ârailu âboro gée goorà na ru wâgooò, â âracié na rà o cicarao*, é, pwiri o âracié na rà wâgooò, â o ârailu na ru cicarao. 53  +Â o pitadàrù wà tupédu aénaî, ma du duanaî, ma du duatâa.»
Côoinari pwina tàrù, â guwà pwa!
54  +É ina mwara wà Iésu târa pâ âboro na wâru, pâ: «Wiàna guwà côo pâ nee na dau duu, na rà me gée nawià, â guwà nye nama ina pâ, “O popaa” â nye popaa kaa. 55 Â wiàna é cima ê dàré, â guwà ina pâ, “O wâdé napô” â nye wàra. 56-57 Üu, guwà po dau tâmogòori ina naa wâdé napô, é, naa èpà napô. Â gorodà na câguwà caa côoinari ê âjupâra, naa na pâ muru na gére tèepaa nabà? Guwà tèpa gòmapwa! [Ba wiàna guwà gére côoinari, â pwiri guwà tâmogòori ê pwina tàrù ma guwà pwa. Êco na tàutàwà.
58  +«Wàéni ê pwina tàrù]: Wiàna é piciapwâ googà wà pwi jèpwi, â gàu mara pinaanapô ma wàé, wiàna gàu bwaa gére wâ naigé pâ naa na aupitèimuru. Ba é péa panuâgà tà pwi a pitèimuru, na ée mwa panuâgà târa pwàliici ma tòpògà naa na karapuu. 59 Â go ina tâgà ê âjupâra pâ: O câgà caa còobé gée na karapuu, wiàna ina pâ, bwaa câgà caa pé wâri diri ê wârimuru'gà!»
+ 12:2 Luka 8.17 + 12:7 Luka 12.24; Apostolo 27.34 + 12:10 Mataio 12.32; Maréko 3.28–29 + 12:11 Maréko 13.11; Luka 21.12–15 + 12:15 1 Timotéo 6.9–10 * 12:20 Piwârau—Fou. + 12:21 Mataio 6.19–20 + 12:33 Luka 18.22 12:33 Madé…waaca—Grec: Mite. + 12:35-36 Mataio 25.1–13 + 12:39 Mataio 24.43–44; 1 Tésalonika 5.2 + 12:44 Mataio 25.21,23 12:46 Na jè tòotù na é tàpilée—Grec: Na tòotù na câé caa tapacîê na, ma na ineretòotù na câé caa tâmogòori. + 12:47 Jacques 4.17 § 12:49 Jèe tubanabwé ê wakè bèepwiri—Grec: Jèe udàrù i ânye. + 12:50 Maréko 10.38–39 + 12:51 Mataio 10.34–36 * 12:52 Na ru wâgooò, â âracié na rà o cicarao—Grec: Na ru cicara âracié gée goorà. + 12:53 Michée 7.6 + 12:54 Mataio 16.2–3 12:54 Gée nawià—Grec: Gée na auduu kâra tòotù. 12:55 Dàré—Grec: Vent du sud. + 12:58 Mataio 5.25–26