11
Ûna é ina diri ê autûâri kêe bèepwiri wà Iésu tà tèpa 12 a *câmu kêe, â rà cau pâra géewê, naa na pâ ville na pwi ére-bà. Â é pacâmuri tèpa âboro wà Iésu, ma picémara tàra ê *Picémara Wâdé.
É pwi Mesia na rà tapacîê
Luka 7.18–23
Ûna é tâa na karapuu wà *Ioane Pwi a piupwaa, â é têre ê jèkutâ goo Kériso, ma ê pâ pwina é pwa. Â é panuâ pâ pàra tèpa câmu kêe, ba na rà tawèeri Iésu pâ: «Pwiri nye wâgà kaa pwi *Mesia, [*pwi a pa-udò] na ée mwa tèepaa? É, na bà bwaa nye tapacîri cè pwi jèpwi?»
 é tòpi tàra wà Iésu pâ: «Guwà wâjué côwâ nau piwiâ tà Ioane ê pwina guwà têre, ma ê pwina guwà côo. +Ba wà tèpa bwi, âna rà jèe niâ; wà tàpé na rà bee, âna rà jèe pâra bwàti; wà tàpé na rà pwa maga, âna rà jèe wâdé; wà tèpa kee, âna rà jèe têrejè; â wà tèpa bà, âna rà jèe wâro côwâ; â wà tàpé na ticè kàra, âna rà jèe tòpi ê Picémara Wâdé. Cidòri nyuâa pwina é côoinaô, ma cèikî naa gooò*
É ina Ioane wà Iésu
Luka 7.24–35
Ûna rà wâjué côwâ wà tèpa câmu kà Ioane, â é ina wà Iésu târa pâ âboro na rà gére tâa wê, pâ: «Na ia guwà pâra naa namaré [nau têre Ioane] â dà cèna guwà pâra nau ucâri?—[Pwi âboro na pipwaée kêe na é pwacèwii] ê bàra watü na pòbagù pwéretòotù? Bwa! Â gona dà na guwà pâra nau côo?—Pwi jè âboro na é coona pâ ârabwée na po wâdé? Bwa! Wà tèpa âboro na wàrapwiri, âna rà tâa na ê wâra ukai! Nye dà cèna guwà pâra nau côo? Pwi jè *péroféta? Üu kaa, â go ina tàwà pâ: Wà pwiibà, âna é pwi péroféta maina! 10  +Ba nye wà kaa Ioane, na é inaê wà Pwiduée, naa na *Tii Pwicîri, pâ:
 
Go mwa panuâ paé
pwi a pa popai kôo.
Ée mwa pâbéaa'gà
ma pwabwàti naigé'gà.
Malachie 3.1
 
11 «Guwà têre bwàti, ba go ina tàwà ê âjupâra pâ: Nye ticè pwi jè âboro gòropuu, cèna é piwéna jii Ioane Pwi a piupwaa. Êco na wà pwina ée dau kiriwi naa na *Mwaciri napwéretòotù, âna o [mwa tâa têe ê pwina] piwéna jii Ioane. 12  +Tapoo na pàara na é tapoo picémara wà Ioane, tèepaa naa na pàara nabà, âna wà tèpa âboro gòo, âna rà mudàra ma rà tòpò goro nii kàra naani gòropuu ê Mwaciri napwéretòotù. 13 Ba béaa kà wà Ioane, âna ê *Naèà kà Moosé, ma wà diri tèpa péroféta, âna rà picémara târa pâ âboro [pâ, ée jèe tòpò ê Mwaciri kêe wà Pwiduée]. 14  +Guwà cèikî naa gooò na go ina pâ: Ûna wii [naa na Tii Pwicîri] pâ, ée mwa wâjué côwâ wà péroféta *Élia, âna tàgére inapàpari ê pai tèepaa kà Ioane.
15 «Wà pwi âboro na pwa pwâranyüruê, âna wâdé na é têre!»
Rà picocooribu ma Ioane
16-17 «Go ina pâ, rà wànau tèpa âboro nabà? Rà pwacèwii pâ nari èpo na rà gére pipuburirà naa na aupitapitiri [â tàutàra dàra kòcò ma wà tèpa béerà, na rà pitakàna] ma ina tàra pâ:
 
“Bà tòjò tàwà,
â tàutàwà dàra câbu.
Bà nyabiri tàwà
nyabi târa ipwàni,
â tàutàwà dàra i!”
 
«Â ipaiwà naa goo wà tèpa âboro nabà. 18 Ba é tèepaa me wà Ioane Pwi a piupwaa, â é tàpo panuâ ija na pàra pàara, â câé caa wâdo dipâa, â rà ina tèpa âboro pâ: “Pwa duée gooé!”
19  +«Ûna é tèepaa me, wà *Pwina naîri âboro, â é ija ma wâdo pwacèwii pàra tàpé. Â rà ina wà tèpa âboro pâ: “Wà pwini, âna é dau pwi a wâdo ma pwi a-ija! Â é nye pabée tèpa tò mwani, ma wà pàra tèpa âboro èpà.”
«Êco na [âjupâra ê pwina jè mu ina pâ]: “Ê tàmanga§, âna jè côo taaci naa na ê pwâra wakè kêe.”»
Rà o pwa wârimuru tàpé na tàutàra na rà cèikî
Luka 10.13–15
20 É tapoo tùra ba gòo târa ê pâ âboro na pàra village wà Iésu. Ba wâru pâ wakè na é pwa naawê goro pàtàmee, êco na càra caa pitòotéri ê tûâ kàra.
21  +Â é ina tàra pâ: «Guwà ipwacôoco, wâguwà tèpa âboro na Korazine ma Bethsaïda! Ba o naa wârimuru tàwà! Go jèe pwa pâ muru na dau maina naa jaawà, â câguwà caa cèikî! Â wiàna rà côo ê pwina go pwa naa jaawà, wà tàpé gée Tyr ma Sidon, â pwiri jèe gòiri cè pai pitòotéri ê wâro kàra, ma naaco ê pâ tûâ kàra na dau èpà. Â pwiri rà paari mwara naa na cè pai coona dodà kàra, ma pitâmirà goro dà*. 22 Â go ina tàwà ê âjupâra pâ: Na ê Tòotù na ée mwa pitèi ê pâ âboro wà Pwiduée, âna o dau maina ê wârimuru kàwà, jii tàpé Tyr ma Sidon.
23  +«Ipaiwà naa goowà, wâguwà tèpa âboro naa na village Capernaüm. Ba guwà niimiri pâ guwà pwacèwii Pwiduée. Êco na ée mwa naawà boo dari tèpa bà! Ba é pwa pâ muru na dau maina naa jaawà. Â wiàna é gére pwa pâ muru bèepwiri na *Sodoma, â pwiri é bwaa nye gére tâa nabà ê ville-bà. 24  +Â go ina tàwà ê âjupâra pâ: Na ê Tòotù na ée mwa pitèi ê pâ âboro wà Pwiduée, âna o dau maina ê wârimuru kàwà, jii tàpé Sodoma!»
Pwiduée Caa ma tèpa naîê
Luka 10.21–22
25  +Pwa ji pàara géewê, â é ina wà Iésu pâ: «Caa, gà Pwi Ukai kâra *napwéretòotù ma gòropuu! Â go ipwaolé tâgà, ba gà naapwàniri pâ muru bèepwiri jii tèpa tâmogòorimuru ma wà tèpa tàmanga, â gà paari tà tàpé na càra caa câmu. 26 Ba nye auniimiri'gà pâ, naa wàrapwiri.»
27  +Â é ina wà Iésu tà pàra tàpé pâ: «Êdiri ê pwina tâa tà Caa kôo, âna é jèe naa tôo. É jèe nye ipaarié tôo, ba na go tâmogòorié bwàti. Nye wàé co na é tâmogòorio, wâgo Pwina naîê. Â nye ticè pwi jèpwi cèna é tâmogòorié, â nye wâgo co pwina Naîê. Â go paarié tà pàra tàpé, ba na rà tâmogòorié mwara.»
Go mwa nama guwà nao
28  +«Guwà medario, wâguwà na dau tòina ê nakake kàwà, ma dau oratàwà. Ba go mwa nama guwà nao. 29 Guwà pa nakake na go naa tàwà, â guwà pâra naa goo ê autûâri kôo. Ba pwi a moo pwâratùra kôo, â go pwi a-ipakîriô. Â wiàna guwà me mariô, â guwà o pâmari âji nao. 30  +Üu, ba ê nakake na go naa tàwà, âna o puràra cè pai popa wèe, â ê autûâri kôo, âna ticècoé pai pâra wiâra.»
+ 11:5 Ésaïe 35.5–6, 61.1 * 11:6 Grec: Cidòri nyuâa pwina càcaa tanooriê gooò, é, …na câé caa tétâjiio. + 11:10 Malachie 3.1; Luka 1.76 + 11:12 Luka 16.16 11:12 Tòpò goro nii kàra—é, Tòpi, é, cicara. (Côo Luka 16.16.) + 11:14 Malachie 3.23; Mataio 17.10–13; Maréko 9.11–13 11:16-17 Tòjò—Grec: Upi kuruò. + 11:19 Mataio 9.14 § 11:19 Ê tàmanga—Ê tàmanga kà pwi âboro, é, ê tàmanga kà Pwiduée. + 11:21 Ésaïe 23; Ézékiel 26–28; Joël 3.4–8; Amos 1.9–10; Zakarie 9.2–4 * 11:21 Coona dodà…pitâmirà—Pai pwa kà tèpa Juif na rà pinünüma, é, na rà pijinünü. + 11:23 Genèse 19.24–28; Ésaïe 14.13–15 11:23 2e phrase—Grec: Gona guwà too naa napwéretòotù? + 11:24 Mataio 10.15; Luka 10.12 + 11:25 1 Korénito 1.26–29 11:25 Tàpé na càra caa câmu—Grec: Tèpa nari èpo. + 11:27 Mataio 28.18; Ioane 1.18, 3.35, 10.15, 17.2; Filipi 2.9 + 11:28 Jérémie 31.25 + 11:30 1 Ioane 5.3