Tii kà Paulo
tà tàpé
Filipi
Bétapoo popai
Wàilàapà na wii tii bèeni?
Wà Paulo, pwi *apostolo. Â é tâa jaaé wà Timotéo.
É wii wiidà?
Nabibiu kâra *naja 60 ma 62, na pai tapoo tâa kà Paulo na karapuu wâ *Roma (Apostolo 28.30–31). Na pwi pàara bèepwiri, âna é wii mwara tii tà Philémon, ma tii tà tàpé Éféso ma tàpé Kolosé.
É wii tâî?
Tà tèpa cèikî wâna ville Filipi, ma wà tèpa pitûâ kàra. É wii tàra wà Paulo 12 naja gée na càùru na é mara picémara tàra ê *Picémara Wâdé.
Cina é wii?
Dau wânüma Paulo goo tàpé Filipi (1.8), â é wii, ba na é ina pimeaari kêe ba kàra, ma naa tàra jèkutâ gooé. É pwaolé tàra goro ê âraimeai na rà naa têe (4.10–15). É pagòorà ba na rà cimwü naa na ê cèikî kàra, â na rà piwakè naima naa na caapwi pwâranüma (1.27). Â é ina tàra pâ, na rà nye tà ipwàdée taaci, na rà tà tâa goo wà Pwi Ukai (4.4).
Dà êre ê tii bèeni?
Ê tii bèeni, âna ina gooé pâ ‘Tii goro ipwàdée’, ba wà Paulo, âna é pwa wâru wii ipwàdée. Ê âji ipwàdée, âna càcaa me gée goo pâ muru na wâgòroigé jiijè na tèepaa darijè. É me gée goo ê pinaanapô kà Pwiduée na tâa na pwâranümajè, gée goro pai tâa kâjè goo Iésu Kériso.
Ba jè côo naa na wâro kà Paulo pâ, é pwi a dau tâa na aré ma tòina goo wà Kériso. É wii gée na karapuu wâ Roma, â câé caa pâji tâmogòori cè tûâ gooé, ba pwiri o pwâra bà (1.7; 2.17,23). Wâru tàpé na rà èpàrié ma cicaraé (3.2), â rà pwâco tèpa cèikî na rà pitu têe (2.20,21).
Êco na é nye tà ipwàdée taaci wà Paulo, â é tòpi ê pwina tèepaa mariê, na diri pâ ére, ma na diri ê pâ pàara. É ina pâ «Cau pâriô diri pâ pwi bèepwiri, gée goo Kériso, na é pagòo-o.» (4.13)
É wii mwara wà Paulo pâ, ê pwina é dau âjimuru, âna pai tâmogòori kâjè Iésu Kériso, Pwi Ukai kâjè. Diri ê pàra muru, âna nye piticèmuru naa goo, jii pwiri (3.8).
Wâdé na jè ipwacèwii Iésu na diri pâ muru. Wà Iésu, âna é ipakîriê, â é ipanuâê, ba na é bà ba kâjè naa goro *satauro. Â wâdé na jè ipanuâjè ma piênawéna kâjè jècaa naa na ipakîri, pwacèwiié.
Pai pitàgoo tii tà tàpé Filipi
Ipwabwàcu ma ipwaolé (1.1–11)
É pipâra pâ ê Picémara Wâdé (1.12–18)
Wâro kà Paulo ba kà Kériso (1.19–26)
Aupitûâri kà Paulo tà tàpé Filipi (1.27–2.18)
Popai goo Timotéo ma Épafrodite (2.19–30)
Âjimuru âna, na jè tâmogòori Kériso (3.1–21)
Pàra autûâri kà Paulo ma ipicijii (4.1–23)
1
Ipwabwàcu
+Wâgo* Paulo, na pwa tii. Tàgére wàibu, ma wà Timotéo, ba bu tupédu ênawéna kà *Kériso Iésu. Go wii tàwà, wâguwà tèpa âboro kà Pwiduée, na guwà tâa Filipi, ma wà tèpa pitûâ ma tèpa dikona. Guwà tèpa âboro kà Pwiduée, ba guwà tâa goo wà Kériso Iésu.
Wâdé na tà tàwà ê *pimeaari imudi ma pinaanapô, na me gée goo Pwiduée kâjè ma Pwi Ukai Iésu Kériso. Cidòri nyuâawà!
É pwaolé tà Pwiduée wà Paulo
Na diri ê pàara na go niimiriwà na, âna go pwaolé tà Pwiduée goowà. Â go nye taaci ipwàdée, naa na pai pwapwicîri kôo ba kàwà. Ba guwà pitu tôo, naa goo ê pai inapàpari ê *Picémara Wâdé, tapoo na guwà cèikî, tiagoro nabà.
+Wà Pwiduée, âna é tapoo ê wakè na dau wâdé, naa na ê pwâranümawà. Â go cèikî ba gòo pâ, ée mwa ciburà wakè goowà, tèepaa naa goro ê tòotù, na ée mwa wâjué me côwâ wà Kériso Iésu.
Dau wânümoo tàwà! Â wàrapwiri ê pwâranümoo goowà diri. Ba guwà dau pitu tôo, naa goro wakè, na é naa tôo wà Pwiduée. Â jè jèe cau tòpi naima ê *aupwényunyuâari kêe, nabàni, na go tâa na karapuu, pwacèwii béaa, [na càcaa pâji piio].
Na pwi pàara-bà, âna go ipwamuru ê Picémara Wâdé. Â go picémara târa pâ âboro, ba na rà dau cèikî naa goo. Üu, é nye tâmogòori wà Pwiduée pâ, go ina ê âjupâra. Ba go cau meaariwà, pwacèwii pai meaariwà kà Kériso Iésu.
Wàéni ê pwâra pwapwicîri kôo, ma pwâranümoo ba kàwà—na é pimaina too ê pimeaari kàwà. Wâdé na guwà tâmogòori bwàti [ê pwi cèikî bèeni] na tâa goojè. Â wâdé na guwà côo bwàti ê pai wâro kàwà. 10  +Naa wàrapwiri, â guwà o tâmogòori côo ma wârori ê pwina âjimuru. Â ê tòotù, na é mwa wâjué côwâ na, wà Kériso, âna o nye ticè èpà wâgoowà. Â o nye ticè, na pâri ma pitèiwà goo. 11 Â ê pwâra wakè kàwà, âna o dau wâdé ma tâbawêe, gée goro na é wâro goowà, wà Iésu Kériso. [Â wà tèpa âboro, âna rà] o mwa côo ê pai maina ma muugère kà Pwiduée, â rà o ipwamainaê.
É pipâra pâ ê Picémara Wâdé
12 Tèpa cèikî béeò, nümoo na guwà tâmogòori pâ, ê pai tâa kôo na karapuu, âna [pwa muru na wâdé na. Ba] gée goo kaa pwiri, na é dau pipâra pâ ê Picémara Wâdé! 13-14  +Ba wà tèpa coda, na rà wâ pwârawâ kà pwi kupénoo, ma wà diri pàra tèpa âboro ni, âna rà jèe tâmogòori pâ, go wâna karapuu, gée goo pai piênawéna kôo, ba kà Kériso. Â wâru tèpa cèikî, na é dau pagòorà wà Kériso, ma rà picémara ê popai kêe, â jèe càra mwa caa piwâ ma wâgotàra goo.
15-17 Ba wâru tàpé na rà picémara wà Kériso, gée na pwâranümarà na wâdé. Ba rà tâmogòori pâ, go tâa na karapuu, gée goo ê pai *paâjupâra kôo ê Picémara Wâdé. Â rà tâmogòori pâ, [wà Pwiduée, na é] naa tôo ê wakè bèeni.
Êco na wà pàra tàpé, âna rà picémara ê popai, gée goro ê pai piboo kàra. Ba nümarà na rà wénariô. Â pwa na rà nama go tâa na aré, na pàara na go bwaa tâa na karapuu na.
18 Wiàna rà piênawéna kà Kériso, gée na âji pwâranümarà, é, wiàna rà nye piniimirirà co, â piticèmuru naa goo. Ba ê nee Kériso, âna nye tà picémara, goo pâ pwina rà pwa. Â go ipwàdée nabàni, goo pwiri; üu, go nye tà ciburà ipwàdée!
Wâro kà Paulo ba kà Kériso
19  +Go ipwàdée, ba go tâmogòori pâ, guwà pwapwicîri kôo, [na go tâa ni na karapuu]. Â é dau pitu tôo ê *Nyuâaê Pwicîri kà Kériso, [â é wéaari ê nyuâaô]. Êkaa na, go cèikî pâ, o mwa tipio [gée na karapuu].
20 Dau nümoo na go [piênawéna bwàti kà Kériso] â na go cibwaa kamu goo ê wakè kôo. Â go wâari pâ, o câgo caa piwâ, na go paari pâ, wà Kériso, âna é dau maina ma muugère—wiàna go wâro, é wiàna go bà. 21  +Ba wiàna go wâro, â go wâro co, ba kà Kériso. Â wiàna go bà ba kêe, â nye dau wâdé mwara. 22-23  +Ba jèe dau nümoo na go wâjaa Kériso dàra gòiri awé.
Êco na piwâru pwâranümoo. Ba wiàna go nye tà wâro, â pwiri go nye tà pwa ê wakè na wâdé, ba kêe. 24-25 Â o wâdé ba kàwà, na go tâa ni gòropuu, ba o pâri ma go pitu tàwà, ba na o pimaina pâ ê cèikî ma ipwàdée kàwà. 26 Wàrapwiri, wiàna go medariwà, â guwà o ipwàdée ma pwamaina Kériso Iésu, gée goo ê pwina é pwa ba kôo.
Aupitûâri kà Paulo tà tàpé Filipi
Guwà tà cimwü
27  +Ê pwina piâjimuru ba kàwà, âna, na guwà wâro wiâra ê Picémara Wâdé kà Kériso. Â wiàna go me nau caiwà, é, wiàna câgo caa me, â go o mwa têre cè jèkutâ goowà na wâdé. Nümoo na go têre pâ, guwà cimwü naa na ê cèikî kàwà, â na guwà piwakè naima naa na caapwi pwâranüma. Ba guwà pwacèwii tèpa ipaa. Wâdé na guwà wakè ba gòo, ba na é imaina pâ ê cèikî kàwà, na é me goro ê Picémara Wâdé.
28 Guwà cibwaa nama wâgotàwà goo tàpé na rà cicarawà. Ba [wiàna guwà gòo, â] rà o côo pâ, o tubatiàurà diri, dàra gòiri awé. Â guwà o tâmogòori pâ, guwà o piétò, â ée mwa pa-udòwà wà Pwiduée, [ma naa tàwà ê *âji wâro jaaé].
29  +Ba wàé, na é naa tàwà ê cèikî, naa goo Kériso. Â wàé mwara na é nama guwà tâa na aré, goo wà Kériso, na guwà piênawéna kêe.
30 Ba wâgo mwara, âna go dau tâa na aré ba kêe, nabàni, pwacèwii biu na go tâa jaawà. Â guwà côo pai wakè kôo ba gòo, na go pwamuru [ê Picémara Wâdé]. Â ê wakè bèepwiri, âna cau wakè kâjè diri.
+ 1:1 Apostolo 16.12–40 * 1:1 Wâgo—Grec: Wàibu. Wà Paulo na é pwa tii, êco na é paari pâ, caapwi pwâranümaru ma wà Timotéo na é tâa jaaé. + 1:6 1 Korénito 1.8 + 1:10 1 Tésalonika 5.23 + 1:13-14 Apostolo 28.30 + 1:19 2 Korénito 1.11 + 1:21 Galatia 2.20 + 1:22-23 2 Korénito 5.8 + 1:27 Éféso 4.1; 1 Tésalonika 2.12 + 1:29 Apostolo 16.19–40