10
Besa-besa moo hata fo lahenda sokoꞌ a!
Toranoo susue kara! Emi bosoꞌ mafarene heni fai a ulu na ita bei-baꞌi nara tutuin, tepoꞌ fo rai mamana lino-nees. Manetualain natudu fee basa si enoꞌ, pake oaꞌ fo laꞌo nai sira matan. Boe ma Ana tada bati tasi oeꞌ a, ela napipipi-nalalaꞌo noo si kalua resiꞌ naa, de ara losa tasi seriꞌ noo sodaꞌ. Oaꞌ ria ma tasiꞌ a, dadi nasasamaꞌ esa. Huu fo ita bei-baꞌi nara ramahere baꞌi Musa napipipi-nalalaꞌo si, de ara tuka oaꞌ ria, ma sama-sama roo ni masoꞌ leo tasi oeꞌ daleꞌ reu. Ria sama leoꞌ ita fo riꞌ tamahere Kristus, boe ma sarani ela natudu nae, ita dadi teuꞌ Ria lahendan, ma tamanene Ni. Ita bei-baꞌi nara basa si raa nanaa-nininuꞌ fo riꞌ Manetualain Dula-dale Na sadia fee si. Ma basa si rinu oe fo riꞌ Manetualain Dula-dale Na sadia fee si. Ara rinu a, nana kalua neme batu bauinaꞌ fo Manetualain Dula-dale Na natudu fee si. Sira leo beaꞌ reu boe, batu ria nai naa. Batu ria nana riꞌ, Kristus. Tehuu Manetualain ta nahiiꞌ lahenda dodouꞌ sira nonoi-tataon. De, tepoꞌ fo ara laꞌo rule-feo mamana lino-nees maloa-manaru a, mate dodouinaꞌ rai naa. Boe ma ara ratoi sira lahenda nara rai mamanaꞌ dodouꞌ.
Basa sira dadi conto, ela ita bosoꞌ tahiiꞌ tao salaꞌ sama leoꞌ sira. Bosoꞌ soko-taku sama leoꞌ sira ruma. Nai Manetualain Susura Makamoi na manaduiꞌ nae, “Lahenda Israel ara ratuuꞌ raa-rinu rame-rame ma mulai doꞌo-tabe nai patong sapi anaꞌ a matan.” Ita bosoꞌ sosoa-piao. Tepoꞌ ria ara hohoke leoꞌ na, de noi faiꞌ esa dalen mate lahenda rifun dua hulu telu. Ita bosoꞌ tao sala rupaꞌ ara, fo soba taneni Kristus ee huku ita do, taꞌa. Huu fo lahenda Israel ruma nau soba neuꞌ Manetualain leoꞌ na, boe ma Ana fee meke manuu rasoꞌ dodouꞌ fo aa ramate si. 10 Ita boe bosoꞌ tamuu-tadau. Huu fo sira ruma ramuu-radau raroo, boe ma Manetualain nadenu Ria eilaꞌo-limalopen esa neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai fo naisa si.
11 Hihii-nanauꞌ ria laꞌe lahenda Israel ara, fo dadi conto soaneuꞌ ita. Ara duiꞌ basa sira, ela ita bisa tanori ma bosoꞌ tao tuka sira sala na. Huu fo dae-bafoꞌ a nonoe na naneneaꞌ so.
12 Mafarereneꞌ! Besaꞌ ia o afi mae, o bisa manenete maroo so. Tehuu o muste besa-besa ela o bosoꞌ tuda. 13 Fai bea ma o mahiiꞌ tao salaꞌ, lahenda fekeꞌ boe rameda rita sosoba leo naꞌ. Tehuu o bisa mamahere Manetualain tao tuka hata fo Ana dedean. Huu fo Ana ta nataaꞌ o hapu sosoba lena neme o nabeꞌi ma. Fai bea ma o hapu sosobaꞌ leo naꞌ, sona Ana fee o eno kalua. Ria boe nau tao na o manenete, ela o bosoꞌ tuda.
14 De, toranoo susue kara! Maneniko lahenda nau raseti emi fo doꞌo-tabe neuꞌ sosoko-tatakuꞌ ara, sona malai kalua meme naaꞌ mai! Bosoꞌ mababakoꞌ bali!
15 Au dedea soaneuꞌ emi manuu duduꞌa-aafi tandeꞌ. Emi muste dodoo-tatai ao mara ela bubuluꞌ matetuꞌ hata fo au dedea a. 16 Afi masudi hihii-nanauꞌ ia: maneniko ita tabua fo taa-tinu nai Ramatuaꞌ a mei na, boe ma hai galas a fo hule makasi neuꞌ Ana, ma ita tinu neme galas ria mai, ria sosoa na nae, ita tabua-taesa too Kristus. Tepoꞌ fo Ana mate, natiti-nanosiꞌ daa Na, ria sama leoꞌ ita boe mate. Maneniko ita tetebi roti fo taa, ria boe sosoa na nae ita tabua-taesa too Kristus. De, tepoꞌ fo Ana mate, ria sama leoꞌ ita boe mate. 17 Ita basa hapu babatiꞌ neme roti baloꞌ esa mai. De, basa-basan fo riꞌ hapu babatiꞌ neme roti esa mai, sama leoꞌ ita nanahekeꞌ dadi teuꞌ ao-inaꞌ esa, leo mae ita lahenda dodouꞌ. 18 Dodoo-tatai masudi fai a ulu na lahenda nusa Israel ara. Tepoꞌ fo ara hala banda nai mei tutunu-hohotuꞌ lain, fo doꞌo-tabe neuꞌ Manetualain, malaka agama fo hala a, riꞌ naa paaꞌ ria. Ria sosoa na nae, sira rabua-raesa roo Manetualain, ma sira boe rabua-raesa roo lehenda fo neni banda tutunu-hohotuꞌ ria a.
19-20 Au dale ka leo beaꞌ? Lahenda fo ta nalelaꞌ Manetualain nau fee neneni-fefeeꞌ neuꞌ sira hata sosokon, ria sosoa-raraaꞌ taꞌa hete? Huu fo hata riꞌ ara sokon a, nana patong mates! Taꞌa! Au maksud ka leo iaꞌ: tepoꞌ fo ara hala banda dadi tutunu-hohotuꞌ soaneuꞌ sira hata sosokon, ara soko-taku neuꞌ dula-dale tadaluꞌ ara. Tehuu sira ta doꞌo-tabe neuꞌ Manetualain. De, au ta nau emi mabua-maesa moo dula-dale tadaluꞌ leo naꞌ ara. 21 Tepoꞌ fo emi mabua-maesa moo Manetualain, boe ma minu neme galas fo nai Ramatua ꞌa mei na, sona emi ta bole meu epo-seoꞌ noo dula-dale tadaluꞌ ara, ma minu neme sira galas na, tepoꞌ fo lahenda soko-taku neuꞌ asa. Huu fo ria sosoa na nae, emi mabua-maesa moo dula-dale tadaluꞌ ara. Leoꞌ na boe, maneniko emi mia nai Ramatuaꞌ a mei na, sona emi ta bole mia moo si nai sira mei na. Huu fo ria sosoa na nae, emi mabua-maesa moo dula-dale tadaluꞌ ara! Pakanaaꞌ e! 22 Emi afi leo beaꞌ? Nau tao ma ita Ramatua na namanasaꞌ do? Masalaeꞌ a ria! Emi afi mae baraai mara lena Ni do?
Tao basa-basan fo soꞌu-fua madedema Manetualain nade na
23 Bate emi mae, “Au bole tao sudi ubeaꞌ a. Huu fo ria nana au hak ka.” Tebe. Tehuu mafarereneꞌ, te ta basa hihii-nanauꞌ ara malole a soaneuꞌ o. Ma ta basa hihii-nanauꞌ ara, bisa tulu-fali fo tao natea-namepe o dale ma. 24 Bosoꞌ saka noi oontoꞌ soaneuꞌ o ao-ina heheli ma. Malole lenaꞌ, saka oontoꞌ soaneuꞌ lahenda fekeꞌ boe.
25 De, au afada ae leoꞌ ia: maneniko asa paaꞌ nai pasar, sona mia neu. Bosoꞌ matane bali, “Paa sosokoꞌ ia do?” Do afi mae, “Au bole ua paaꞌ ia do taꞌa?” 26 Huu fo nai Manetualain Susura Makamoi Na manaduiꞌ nae, “Dae-bafoꞌ a noo oe-isin nana, ita Ramatua na nuun.”
27 Maneniko lahenda fo bei ta namahere Manetualain nae, “Mai teu taa-tinu nai uma!” Kalu emi nau meu, sona meu, ma mia basa-basan fo ara fee emi a. Bosoꞌ matane mae, “Au bole ua hata ia do, taꞌa?” 28 (Tehuu maneniko lahenda mai rala-isiꞌ rae, “Bosoꞌ mua ia, huu fo paaꞌ sosokoꞌ ia,” malole lenaꞌ o bosoꞌ mua. O muste tao daleꞌ neuꞌ lahenda ria dedea-nafadan. 29 Au dale ka leo iaꞌ, afi matalolole, tuka lahenda ria duduꞌa-aafin, bole mua do, taꞌa. Bosoꞌ afi noi malole a soaneuꞌ o ao-ina heheli ma.)
Tehuu au bole tao tuka au hihii ka. Kalu lehenda fekeꞌ afi nae ana tao hihii-nanauꞌ esa ta malole a, ubeaꞌ taon de au boe ta bisa tao tuka au hihii ka, sekona te, hata tadaluꞌ ria soa noi neuꞌ lahenda ria? 30 Maneniko au hule makasi neuꞌ Manetualain, boe ma au ua, ubeaꞌ taon de lahenda sale au?
31 De, emi nau mia do, minu do, tao sudi ubeaꞌ, sona tao basa-basan ela emi matudu Manetualain nade malole Na. 32 Bosoꞌ tao masususaꞌ lahenda Yahudi, do lahenda fo ta Yahudi fa, do Manetualain lahenda kamahere nara. 33 Tao sama leoꞌ au ia. Huu fo au soba-soba tao amahoꞌo sira basa nai basa hihii-nanauꞌ a. Au ta tao malole soa noi au. Tehuu au tao malole soaneuꞌ sira basa, ela ara hapu soda-moleꞌ boe.
10:1 Kalua reme Masir 13:21-22; 14:22-29 10:3 Kalua reme Masir 16:35 10:4 Kalua reme Masir 17:6; Susura Dudui Nadeꞌ a 20:11 10:5 Susura Dudui Nadeꞌ a 14:29-30 10:6 Susura Dudui Nadeꞌ a 11:4 10:7 Kalua reme Masir 32:6 10:8 Susura Dudui Nadeꞌ a 25:1-18 10:9 Susura Dudui Nadeꞌ a 21:5-6 10:10 Susura Dudui Nadeꞌ a 16:41-49 10:16 Mateos 26:27-28; Markus 14:22-24; Lukas 22:19-20 10:18 Malaka Agama ra Atoran 7:6 10:19-20 Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 32:17 10:22 Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 32:21 10:23 1 Korintus 6:12 10:26 Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 24:1