3
Ramatua Yesus haitua haraoeꞌ soaneuꞌ saraniꞌ fo rai Sardis
Boe ma Ana Lahendaꞌ a tuti seluꞌ dedea Na no au bali nae, “Yohanis, besaꞌ ia o muste duiꞌ susura fekeꞌ bali. Lii na leo iaꞌ:
‘Soaneuꞌ saraniꞌ fo rai kota Sardis:
Susuraꞌ ia, neme Au mai, Yesus. Manetualain Dula-dale Na nai Au. Ma Dula-daleꞌ ria nanuu pooꞌ hitu. Au homu ruuꞌ hitu rai Au lima Ka boe. Nenene Au dedea Ki ia.
Au ita emi nonoi-tatao mara nai Sardis so. Lahenda ruma rae, emi masoda tuka Au hihii-nanau Ka, sekona te emi nonoi-tatao mara ta ratudu rae emi manuu masodaꞌ a. De foa leo! Matetea emi namahere mara, fo hisadeina mopo ni a. Au parisaꞌ basa hata fo emi tao ni a, tehuu ta hapu esa matetuꞌ nai Manetualain mata Na boeꞌ. Bosoꞌ mafarene heni basa nanori-nafada roo-tetuꞌ, fo maulu na emi mamanene, ma sipo so a. Tuka matetuꞌ Ramatuaꞌ a hihii-nanaun, ma foa ela emi sala-siko mara, fo matafali mai tuka Ramatuaꞌ a. Maneniko emi ta malale foa fo tao leo naꞌ, neuꞌ ko Au mai akekeꞌ a sama leoꞌ naꞌo, de emi ta bubuluꞌ fa.
Tehuu, neme emi fo nai Sardis bei hapu ruma, rasoda roo-tetuꞌ, sama leoꞌ lahenda fo ta nakekeo papake nara. Huu no sira rasoda roo-tetuꞌ, de neuꞌ ko naraa ara laꞌo sama-sama ro Au pake papake fulaꞌ. Lahenda fo tuka nahere Au losaꞌ ana mate, neuꞌ ko ria boe pake papake fulaꞌ. Au ta ose heni nade na neme susuraꞌ fo riꞌ manaduiꞌ lahenda naden fo neuꞌ ko nasoda naroo no Manetualain. Neuꞌ ko Au boe manaku ni, nai Papa Ka matan, ma eilaꞌo-limalope nara rai nusatetu-ikutemaꞌ a ae, ria nana Au lahenda Ki.
Nenene matalolole hata fo Ramatuaꞌ a Dula-daleꞌ Na nafadan neuꞌ Ria sarani nara.’ ”
Ramatua Yesus haitua haraoeꞌ soaneuꞌ saraniꞌ fo rai Filadelfia
Basa boe ma Ana Lahendaꞌ ria dedea naroo bali nae, “Yohanis, besaꞌ ia o muste duiꞌ susura fekeꞌ bali. Lii na leo iaꞌ:
‘Soaneuꞌ saraniꞌ fo rai kota Filadelfia:
Susuraꞌ ia neme Au mai, Yesus. Au nana Malalao-malalafuꞌ ma Roo-tetuꞌ. Au riꞌ homu mane Daud a koe na. Maneniko, Au soi lelesu a, sona ta hapu esa ena ni boeꞌ. Maneniko Au ena ni, sona ta hapu esa bisa soi ni boeꞌ.
Au bubuluꞌ basa-basa hata fo emi tao si a. Au boe bubuluꞌ, emi kuasa ma noi baianaꞌ. Leo mae leoꞌ na boe, emi ta malena Au nade Ku, ma emi tuka maroo Au nanori-nafada Ki. Mafarereneꞌ matalolole, huu fo Au soi lelesu fee emi so, de ta hapu esa bisa ena ni boeꞌ.
Nenene matalolole! Huu fo hapu lahenda ruma dedea fufudiꞌ rae, sira nana Manetualain lahenda roo-tetun. Sekona te sira, nana mapuputaꞌ ara, fo tuka nitu ra malaka na. Tehuu neuꞌ ko emi mita! Huu fo Au tao aa si, losa ara sundaꞌ undulaka nara nai emi mata mara, ma manaku rae, tebe Au sue-lai emi. 10 Huu no emi tuka Au pareta Ka so, fo manenete tuka maroo Au, de neuꞌ ko Au anea atalolole emi neme doidoso fo Manetualain sakaꞌ fee ni mai, ela fefei-fofora basa lahenda nai dae-bafoꞌ ia.
11 Ta dooꞌ a soꞌ te, Au mai. De, homu mahere Au nanori-nafada Ki fo emi sipo ni neme fai a ulu na mai so a. Bosoꞌ losa ruma ralea ra emi seseba-babaem fo Manetualain nau fee neuꞌ emi a. 12 Lahenda fo nanenete tuka Au losaꞌ ana mate, ana leo naroo no Manetualain, sama leoꞌ dii tokaꞌ fo manasele naisaꞌ nai Manetualain Uma Na. Neuꞌ ko Au duiꞌ Au Ramatua Ka nade Na, ma Manetualain kota na naden, nai lahenda ria ao-ina na. Ara hule kota ria rae, ‘Yerusalem Bebeuꞌ’, fo riꞌ neuꞌ ko Ramatuaꞌ a naondan neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai. Ma neuꞌ ko Au duiꞌ Au nade bebeu Ka neuꞌ lahenda ria ao-ina na boe.
13 Nenene matalolole, hata fo Ramatuaꞌ a Dula-daleꞌ Na nafadan neuꞌ Ria sarani nara.’ ”
Ramatua Yesus haitua haraoe soaneuꞌ saraniꞌ fo rai Laodikia
14 Boe ma Ana Lahendaꞌ ria tuti dedea na bali nae, “Yohanis, besaꞌ ia o muste duiꞌ susuraꞌ mateꞌe oeꞌ a. Lii na leo iaꞌ:
‘Soaneuꞌ saraniꞌ fo rai kota Laodikia:
Susuraꞌ ia, neme Au mai, Yesus, fo lahenda raloon rae, ‘Roo-tetuꞌ’. Au tebe-tebe tui-beka Manetualain Dedea-nafadan kose-kose. Ma basa-basan fo Manetualain adu-tao naa si a, nana reme Au mai.
15 Au ita emi nonoi-tatao ubeaꞌ nai Laodikia so. Tehuu emi, leo beaꞌ ia?! Makahanaꞌ oo taꞌa, masufuꞌ boe taꞌa. Maneniko makahanaꞌ, sona tebe-tebe makahanaꞌ! Maneniko masufuꞌ, sona tebe-tebe masufuꞌ. 16 Tehuu no emi dale poo seseri mara, Au nau asapura heni emi meme Au bafa Ka mai, sama leoꞌ lahenda nasapura heni ape na.
17 Emi dedea koaoꞌ mae, ‘Ita lahenda kamasuꞌi. Ita tasoda no malole, ta parlu hata esa boeꞌ!’ Sekona te, emi dale mara poke si so, losaꞌ emi ta bubuluꞌ malole a riꞌ ubeaꞌ. Emi dadi meuꞌ lahenda ua-soe, manatoꞌa-manataaꞌ ma poꞌiraoꞌ. 18 De, malole lenaꞌ emi mai asa lilopilas teaꞌ neme Au mai, ela tetebes sara emi dadi meuꞌ lahenda kamasuꞌi. Ma asa papake fulaꞌ fo mapoti-mapaluꞌ emi poꞌiraom ria. Ma asa modo-aidoo, fo lame neuꞌ mata mara, ela mita-dae seluꞌ no malole.
19 Maneniko lahenda fo Au sue si ara tao salaꞌ, Au asaꞌai ma huku si, ela ara dadi malole. De emi muste tao mamaroo dale mara, ela tebe-tebe emi tuka Au no ao maseeꞌ.
20 Nenene matalolole, huu fo Au apadei nai lelesu a mata na, ma Au aloo kose-kose fo nau daleꞌ uu. Maneniko hapu lahenda namanene Au hara Ka, de ana mai soi lelesu a, neuꞌ ko Au masoꞌ daleꞌ uu, ela ami matuuꞌ mia-minu sama-sama. 21 Bea nanenete tuka Au losaꞌ ana mate, neuꞌ ko Au fee ni hak, ela ana natuuꞌ pareta sama-sama no Au. Huu fo Au boe anenete tuka Papa Ka, de besaꞌ ia Au atuuꞌ pareta sama-sama oo Ni.
22 Nenene matalolole hata fo Ramatuaꞌ a Dula-daleꞌ Na nafadan neuꞌ Ria sarani nara.’ ”
3:3 Mateos 24:43-44; Lukas 12:39-40; Daebafo Rupa-lole Bebeuꞌ a 16:15 3:5 Kalua reme Masir 32:32-33; Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 69:29; Daebafo Rupa-lole Bebeuꞌ a 2:7; 20:12; Mateos 10:32; Lukas 12:8 3:7 Yesaya 22:22; Ayub 12:14 3:9 Yesaya 49:23; 60:14; 43:4 3:12 Daebafo Rupa-lole Bebeuꞌ a 21:2; Yesaya 62:2; 65:15 3:14 Dedea Lasiꞌ a 8:22 3:19 Dedea Lasiꞌ a 3:12; Ibrani 12:6