2
Sa Tinavete te Paula pa Tesalonaika
Kasa tasimami, gilania mia mo, sapu sa mami minae koa gamu si lopu gua na hoborona, ba arilaena sapu gua ta evaṉa. Gilania mia sapu ele ta ṉoṉovala si gami, meke ta zama va kaleana koari pa Pilipae, sipu lopu ele kamo atu si gami pa Tesalonaika. Meke totoso koa koa gamu si gami si toleṉe gua ta naqu tugo si gami. Ba koasa tinokae te Tamasa si koa varane si gami, pude boka tozini gamu sa Inavoso Leana te Tamasa telena.* Ura lopu lulia gami si keke tinarae kokohana, babe na inokoro sea tamigami, babe sapu hiva sekesekei ni gamu gami, totoso tarae nia gami koa gamu sa Inavoso Leana. Ba doduru totoso si zama ni gami gua sapu hivani gami Tamasa pude zama ni, sina ronu gami Sa pude tozia sa Inavoso Leana. Lopu podekia gami pude va qetui sari tie, ba pude va qetu ia sa Tamasa, pu podeki sari bulo mami. Gilana valeania gamu sapu loke totoso si vahesi gamu gami pa zinama lomolomoso, babe zama sekesekei si gami pude tomea sa pinuhi, ura sa Tamasa sa mami tie va sosode. Lopu hite hata ia gami si pude tava lavata koa ke tie. Lopu koa gamu, meke lopu koari kaiqa tie pule. Na apositolo d si gami sapu ta garunu koe Tamasa, ke boka tepa ia mo gami sa tinokae koa gamu pa mami kinoa. Ba totoso koa koa gamu si gami si ṉoṉo si gami, kekeṉoṉo guana tinana pu kopu ni sari na tuna. Ura tataru sisigitini gamu gami, ke qetu si gami pude tozini gamu sa Inavoso Leana te Tamasa, meke pude tokani gamu pa doduru ginugua, sina sa mami tataru koa gamu si nomana hola. Kasa tasimami, gina lopu muliṉi nia tugo gamu sapu tavetavete ṉaliṉali si gami rane na boṉi. Tavetavete si gami, pude lopu atu tepa tinokae koa gamu, totoso tarae nia gami sa Inavoso Leana koa gamu.
10 Gamu meke sa Tamasa tugo si na mami tie va sosode, sina gilania gamu sapu na tie madi mami, na toṉoto, meke loke tinazutu mami koe Tamasa si gami, totoso koa si gami koa gamu pu va hinokara. 11 Ura gilania gamu, gua sapu hoke tavetia ri na tiatamadia koari na tudia, si gunini gamu tugo gami si gamu; 12 hoke va ṉiṉira gamu, na va manoto gamu, meke hoke tozini gamu gami pude lulia sa siraṉa pa tinoa, sapu garona pude va qetua sa Tamasa pu ruvata gamu, pude somanae pa Nana Butubutu Binaṉara meke sa tinoa tolavaena.
13 Meke hie tugo si keke ginuana sa mami zinama leana koe Tamasa doduru totoso. Sipu avoso vagia gamu sa zinama te Tamasa koa gami, si lopu vagia gamu si asa guana zinama tana tie, ba na zinama te Tamasa. Meke hinokara tugo sapu te Tamasa si asa. Ura sa Tamasa si korapa tavetavete pa korapa bulo mia gamu pu va hinokara. 14 Kasa tasimami, gua sapu ele ta evaṉa koari na ekelesia te Tamasa pa Ziudia pu koa keke koe Karisito, si ta evaṉa tugo koa gamu. Ta ṉoṉovala si gamu koari na turaṉamia soti, gua tugo si pa Ziudia sapu ṉoṉovali rina tie Ziu si arini.* 15 Va matea rini sa Baṉara Zisu, meke sari na poropita d, meke ṉoṉovala gami tugo rini si gami. Lopu va qetua rini sa Tamasa, meke kanai rini sari doduru tie.* 16 Hiva hukata gami tugo rini, pude lopu tarae nia sa Inavoso Leana, sapu boka ta harupu nia rina tie Zenitailo. Gua asa, ke vari tomotomoi sari na dia sinea, ke ta gorei nia rini sa tinaṉaziri te Tamasa, meke ele ta evaṉa beto tugo kamahire si asa.
Sa Hiniva te Paula pude Hopiki Pule Ni si Arini
17 Kasa tasimami, totoso vari paqahani gita ri na tie, si podeke sisigitia gami pa mami inokoro nomana, pude atu dogoro gamu. Koa pa seu si gami pa tinimami, ba sari mami binalabala si koa koa gamu. 18 Ura ele podeke sisigitia gami pude atu, meke arau telequ ba soku totoso si podekia tugo pude pule atu koa gamu, ba hukata gami e Setani. 19 Na sa sia sapu raṉea gami, meke kote qetu nia gami, meke sa pinia sa si kote vagia gami koasa mami tinavete tarae, ba sapu gamu mo pu va hinokara sapu boka qetu nia gami pa kenuna sa Tamasa pana pule mae se Zisu. 20 Uve, gamu mo sa mami vina lavata, meke sa mami qinetuqetu.
* 2:2 TTA 16:19-24, 17:1-9 * 2:14 TTA 17:5 * 2:15 TTA 9:23,29, 13:45,50, 14:2,5,19, 17:5,13, 18:12