25
Gua asa, ke turaṉa mae ni e Nebukaneza, sari doduru nana qeto minate varipera, meke pa rane vina manege puta, koasa sidara vina manege puta koasa vina sia vuahenina sa binaṉara te Zedekaea, si mae kamo se Nebukaneza pa Zerusalema pude raza ia. Meke koa varigara si arini pa sadana sa vasileana lavata pa Zerusalema, meke kuri rini sari na vasina vari variperana pa vari likohaena sa gobana sa vasileana lavata sana, pude raza ia gua.* Ke koa vari likohae nia rini sa vasileana pa Zerusalema osolae kamo sa vina manege eke vuahenina sa binaṉara te Zedekaea. Kamo pa vina sia rane koasa vina made sidara si namu lopu leana sa soṉe pa korapa Zerusalema; sari tie si loke gedi ginani hokara. Pa totoso asa si huaria ari pa Babiloni si keke kali goba pude nuquru la gua pa korapana sa vasileana lavata, meke govete vura sari doduru tie varipera te Zedekaea. Pana boṉi si ta luarae si arini pa sasada sapu pa vari korapadi ri karua goba tata koasa inuma tanisa baṉara sipu korapa koa vari likohae nia mo ri tie Babiloni sa vasileana nomana. Govete la gua si arini pa lolomo Zodani,* ba hadu lulia sa qeto minate pa Babiloni se Zedekaea, meke kamoa rini si asa koasa pezara tata pa Zeriko. Govete veko pania ri doduru nana tie varipera se Zedekaea. Ke tuqe vagia rini se Zedekaea meke turaṉa la nia koasa baṉara pa Babiloni pa vasileana Ribila koasa popoa pa Hamati. Vasina si ta pitu si asa koasa baṉara pa Babiloni. Pa Ribila si va matei sa baṉara pa Babiloni sari tuna koreo e Zedekaea sipu korapa doṉo la mo se Zedekaea; beto si va behu i sa sari matana e Zedekaea, pusi nia seni boronizi sa meke turaṉa la nia sa pa Babiloni.*
Ta Huara sa Popoa Zerusalema meke sa Zelepade
(Zeremaea 52:12-33)
Koasa vina zuapa rane pa vina lima sidara koa sa vina manege sia vuahenina sa binaṉara te Nebukaneza pa Babiloni, si mae pa Zerusalema se Nebuzaradani sa koimata koari tie kopu tanisa baṉara, meke na nabulu tanisa baṉara pa Babiloni. Meke sulua Nebuzaradani sa Zelepade te Zihova, sa vetu baṉara, meke sari doduru vetu arilaedi pa Zerusalema. 10 Meke la ari doduru tie varipera pa Babiloni pu koa turaṉia sa koimata koari tie kopu tanisa baṉara meke huara goreni sari doduru goba pa vari kalina sa popoa Zerusalema. 11 Meke raovo taloa ni e Nebuzaradani, sa koimata koari tie kopu tanisa baṉara, sarini pu koa hola pa Zerusalema, turaṉae sari na tie pu karovodi la koasa baṉara pa Babiloni. Turaṉa beto lani sa pa Babiloni si arini. 12 Ba veko hola i e Nebuzaradani sari tie malaṉadi pude kopu ni sari na inuma vaeni meke sari kaiqa inuma linetelete pule.
13 La ari kasa pa Babiloni meke huara va umumu i sari karua dedegere boronizi pa kenuna sa Zelepade, meke sari tuturuana koa i na totopili meke sa besini boronizi lavata pa Zelepade te Zihova meke paleke taloa beto lani rini pa Babiloni sari na boronizi.* 14 Paleke lani tugo rini pa Babiloni sari na raro, sevolo, puripuriana zuke, raro na besini pude tana sisiruana ehara, meke doduru likakalae boronizi sapu tavetavete ni rini pa tinavete vukivukihi pa Zelepade.* 15 Meke paleke taloa ni tugo sa koimata koari na tie kopu tanisa baṉara sari doduru likakalae saripu ta tavetae qolo babe na siliva, meke gua tugo sari na vovoina saripu veko ni oto huda humaṉa lea, meke sari na besini boronizi pude tana sisiruana ehara, 16 meke sari na tiṉitoṉa saripu tavete ni boronizi e Solomone sa baṉara koasa Zelepade te Zihova, gua tugo sari karua dedegere lavata, sari na tuturuanana besini boronizi sapu koai na totopili, meke sa besini boronizi lavata. Sari doduru hire si mamata hola meke lopu boka ta pada. 17 Sari karua dedegere lavata si kekeṉoṉodi, meke hopeke ri kara si ka vesu mita ululudi*, meke sari hadehade boronizi sapu hake pa batudi ri karua dedegere si hopeke keke mita meke toloṉavulu sentimita* sa ululudi. Meke sari doduru hopeke dedegere lavata si tava sarie hubehube seni meke na vua pomeqaraneti pu ta tavete vari likohae pa boronizi.
Ta Raovo La pa Babiloni sa Butubutu Ziuda
(Zeremaea 52:24-27)
18 Meke turaṉa vagi tugo e Nebuzaradani, sa koimata koari na tie kopu tanisa baṉara, sari Seraea sa ṉati hiama kenukenue, Zepanaea sa ṉati hiama vina rua, meke sari ka ṉeta tie kopu sasada. 19 Meke vagia tugo sa koa rini pu koa hola pa korapana sa vasileana lavata sa palabatu, sapu sa koimata koari na qeto minate varipera, meke sari ka lima nabulu vari tokae tanisa baṉara, meke sa tie kubekubere sapu palabatu nia tugo sa kinubere vagidi sari na tie varipera, meke sari ka onomo ṉavulu puta tie arilaedi tugo. 20 Vagi betoi e Nebuzaradani si arini meke turaṉa lani sa koasa baṉara pa Babiloni sapu koa nana pa Ribila, 21 sapu koa pa korapana sa popoa Hamati. Meke seke va matei sa baṉara vasina si arini. Gua asa ke, ta turaṉa taloa sari na tinoni pa Ziuda meke ta raovo la pa votiki popoa pa seu.
Se Qedalaea, sa Qavuna pa Ziuda
(Zeremaea 40:7-9, 41:1-3)
22 Meke va turua e Nebukaneza sa baṉara Babiloni se Qedalaea tuna e Ahikama, sapu sa tuna e Sapani pa popoa Ziuda, meke va kopu ni sa koasa sari doduru tie pu lopu ta raovo va seu la pa Babiloni. 23 Meke sipu avoso nia rina ṉati palabatu tadina tie varipera tadi na tinoni Ziuda, pu lopu va maluara puleni koasa baṉara pa Babiloni, si mae toka nia rini se Qedalaea pa Mizipa. Sari na ṉati palabatu hire si ari Isimeli tuna koreo e Netanaea, e Zohanana tuna e Karea, se Seraea tuna e Tanahumeti sapu mae guana koasa vasileana nomana pa Netopa, meke se Zezanaea sapu mae guana pa Ma'aka. 24 Meke zama tokotokoro se Qedalaea pude va manoti sari dia binalabala, “Maqu tozini gamu, mi lopu matagutu hoboro ni gamu sari na ṉati palabatu pa Babiloni. Mamu koa mia mo pa popoa hie, mamu nabulu nia mo sa baṉara pa Babiloni, meke kote koa valeana mia mo si gamu doduru,” gua si asa.
25 Pa sidara vina zuapa koasa vuaheni asa, si turaṉi e Isimeli sa tuna e Netanaea sapu sa tuna Elisama, sapu keke tugo koasa pinodo baṉara, si ka manege puta tie meke la pa Mizipa, meke la raza ia se Qedalaea meke va matea. Meke va matei tugo sa sari na tinoni Izireli meke sari na tinoni Babiloni saripu koadi koasa vasina asa. 26 Ke pa mudina sapu gua asa si govete beto la dia pa Izipi sari doduru tinoni Izireli, saripu tagotagodi na malamalaṉadi, hiteke na lavata. Somanae tugo sari na palabatu nomadi pa vinaripera, sina matagutu ni rini sari na tinoni pa popoa Babiloni.*
Ta Rupaha pa Tinapusi se Zehoiakini
(Zeremaea 52:31-34)
27 Pa vina toloṉavulu zuapa vuahenina sa tinaraovo te Zehoiakini sa baṉara pa Ziuda, koasa vuaheni sapu tava baṉara pa Babiloni se Ivolomerodaki, si rupahia e Ivolomerodaki se Zehoiakini sa baṉara pa Ziuda, meke va vura ia sa pa vetu varipusi si asa koasa vina hiokona zuapa rane pa vina manege rua sidara. 28 Zama va leana la ia sa se Zehoiakini meke ponia sa si keke habohabotuana sapu koa ia vina lavata ululuna hola ni si tadi kaiqa baṉara pule sapu somana koa turaṉi sa pa Babiloni. 29 Ke va gore pani e Zehoiakini sari na poko tadi tie ta pusidi meke habotu henahena si asa pa tevolo tanisa baṉara pa doduruna sa nana tinoa. 30 Ninae rane si ponia vasi poata sa baṉara pa Babiloni si asa pa doduruna sa nana tinoa osolae mate si asa.
* 25:1 Zer 21:1-10, 34:1-5; Izk 24:2 * 25:4 Izk 33:21 * 25:7 Izk 12:13 * 25:13 1 Baṉ 7:15-26; 2 Koron 3:15-17 * 25:14 1 Baṉ 7:45; 2 Baṉ 4:16 * 25:17 Hiokona zuapa piti ululuna. * 25:17 Ka made meke kukuru piti. * 25:26 Zer 43:5-7