9
Quëꞌquë Dahuë Ju̱ꞌiquëre Jujuye
(Mr 2.1-12; Lc 5.17-26)
Ja̱je cajëna, Jesús asani yohuëna aya mëni jaira je te̱ꞌtena je̱jiꞌi, i̱ paꞌi daripëna. Ja̱rote paꞌina, quëꞌquë dahuë ju̱ꞌiquëpi ca̱i saihuëre u̱ina, dahuë. Jujuquë api cuasajë yoꞌorena, ñani capi, ju̱ꞌiquëre:
“Tsihuaꞌë coꞌya huajësiꞌi caquë yoꞌojë̱ꞌë. Mëꞌë coꞌaye yoꞌoseꞌe yurepi oi ne deꞌhuacaiyë.”
Ja̱je caquëna, cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌi acohuaꞌipi cuasahuë: “Iquë Maijaꞌquëni cueꞌcuequë ja̱je caji cajë.” Ja̱je cuasajëna, Jesús asaquë capi, ja̱ohuaꞌire:
“¿Me yoꞌojë mësaru coꞌayerepa cuasayere payeꞌni? Ja̱je paꞌito ¿me cayepi deꞌoquëꞌni, ‘Mëꞌë coꞌaye yoꞌoseꞌere oi ne deꞌhuacaiyë,’ caye, pa̱nitaꞌa ‘huëni saijë̱ꞌë’ caye?” Ja̱je se cani capi: “Deꞌoji. I̱ñosiꞌi, Pa̱i Mamaquë iye yejare paꞌi tutu quëꞌirepa paꞌiyere, pa̱i tayo coꞌaye yoꞌoyere oi ne deꞌhuacaiyere.” Cani quëꞌquë dahuë ju̱ꞌiquëre capi:
“Huëijë̱ꞌë. Huëni mëꞌë u̱i daisicore deꞌhuani huëꞌena saijë̱ꞌë.”
Ja̱je ca maca quëꞌquë dahuë ju̱ꞌiquëpi huëni i̱ huëꞌena sajiꞌi. Pa̱ipi ja̱ yoꞌoseꞌere ñani ai caꞌrajë Maijaꞌquëre deꞌoquëre paꞌni cajë sihuahuë, pa̱ina Maijaꞌquëpi iye tutu i̱siseꞌere, cuasajë.
Jesús Mateore Soiye
(Mr 2.13-17; Lc 5.27-32)
Ja̱ yoꞌo sitopi je̱oni sajiꞌi, Jesús. Saisiquëpi Mateore ñapi, paꞌi doꞌi sa̱i hue̱ꞌñare ñuꞌi curiquëre se̱ina. Ñani capi:
“Peꞌtejë̱ꞌë, yëꞌëre.”
Ja̱je caëna, Mateo huëni i̱ ja̱ꞌre sajiꞌi.
10 Mateo huëꞌena a̱o a̱i saihuëre Jesús ñuꞌi a̱ina, paꞌi doꞌi se̱cohuaꞌi cuiꞌne coꞌaye yoꞌocohuaꞌi dani teꞌe Jesús ja̱ꞌre co̱ni a̱o a̱i saihuëre paëꞌë. I̱ yeꞌyacohuaꞌije̱ ja̱rote co̱ni paëꞌë. 11 Ja̱je yoꞌojëna, fariseohuaꞌipi ñani i̱ yeꞌyacohuaꞌire se̱iꞌë. “¿Me yoꞌoquë mësarute yeꞌyaquë curiquë paꞌi doꞌi se̱cohuaꞌi ja̱ꞌre cuiꞌne coꞌaye yoꞌocohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni a̱iquëꞌni?”
12 Jesupi iyere asani capi:
“Deꞌoye huajëcohuaꞌi paꞌicohuaꞌipi jujuquëre coꞌemaꞌcohuaꞌi aꞌë. Ju̱ꞌicohuaꞌipi coꞌecohuaꞌi aꞌë, jujuquëre. 13 Ja̱je paꞌito sani iye toyaseꞌe cayere yeꞌyejë̱ꞌë: ‘Ai yoꞌocohuaꞌire teaye ñani co̱caiyere yëꞌë cato yëyë. Coeyë, nëicohuaꞌire huani i̱siye cato.’ Ja̱je paꞌina, yëꞌë cato daimaꞌë paëꞌë, deꞌocohuaꞌini soisiꞌi caquë. Tayo yoꞌocohuaꞌini caquë daëꞌë, ja̱ohuaꞌipi i̱ohuaꞌi yoꞌoye je̱oni po̱nëjajë caquë.”
Jesure Se̱ñe, A̲imaꞌpë Se̱ñere
(Mr 2.18-22; Lc 5.33-39)
14 Juan oco doquë yeꞌyacohuaꞌipi Jesure tsio dani se̱iꞌë:
“Yëquë cuiꞌne fariseohuaꞌi ja̱ꞌre a̱o a̱imaꞌpë se̱ñe. ¿Me yoꞌojë mëꞌë yeꞌyacohuaꞌiseꞌe yoꞌomapë paꞌiyeꞌni?”
15 Cajëna, Jesupi sehuopi:
“Mësarupi ñacohuaꞌi aꞌë, hueja po̱së paꞌina, ñañuꞌu cajë daisicohuaꞌije̱ oimaꞌcohuaꞌi paꞌiye. Ja̱je paꞌisicohuaꞌitaꞌare ti̱ꞌajaꞌcoa, hueja po̱sëni yequë muꞌse jio je̱ocaiye. Ja̱ macataꞌa a̱o a̱imaꞌpë se̱jaꞌcohuaꞌi aꞌë.
16 Yecohuaꞌije̱ ai juꞌi ca̱na huajëcopi se sëo deꞌhuamaꞌcohuaꞌi aꞌë, huajëcore se sëosicopi jo̱jajëna, quërësi̱o ai jerepa jaicore ne yeto saoye paꞌiji, ai juꞌi ca̱re. 17 Cuiꞌne ai ca̱ꞌni topëna huajë cuiyaꞌi co̱nore ayamaꞌcoa. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ayasico paꞌito ai ca̱ꞌnihuëpi oꞌsaona, joni saiona, siꞌaye oꞌsa co̱no cuiꞌne topë nejoñe paꞌiji.”
Jairo Mamaco Cuiꞌne Jesús Ca̱ñare Patoco
(Mr 5.21-43; Lc 8.40-56)
18 Ja̱ yëꞌtaꞌa Jesús iyere caquëna, Judío pa̱i ëjaëpi ti̱tani i̱ ña hue̱ꞌñana doꞌre jaꞌruni capi:
“Yëꞌë mamacopi ja̱ꞌarepa ju̱ni huesëo. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌëpi dani jë̱ñapi i̱ona patoquë paꞌito cuiꞌnaopi huajëco huëija̱ꞌcoa.”
19 Caquëna, Jesupi asani huëni i̱ ja̱ꞌre co̱ni sajiꞌi. Saina, i̱ yeꞌyacohuaꞌi co̱ni saëꞌë. 20 Ja̱ muꞌse siꞌanë tsie cajequëna, doce o̱metëca ju̱ꞌicopi Jesús jeteyoꞌjeja̱ꞌa tsioja̱ni yahuerepa i̱ juꞌi ca̱na pato, 21 I̱ juꞌi ca̱na patoni coꞌyaja̱ꞌcoaꞌë cuasaco. 22 Ja̱je yoꞌocona, Jesupi coꞌye po̱nëni i̱ote ñani capi:
“Coꞌya huajëjë̱ꞌë, tsihuaꞌo, jujuquë api, mëꞌë cuasasi doꞌire.”
Ca maca ja̱re i̱ti macapi coꞌyasico pacoꞌë.
23 Jesús pa̱i ëjaë huëꞌena ti̱ꞌaquë ñaquëna, musica yoꞌocohuaꞌi ne deꞌhuasicohuaꞌipi paëꞌë, ta̱ maca yoꞌocaija̱ꞌcohuaꞌipi. Paꞌijëna, pa̱ije ai cuijë oicohuaꞌije̱ paëꞌë, i̱ti maca. 24 Paꞌijëna, ñani capi:
“Etajë̱ꞌë. Tsihuaꞌo ju̱ꞌimaꞌco pacoꞌë, coa ca̱ico.”
Ja̱je caquëna, pa̱ipi coa cani cuasajë cueꞌcuejë sohuë. 25 Ja̱je cuasatoje̱ Jesupi pa̱ire hueꞌsena eto saopi. Eto saoni, cacani tsihuaꞌore jë̱tëpi tse̱aquëna, huajëcorepa huëcoꞌë. 26 Ja̱ yoꞌoseꞌere siꞌa hue̱ꞌña ja̱ro paꞌicohuaꞌi asahuë, yecohuaꞌipi se quëajëna.
Jesupi Cayaohuaꞌire Ñamaꞌcohuaꞌire Jujuseꞌe
27 Ja̱ropi Jesús etani sai maca caya ë̱mëohuaꞌi ñamaꞌcohuaꞌipi ¡David mamaquë yëquëre oijë̱ꞌë! ¡Teaye ai yoꞌoyë! cajë cuijë daëꞌë.
28 Huëꞌena Jesús cacasi maca ñamaꞌcohuaꞌipi i̱ quëꞌrona tsio datena, i̱pi se̱jiꞌi, i̱ohuaꞌire: “¿Mësaru yëꞌëpi necaiquë api ñeje paꞌye cuasaye?”
Caquëna, i̱ohuaꞌipi cahuë:
“Ja̱je cuasayë, Ëjaë.”
29 Cajëna, Jesupi i̱ohuaꞌi ñaco ca̱na patoquë capi:
“Mësaru cuasaseꞌeje̱ neseꞌe paꞌija̱quë.”
30 Ca maca ñacohuaꞌi po̱nëhuë. Po̱nësi maca Jesús ja̱ohuaꞌire cua̱ñepi, ñeje caquë:
“Deꞌhua yecohuaꞌire quëaye peoyerepa cuꞌijë̱ꞌë.”
31 Ja̱je casiquëtaꞌare coa sa etani quëahuë, siꞌa huë̱ꞌña paꞌicohuaꞌire, Jesús i̱ohuaꞌire jujuseꞌere.
Coca Camaꞌquëre Jujucaiye
32 Ñamaꞌcohuaꞌi paꞌisicohuaꞌipi eta maca, Jesús quëꞌrona dahuë, coca camaꞌquëre huati quëꞌire. 33 Dasi maca Jesupi huatire eto saouna, coca camaꞌquë paꞌisiquëpi coca ca huëopi. Ja̱je caquëna, pa̱ipi ñani ai cuasahuë.
34 Ja̱je cuasajë fariseo pa̱ipi cahuë:
“Iquë cato huatiohuaꞌi ëjaëpi deꞌoye sehuojëna, huatire eto saoji.”
Jesús Pa̱ire Oiye
35 Pa̱i ñape daripë̱a pa̱i tsiꞌsi huë̱ꞌña paꞌiyena Jesús cuꞌi yeꞌyaroja̱jiꞌi. Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌte ayere deꞌo cocare quëaquë. Cuiꞌne siꞌa ju̱ꞌi dahuë jujucai, cuiꞌne aꞌsi ju̱ꞌijë ai yoꞌocohuaꞌireje̱ jujucajiꞌi. 36 Yëi ñama i̱ohuaꞌire ñacaiquëre peocohuaꞌije̱ paꞌiohuaꞌipi pa̱i maña ai yoꞌojë cuiꞌne coꞌa ju̱ꞌijë paꞌijëna, ñani ojiꞌi. 37 Ja̱je oi i̱ yeꞌyacohuaꞌire capi:
“Nuñerepa jaiye aꞌë, tëaye. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare necohuaꞌipi aꞌri pa̱i paꞌiyë. 38 Ja̱je paꞌina, Maijaꞌquëni se̱jëꞌë, i̱ti tse̱ aquëni, ja̱ëpi i̱ti tëacohuaꞌire jëjo daoja̱ꞌquëre.”