2
Singaba yal bina kina ebir si tekire yon milni tenanga ha
Ena yahuna hobo, pi tege eminga yal Yisas Kraist iwe, yulang hong mole God moma di pinga hobi, ari hobi gumang hanere, ebir si tere tau isime e tere, tau haang a yuwo olinga paikimua. Talhan miki weni a nongwo yal ta gal kul wai dungwo pirere, namba gal bani si erere ha maing oo ala nangwo hananio, te yal bina yal ta gal kul nigi denangwo pirere ha maing oo ala nangwo hananua. Hanere gal wai pinangwo yal i, singaba umia dire bol gumang bani ami do ditenanio, te yal bina ungwo i hanere, aire molo, manbi ami do, di tenanga, ha sutani dinga i paikimua. Yu di tenanga iwe, ni yalhobi nin nomani si pinga meri, yal tau yon milni tere, yal tau yon milni tekire ebir si tenanua. Tenanga iwe, ara nomani bir ni tere ebir so di ni tongwo sine? Ni nin pinga meri ebir sikino? Singa i paikimua. Gaung bani obil hania, nomani sinali hankinba, ebir singa i ni u nigi denua. 5-7 Enambi hobo, ni piro. Ari wiyol moli ongwo sina i yal bina tau mongwo hanga iwe, God hanere hamen tal miki weni irere, God sigare kul na tenama di pungwo i, si papa sire u bir nama dire God pare emua. Engwo yal bina hobi, God yong miling tongwo ipire, God kene ongwo bani pire ha te inama dire God aleng kere e tomua. Tomba, ni yalhobi yal bina hobi yon milni tekire isime e tenua. Ara ni sire gale tal gogo ol ni tere ha hol ol ni tome? Talhan miki a nongwo hobi ol ni tomua. Tongwo ipire ni yalhobi talongwo ganba ari singaba hobi hang a yuwo ol tere, yal bina hobi hang a ime ol tene? Tenga paikimia. Talhan miki a nongwo hobi Yisas Kraist hang dal yuwo ere nir bil ni tongwo yal i, gaung ha si tekimo? Si tomia, talongwo yalhobi hang a yuwo oline?
8-9 Ena yal singaba hang a yuwo olinga i, God krehaman ha ta, ni nin gaun yon milni tenga meri arihobi to dire mining bol engwo i, wine oliwa dinga i wai dinba, arihobi gaung maini hanere tau yal singaba momia tau yal bina momua dire ebir si tere isime e tenga i, tal nigi dongwo onia. Onga ipire Lo isusu ol tenia pring inga pamua. 10 Ena God Lo krehaman ha ana holo holo dimba, taniga isusu ol tenanga, Lo para weni isusu olanga pamua. 11 Pangwo iwe, God yu di emia, “Yal al wou sikio.” Dire ha ta ereyu di emia, “Yal ta si golkio.” Dungwo ipire ni al ta wou sikinanba, yal ta si gonanga, God Lo isusu ol tenanua. 12 U wai nana dire Kraist krehaman ha di ni tongwo i, wine onan mo, olkinan mo, ebir si ni tenangwo pangwo ipire omaga wine ole moli pio. 13 Te ni yal tau isime e tere miling pir tekinanga, God ha hol ol tenangwo bani, miling pir ni tekinamua. Te ari hobi miling pir tenangwo yali, ha hol onangwo haung, ni ha ta paikimua di tenangure miling panamua.
Kraist pir teiwa dungwo hobi tal dime dire olkinangwo, hasu di wanangwo ha
14 Ena yahuna hobo, yal ta Kraist sigare kul na tomia, u wai oiya di piriwa dinangwo yal i, tal dime dire olkire gogo wanangwo, God hanere hasu di wama di hanamia. Hanere aki di tenamo? Aki di tekinamia, aidolangwo pamua. 15 Ni gamnahobi yal al ta gal kul mo nir homena wa dunamua. 16 Dunangure ni hanere, “God kene ol ni tomo. Gal wayo. Homena no,” di tenanba, aki di tekinanga, nir homena ya gal kul ma dinangwo iname? Tal gogo ol tenania, pring inanga pamua. 17 Pangwo meri ni yalhobi Kraist sigare kul tomia u wai oiya di pinba, tal dime dire olkire tal gogo ol wanga i, ware Kraist sigare kul na tomia u wai oiya di pinga i paikimia, nigi denia, prin ya di pamua. 18 Pamba, yal ta yu dinamia, “Yal ta, Kraist sigare kul na tomia u wai oiya di pimio, te yal ta tal dime dire ol wamua.” Dimba, Kraist sigare kul na tomia u wai oiya di pungwo yal i, tal dime dire onangwo hanere ha pangwo dima di piralia, te tal dime dire ol wakinangwo, talongwo Kraist pir toma di pirale? Pir tekima di piralga pamua. 19 Mo hora kungwo yal God tani moma di pino? Owo para wai dinia. Dinga meri Seten kwia nigi dongwo para yu di pirere God kuling pir tomua. Tomba, God grang ha wine olkimio, te tal dime dire ol wakimua. Wakungwo ipire God Seten wai moma di hankimua. 20 Ni nomani paikire du haunua do. Kraist pir tenba, tal dime dire olkinanga, pir tenga i u talwo namua. Nangwo ipire ha maing hon di tibi ol ni teralo? Ol ni teralia piro. 21 Kwiana moya Ebraham God kina gumang pule ire u tani pire mongure God Ebraham hanere wai moma di hangwo i, talongwo di hame? God pir tongwo i hanere wai moma di ham mo, tal dime dire ongwo i God hanere wai moma di hame? God grang ha wine olere nin wang Aisak algi ya bole God terala dire ongwo i, tal dime dire omia, God wai hangwo pamua di pirikino? Jen 22:1-14
22 Ebraham ongwo ha bol engwo i, memini pir po sikino? Ebraham God tani sigare kul na tenangwo pamia dire pir tongwo i ire te, God grang ha wine olere tal dime dire ol wangwo i ire dire, Ebraham aki di tomio, te Ebraham God grang ha wine olere tal dime dire ol wangwo i, God pir tongwo maing i tibi ol tomua. 23 Tongwo maing ha maing buku yu di emia,
“Ebraham God tani sigare kul na tenangwo pamia di pir tongure God hanere tal dime dire ol ware amane moma di hamua.” Jen 15:6
Hangwo i hanere, God Ebraham na gamnahobo momua di na tomua. Tongwo ha i Ebraham nin wang Aisak algi ya bole God terala di ongwo i, memini yu pamua. 24 Yu ongwo iwe, yal ta God pir tongwo i, God obil hanere wai moma di hankimia, God grang wine olere tal dime ol wangwo i hanere God ari wai moma di hamua.
25 Yu ongwo meri Yudari kura bolala dire yal sutani nu si olungure u malgi mongure ari sirala di omba, yal wou si wangwo al Rehep kene ol tere hol kwaling ta erepo ditongure omua. Yu ongwo ipire al Rehep yal wou si ware digan momba, yasuri aki di tongwo i God hanere al wai moma di hamua. 26 Ari kwiang banta ongwo gaung obil dungwo i, ari wo molkimia, yone obil pamua. Pangwo meri ari God sigare kul na tomia u wai oiya di pungwo hobi God grang wine olere tal dime dire olkinangwo, kwiang banta omia yone pai dungwo meri momua. Molere God pir teya di pimba, pir tekimua. Jos 2:1-21