13
Iesu mo mai kadi bedewe insaisau leusapua God matangelawa mo osouwolepia gagalowa wade
Ema aupe apana isiwa Iesu naepe waeuwaleidiawo wimone Pailat Galili apanawa isiwa kadimona umanawa me benemasaieno eten. Galili apanawa sa Pailat kadimona mo Ierusalemwa God duwa bedewe pue God pulosaie waimoio Pailat sorodiawa mo mampo waaubamono epaboiamoiena. Sa ipa Pailat kadiwaida dewasane mo pue pulontoia bedewe me apana osinau memenauben.
Mo epe Iesu benemasaieno etene sipoamone wanase, “E inseilana Galili apanawa sa Pailat epaboiamona Galiliwa uduudu bedeuwo mo kadi dewalalaida waimoio baiwa God matangelaidamono poka debamaia eteiena, ba? Sa dia, mai epe insenakadisana! E inseilana e euda dewalala wainilana, mai Galiliwa isiwa ruau, ba? Ne e Galili apanawa asisuneilana dialedina e Galiliwa isiwa Pailat bomona ruau kadi dewalalaida wainilana. E kadila bedewe mai insaisala leusane God mampe dodomanaitana mo ruau God matangelawa e uduudu osolawolepie kadilepituwapi, mai dia! E sosola uduudu 18 Ierusalem bolawa dea kerauda ebowa waia Siloa bedewe du daumawa seu debama mampe wadawadalala tewane nosene epaboiamona umanau etalana. E inseilana sosola 18 sa bontoiena Ierusalemwa uduudu bedeuwo mo kadi dewalalaida waimoio baiwa God matangelamono poka debama eteiena, ba? Sa dia, mai epe insenakadisana! Ne dialedina, e mai kadila ene God mampe dodomanaitana sosola 18 ruau God matangelawa e uduudu osolawolepie kadilepituwapi, mai dia!”
Ia karakai nausiawaia gagalowa babawa
Ema aupe Iesu ia karakai gagalowa babawa mampe asisulala waeuwamone wanase, “Apana dea irai bedewe ia karakai aino inilene debamalena ipawa nanawa awa alen. Tane mai da donsapona, dia, di leulene wisen. Sa baiwa me iraiwa nolawaleidia apanawa diene wanase, ‘Ena natadea bedewe korou aisepona awa antene mai aisepona, dia. Dima baiwa ia karakai nausasia di enedie sala bodede, toatewapi!’ Iraiwa nolawaleidia apanawa epe etene leusane wanase, ‘Mai totaiata, ne menanedia ena dea os enakasalepi. Ita ne bumpa dobontape dubudubuasapino naupi, ba dia? Naita ena sa bedewe naupia no nuaeuntata, tane dia, sa ipa totaiata.’ ”
Iesu Sabat walamawe i adiwa dedewa inasade
10 Sabat walamawa dea bedewe Iesu Iuswa gagalou duwa dea bedewe waeuwaleidie. 11 Ita sape i dea adiwa dedewa asisu awa wisene wandie. Me adiwa kerowa mai di segalepona, dia, tane aleu kadiwa i bedewelene dewasano adiwa dedewa os wandio enawa 18 dialen. 12 Iesu i kerolala sa ewene nuaparewalene apasano mampe wisene apana uduudu nambunepelene eneno diene wanase, “I, e keroa bedewe inaiten.” 13 Iesu epe wane witapa me osowe ituno tauwadea os adiwa dodomanalene euleno inalene God ebowa wadaposisadie.
14  Tane gagalo duwa onionialala Iesu i Sabat walamawe inasano ewene nuawa kadileno uduudu sape eneia diamone wanase, “E mai Sabat walamawe kerola bedewe inalempaa baiwa ionuna, diaida. No anaanamba ruawantonte walama 6 os bedewe nolantonta, ita walama sawo e mape ionuno inalempa.”
15 Me apana epe diaidamodio Iesu etene me sipoasane wanase, “E lagawaauida wainilana! E puela kau ba donkila Sabat walamawe esa wanasasia emopono di waimoipona rua, ba? Dia! E ideita Sabat walamawe puela dubu bedewe waimoipono lotoaubamope banlamope aitape esa wanamopono nape euda waimoipona. 16 E Sabat walamawe puela mai ewamoipe emoipona, dia, tane oniadewasamoilano waimoi. Dima baiwa i ema poka etaetalala ewape epono nuapareleipona? Me Abraam bedewea mulene wandia Seitan kadisano adiwa dedewa os wandio enawa 18 dialen. No ideita Sabat walamawe me sausate inasata.” 17 Iesu epe gagaloleidia mampe mo eiau mida me wadabuasaia mala osouwo ituno mai dima da wapona rua, dia. Tane apana uara da Iesu dewa pokawaauida dewamodio ewamone nuau eudidalen.
Iesu God gonaawa gagalowa babau nata wamode
(Matiu 13.31-33; Mak 4.30-32)
18 Ema aupe Iesu God gonaawa iniwa keraudaida inileidie debamaidaleidia waeuwaleidie wane wanase, “God gonaawa gagalowa babawa dainea mampe waeuwantate atenidantata. Me gonaawa dima rua? 19  God gonaawa ipa paipai naumba keraudaida apana wadene iraiwa bedewe aino inileidi debamaidaleidio nene wimoie osowe duntoia rua.”
20 Me epe wane aupe Iesu God gonaawa mukawa umanawa diadewasamone wanase, “God gonaawa dima rua? 21  God gonaawa nana kerauda ist rua. I nana ist keraudaida wadedie parawa debama bedewe itudie gadaleidio bured debamaia segaleide.”
Iesu inawinakasala intawa kerauda gagalowaleide
(Matiu 7.13-14,21-23)
22 Iesu Ierusalem awa aleidie into bola debamau ita kerakera bedeuwointa waeuwaleidie aleidie. 23 Me aleidio apana dea me donsane waitarasane wanase, “Tatamba, e no wadewasanewo atentata, apana nata os inantopue inawinakasalawo odapu, ba?” Iesu me waitarawa sipoasane apana sa ita mo uduudu sape eneia diamone wanase, 24  “Inawinakasala intawa moawa keraudaida winedia bedewe odaodawa badowaia. Apana uaraia odapua baiwantoie tane babisaie ei. E mai mo uaraia ruauitana, dia, tane mukaidaitane inawinakasala intawa moawa keraudaida bedewe odana.
25 Du apanawa insaisawa ituna rua walama da enepie duwa moawa gudulepi bodepi. Ita e walama sawo du bedewe odaodawa menalepio wilene peloo enane kekesaraitonune iriritonune wanunase, ‘Tatamba, no du bedewe odataa menanede, baimba du moawa wadaaubewo odata.’ Tane me iririla sa etepie leusapie dialepie wapiase, ‘Ne mai e atenlepona, nainta wilene wailana?’ 26 Ita e sipoasane wanase, ‘No e do nana naite nuaeunten! E no bolamba bedewainta waeuwaitie leie no ewaneana. Dima baiwa no wakoamba waiana?’ 27 Me epe wanuno etepie tanalepie dialepi wapiase, ‘Ne mai e atenlepona, nainta wilene wailana? E kadi dewalalaida wilen, eneane nambeido aitana!’ 28  E nambeido kadiwa bedewe wanlempo Abraam, Aisak, Iakob ita do God perowetawa uduudu God gonaawa bedewe nuaeuntompe waimompo ewamone nuala pareidalempo ke debamaia wanune poka etaidasanune asila adonuna. 29  Tane tawo moawa daitada apanawa wimopue God gonaawa bedewe odapue bolau imaala wineiawo wampue odantompe nuaeuntompe os waimompa. 30  Ewane, mo mida Gagalo euda muriwa os eteie sumanaintoia God gonaawa bedewe bautantopue odapu. Tane mo mida Gagalo euda bautantone etane atentoiena muriwantopue God gonaawa bedewe odapu.”
Iesu Ierusalemwa nuawadawadamodio mo me dabuasaia gagalowa
(Matiu 23.37-39)
31 Ema aupe Parisi apanawa isiwa Iesu mampe wimone diane waienase, “Erod menasadia e epeepibolepi, tauwadea bola ema ee bola dawo aitaa!”
32 Iesu aia ema etene sipoamone wanase, “E aitane, Erod mida elo ruawaleidia diane wanase, ‘Ande ita imonepi ne nolanteape aleu kadiu apana bedeuwoleidia tanamopino nambentompa ita do kerolala inamopine wainepina. Ema aupe walama natadeawo ne walamana winedia osowe wineape diasapatuwapi.’ ” 33 Ita mape Iesu mo diamone wanase, “Dima Erod insaisawaleidia dewasapona ne mai sawanteape bola dawo anteapa, dia. Ne ande, imonepi ita adiwe ana antedina akasanteape Ierusalemwa wineape bonteapa. God perowetawa bola dawo mai bolepi, dia, ideita Ierusalemwa bolepi.” 34 Mape Iesu Ierusalem apanawa insamone nuawa polaida wano wane wanase, “Ierusalem, Ierusalem, e dewala insedine nuana enidasade. E peroweta epaboiamoile wainilana! Ita mo mida God waaubamodio manlawo wimoie nolantoia seu mampe epaboiamoilana. Kanka inawa obampa auwamodie mabupa atowemodie oniadewasamodia rua ne walama uduudu nuana menaidasadia e auwalepono mainawoitapona, tane e mampe dabuaitile wainilana. 35 Ewane, God Ierusalem ita me duwa sape enedia dabuamopie matangelawa osouwolepio kadintoputuwapi. E Ierusalemwa wanwanlala tauma ana ompa wineno ewaneilana. Ne dialedina, ne tauma elepe anteape wankasaidanteapo mai ewaneana, dia. Tane walama dawoido ne leunteape wineapo ewaneane auwadewasaneane wanase, ‘Me mida Tatamba ebowe iedia sau euda wadena apanawa wadaposisaitana!’ ”
13:14 Ekisod 20.9,10 13:28 Matiu 22.13; 25.30 13:28 Matiu 8.11,12 13:30 Matiu 19.30; 20.16; Mak 10.31