4
Irai apanawa gagalowa babawa
(Matiu 13.1-9; Luk 8.4-8)
Iesu leulene doa Galili tampe wisene osowe waeuwaleidie. Tane apana uaraia sape auwene me tonusaieno baiwa Iesu waa bedewe odene waine ita mo uduudu esa tampe waimoio waeuwamodie. Tane Iesu waeuwa uara gagalo babawa mampe mo waeuwamodie wane wanase,
“Ne asisudewaneana! Irai apanawa lawuru naumba aimopia baiwa nosene alen. Ita me iraiwa bedewe lawuru naumba laraimona isiwa into nonosinton, tane nene wimone ennaanton. 5-6 Naumba isiwa siara bedewe nomone tauwadea teponton, tane siara uduudulena baiwa waapa mai iapona, dia. Ita omo idia walamawe tepolala sa imono rorontonatuwaiena. Naumba da gedara kaigawara bedewe nomono gedara inintone lawuru tauboiamoieno mai ipawa naupona, dia. Tane lawuru naumba da irai dogowa euda osowe nomone inintone ipawa uaranton, ipawa naumona isiwa 30, da 60 ita isiwa teamona 100.”
Ita Iesu gagalowa diasapia baiwaleidie wanase, “Mida asiwa wineipono aia ema eteipe atenleipona!”
Mo Iesu gagalo babawa ipawaida baiwa waitarasai
(Matiu 13.10-17; Luk 8.9-10)
10 Asisulala uaraia ene antoieno aupo Iesu wawe alala 12 ita warorowa isiwa os Iesu do waimoie gagalo babawa me waeuwamona ipawaida atentopua baiwa me waitarasaiena. 11 Ita Iesu mo diamone wanase, “God gonaawa benemawa ipawaida wadenitudena e os manlawo sabamoleidio ateitile wainilana. Tane mo mida me gonaawa adiwe waimoia mampo mai sabamosaipono atentoipona, dia. Tane mo mampo gagalo babawa waeuwa os nosedio eteie waimoi. 12 Dima peroweta Aisaia mapo wana ipawanaleide, me wane wanase,
‘Mo dewa ewompa, tane mai atendewantopu, do gagalo etompe tane mai insepue atentopu, dia. Naita dima eweipe ita eteipe atentoipono mo insaisau leusape God mampentopono kadiu insadabuamopona.’ ”
Iesu gagalo babawa ipawaida wasabamosade
(Matiu 13.18-23; Luk 8.11-15)
13 Mape Iesu mo mampo wane wanase, “E lawuru naumba gagalowa babawa ipawaida mai ateitapona, ba? Gagalo babawa ema ne sabamo wana, tane ambi e mai ateitapona? Naita ema mai ateitana e gagalo babawa isiwa do mai atenmona rua, dia! 14 Gagalo babawa ipawaida ipa ema epe: Irai apanawa lawuru naumba laraimodia, sa ipa me mida God aiawa amonaleidia umanawa wade. 15 Lawuru naumba into nomoio nene namoituwadia, sa ipa apana mida God aiawa eteia bedewe Seitan wisedie aia sa mampo poileidio nuau koakoaleidia umanau wade. 16 Lawuru naumba siara osowe laraimono tauwadea tepontona, sa ipa mo isiwa mida God aiawa eteie nuaeu do wadeie mamposaia umanau wade. 17 Mo God aiawa eteie mamposai, tane mai nuau bedeweido ituipono wineipona, dia. Ita dewa badowa mampolempo, ba sosou mo sumanaibu baiwa poka daitada wanamompo mo tauwadea os sumanaibu oauaralepio etedabuantopu. 18 Lawuru naumba gedara kaigawara bedewe nomoie inintoie mai ipawa naumoipona, sa ipa mo mida God aiawa eteie mamposai, tane eteia sa bedewe mai ipawa da naumoipona umanau wade. 19 Mo God aiawa eteie mamposai, tane ete nuabolawa, do mane ita puraiwa nua teiteinawa, ita do ewanuau daitada nuau bodedio baiwa God aiawa mo bedeuwo eueuwa ipawa dia. 20  Tane lawuru naumba dogo euda osowe laraimono inintone ipawa uaraia naumoiena, sa ipa mo mida God aiawa eteie mamposaie ruawantoia naunau debamaia nauia umanau wade. Isiwa naumoie ipawa teia 30, isiwa 60, ita isiwa ipawa 100 rua tei.”
Siwa idia mai wadonte onta ba wata atowe ituntaa gagalowa
(Luk 8.16-18)
21  Tane Iesu mo waitaramone wanase, “E siwa idia wadeile onta ba wata atowe ituile sapa bodeilana, ba? E mai epe dewaitipona, dia, tane e siwa idia wadeile sawano ituilano sapa debamaleide. 22  Nitu uduudu weregalala wineia ando sabamontoputuwapi, do nitu uduudu rupulala wineia ando wadaaubantopu, apana uduudu ewapue atentopu. 23 Mida asiwa wineipono aia ema eteipe atenleipona!”
24  Ita Iesu mo diamone wanase, “Dima ne dialedina asisudewaitane gagalo wadanadewaitana. Ema epe: E God aiawa debamasaile wadeile manlawosailana, deawaa God ando debama ruawalepie enalepi, tane osowesapie do enalepi. 25  Apana mida debama mampe wineia God ando debamaia wanepio mauraidalepi. Tane naita apana keraudaida karami rua mampe winompa God ando keraudaida sa me mampe wadepiaubepio diaidalepi.”
Lawuru naumba inileidia gagalowa babawa
26 Iesu epe wane wanase, “God gonaawa ipa lawuru naumba apana dogo osowe laraimodia rua. 27 Me naumba laraileiditue edie aleide duwe ita wandiboleidio rua lawuru naumba tepontoi. Tane irai apanawa lawuru naumba laraimodia mai onieipono inintoipona, dia, muba inintoi, ita irai apanawa atensasia ambi inintoi. 28  Irai dogowa meba dewasadio lawuru naumba tepontoie bumpa teie, nepa badontoio asiwa teamodio nauie ipawa tei. 29 Ita mena waio uwauwa walamawa wisedio irai apanawa isima wadedie tomodie uwauwaleide.”
Paipai naumba gagalowa babawa
(Matiu 13.31-32,34; Luk 13.18-19)
30 Ema aupe Iesu wane wanase, “God gonaawa gagalo babawa dainea mampe waeuwantate atenidantata. Me gonaawa dima rua? 31 God gonaawa ipa paipai iawa naumba rua. Naumba uduudu bedeuwo naumba sa keraudaida dogo bedewe anei. 32 Ita inileidie debamaidaleidie ragapa uaraia tede, mai naumba isiwa aimoio inintoia rua, dia. Ita nene wimoie ragapu osowe duntoie golaupa bedewe waimoi.”
33 Iesu gagalo babawa uara ema rua mampe God aiawa gagalowaleidie, apana atentopua rua os mampo waeuwaleidie, mai rebareba, dia.
34 Me walama uduudu gagalo babawa mampe apana waeuwamodie, mai ipawaida sabamo waipe apana diamoipe, dia. Tane me wawe alala os do waimoia walamawe gagalo babawa ipawaida sabamoido waeuwadewasamodie.
Iesu lawara mampe wadio aisidedie dialeide
(Matiu 8.23-27; Luk 8.22-25)
35 Rawi sawo Iesu wawe alala mampo wane wanase, “Nawate antata doa waiwa dawo.” 36 Apana uara emone mo waa bedewe odane Iesu aitamana waa bedewe wandio do antoiena. Ita waa isiwa do antoie. 37 Mo antoio lawara debamawa segaleno rauwanaga debamalene waa bedewe odene esa uduuduleno waau monulepona baiwaleidie. 38 Tane Iesu waa niwa kampa belala bedewe uwawa unuana osowe itune ituleidio wawe alala wimone me wadamesasane waienase, “Debamamba, no monuntate bontataa inseie nuaa pola wade, ba dia?”
39 Mo epe waio Iesu enenwisene lawara ita esa mampo badowa wane wanase, “Aisite dainaitaa!” Tane lawara aisidene iene alene dialen ita sala uduudu obasalene dainalen. 40 Mape Iesu wawe alala diamone wanase, “E dima baiwa saidaiten? E sumanaila dia epe dewaiten?” 41 Tane mo saidantone muba eda waitarantone waienase, “Me mida epe wano segalen, lawara ita rauwanaga me aiawa ruawantoi!”
4:1 Luk 5.1-3 4:21 Matiu 5.15; Luk 11.33 4:22 Matiu 10.26; Luk 12.2 4:24 Matiu 7.2; Luk 6.38 4:25 Matiu 13.12; 25.29; Luk 19.26