22
Ye tuku mam kame yiŋe tira kame tane ye tuku pasa isap. Ye wam ande mbar ndawen ŋgina. Paulus nu Hibru pasambi saniŋgina le nane ismba ŋakmba miŋge tukulmba amtiŋga minnaig.
Kile nu maŋ sakina: Ye Zu taŋgo. Yiŋe ma tugu Silisia. Yiŋe tumbraŋ Tarsus. Ye kiŋo fudiŋndo Tarsus kusremba Yerusalemŋge minen. Minmba ka suŋgoka Gamaliel tugum prowen le nuŋge siŋgine mbuŋ kame tuku tukul ŋakmba ye tumyina le kila pile mayewen. Tane tukul dubika wamdus saŋgrinu Kuate tuwig taŋamba ye mata taŋawen. Ye Yesus dubinaig mbal kilmba bale farmba taŋgo pino bige tidiŋga kilmba ndaleka muli wandekŋge patike liken. Pris mbal tuku gabat kame Israel pasa pilewanu sugo ŋakmba ye maŋau ken ta nane kila. Nane ye piro ta kam tuku Damaskusŋge tira kame kilam tuku waŋe kuyarmba sinaig. Sinaig le Yesus dubinaig mbal bige tidiŋga ndaleka kilmba pro teŋge piti niŋgam tuku ye Damaskus kambim saka ndek kan.
Ye ka Damaskus patuwen le ki mbilam bafuna le samba mbolŋge bulu suŋgo ande mayok ka ye kilŋayina le ye kuru-kuruka kilke mbolŋge ndeken. Taŋawen le miŋge pasa ande ye sayina: Saulus, Saulus, ndaŋam tuku ne ye tumba ŋayo siliyate ŋgina le ye pasa ta ismba kusnawen: Suŋgo, ne imaŋge ŋgen le nu maŋ ye sayina: Ye Nasaretnu taŋgo Yesus ne ye ŋayo siliyate ta ŋgina. Taŋgo kame ye ndoŋ minnaig ta nane bulu ndo kaŋgernaig. Pasa Yesus ye sayina ta nane ise ndakinaig.
10 Kile ye nu sawen: Suŋgo, ye ndaŋi ŋgen le nu lafumba sayina: Ne tiŋga Damaskus tumbraŋ suŋgo mbol si kumba siŋge mina le taŋgo ande ne tugum promba ne pirokam tuku Kuate buk ne pilna ta sanamŋgat ŋgina. 11 Bulu suŋgo ta ye tuku am tina tukunu mambil fuguwen le taŋgo ye ndoŋ kageŋ ta ye waiwaiyumba ka Damaskus tumbraŋ suŋgo mbol promba taŋge minen.
12 Taŋgo ande nyunu Ananias nu taŋge minna. Nu Kuate kumnemŋge minmba tukul ŋakmba dubikina. Zu mbal Damaskusŋge ŋakmba nu tuku saka minnaig. 13 Nu ye tugum promba sayina: Tira, ne maŋ am purfewa ŋgina kande am purfena le mambilmba nu kaŋgeren.
14 Kile nu ye sayina: Siŋgine mbuŋ kame tuku Mbaraŋge ne nu tuku wamdus kila palmbim tuku nu tuku piro taŋgo purfeŋnu kaŋgermba nu tuku miŋge isam tuku nu ne madinina. 15 Ne wam kaŋgerka pasa isna ta ne ma ŋakmba mbolŋge lika saka le nane iswaig. 16 Ne dal ndaka Yesus tuku piro tuku saŋgri tomba tiŋga kule pisne ta le Kuate nu ne tuku une saukamŋgat ŋga sayina.
17 Ŋgumneŋga ye luka Yerusalem prowen sulumba ye kusem wande suŋgo mbolŋge yabaŋmba kiŋatanu sukmba 18 Suŋgo Yesus kaŋgeren le nu ye sayina: Ne pitik tiŋga Yerusalem kusremba kua kaye. Ne teŋge ye tuku pasa kukliwa ta nane ise nda ŋgina le 19 ye ndek nu sawen: Suŋgo ye mbulit. Ye buk kusem wande ŋakmba mbolŋge ne son ŋginaig mbal kilmba ŋgusniŋmba muliŋ kilmba wandekŋge patike liken wam ta Yerusalem mbal ŋakmba kila. 20 Ne tuku pasa kukliwanu taŋgo Stefanus nane nu balemba ndare kutuwe tunaig le ye nane tuku tawi kulatka nane kaŋgerka wam ta mayede ŋgen wam ta mata nane kila ŋgen kande 21 nu ye sayina: Kuga. Ne tiŋga le kukulni le ma masken kasomok mbal tugum kaŋgat ŋga sayina ŋgina.
22 Nane Paulus tuku pasa ismba maninkinaig ma ma kasomok mbal tugum kambim tuku ŋgina le nane wikaraumba sakinaig: Taŋgo te ŋayonu. Balewap le kumwa ŋga wikaraumba sakinaig. 23 Nane wikaraumba naŋgine tawi kilmba kuilkuilŋga tuptup roka bareŋmba minnaig le kame gabat suŋgo nu ndek kame mbal afu saniŋgina: 24 Nane ndaŋam taŋgo te tuku gubra suŋgo tade. Nu tumba siŋgine wande suŋgo te sinamŋge mulimbi ŋgusap le nu pasa tugu ŋakmba sakuwa le isbe ŋgina.
25 Nane ndek nu tumba ŋgusam tuku kupe wai didike likinaig le Paulus nu kame mbal tuku gabat ande nu patukŋge tiŋ minna ta sana: Ye Rom taŋgo. Tane ye tuku pasa te-ti ndamba ŋgusyam kumuŋ kuga ŋgina le 26 kame mbal tuku gabat nu pasa ta ismba nu kame gabat suŋgo tugum kumba sana: i ... Ne taŋgo si nane ndaŋwaig ŋga saniŋgat. Nu Romnu ŋgina le 27 kame gabat suŋgo pro Paulus kusnana: Ne Rom taŋgo e ŋgina le nu au ŋgina. 28 Taŋakina le gabat suŋgo nu Paulus sana: Nane ye Romnu taŋgo ŋguwaig ŋga ndametiŋ suŋgomba Rom mbal niŋgen ŋgina le nu sana: Yiŋe piro tambi Rom nyu te ndaken. Ye ina sinam mayok kan ta ye Romnu ŋgina.
29 Nane Paulus ŋgusam bafunaig mbal pasa ta ismba ŋakmba pastiŋga nu kusrenaig. Kame gabat suŋgo Paulus tuku tugu ise timba ye nu ŋgusam tuku ndalekit ŋga nu mata wamdus fulilkina.
Paulus nu gabat sugo tugumŋge pasa kuklina
30 Mafena le kame gabat suŋgo ndaŋam Zu mbal Paulus tumba pasa mbolŋge te-tinaig ŋga nu tugunu isam tuku idusna. Taŋamba nu kame mbal afu Paulus ndalekinaig tuku muli kukliwaig ŋga saniŋmba nu pris gabat mbal Zu mbal pasa pilewanu sugo ŋakmba kile-maŋgurka Paulus tumba nane ŋgamukŋge te-tina le